Tema@
Nešto se
ukočim na ljubavnim temama, gde obično izjavama izazovem salve negodovanje. Iz toga proizilazi zaključak da i nisam neki stručnjak, ali to me neće sprečiti da opet iznesem sopstvene stavove.
Ljubav ne poistovećujem sa strašću, a opet ona bez strasti & želje nema neophodnu klicu, tako strast tj želja biva začetak potencijalne ljubavi. Kasnije (volim da mislim tako) ona evoluira u jedan sklad, mir, osećaj sigurnosti, povezanost dvoje ljudi na mentalnom,psihičkom i svim mogućim nivoima. Kada kažem kasnije, mislim na period postzaljubljenosti, jer kada prođe zaljubljenost -ako ima
kvalitenog štofa-emocije opstaju.
Ljubav ne poistovećujem sa pojmom bezuslovna, bar ne u muško -ženskim odnosima. Veoma je uslovna u smislu da treba da je otelotvorena u osobi kojoj smo posvećeni-a i ona nama, a ne imaginarna predstava o nekome ili nečemu. Ljubav bi trebala biti realnost, a ne san.
I tako...Uglavnom, povezujem je sa poverenjem, bliskošću,sigurnošću, tišinom, mirom.
Sa plavom bojom recimo, a ne crvenom
I što bi rekla Mujiii ,,krv, suze,znoj, smeh i dodir" Mnogo dobra definicija
