КРЕАЦИОНИЗАМ

ДА ЛИ СТЕ ЗА ТО ДА СЕ У ШКОЛСКО ОБРАЗОВАЊЕ УКЉУЧИ:

  • ЕВОЛУЦИОНИЗАМ И ХРИШЋАНСКА ВЕРОНАУКА

  • ЕВОЛУЦИОНИЗАМ И КРЕАЦИОНИЗАМ

  • САМО ХРИШЋАНСКА ВЕРОНАУКА

  • САМО ЕВОЛУЦИОНИЗАМ

  • САМО КРЕАЦИОНИЗАМ


Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
A, pa ne...ovde ima jos da se pise sve dok se i zadnji "naucni' argumenAt ne iznese....sta ces, ko je neostvaren na nekom polju, ovde "briljira"...!;):lol:

Ali, naučnih argumenata će uvek biti...na pragu smo novih otkića ( :lol: )...jednostavnije je staviti tačku na ideju kreacije.
Jašta...nekima je ovo jedini način da se ostvare...samo mislim da nas dve ne mislimo na iste ljude. :lol:
 
чини ми се да си рекла да смо на прагу нових открића. којих, чега?
Vrludave putanje novih otkrića zaprepastile bi te.

Znaš li šta je inventar ličnosti?
To bi bio sažet opis ličnosti nekog čoveka koji se dobija standardnim testovima.
E, istorija ovih testova je interesantna.
Prvi su izgledali kao oni što se danas objavljuju po ženskim stranama zabavne štampe.
Inteligentni subjekti mogli su da naslute kakva je namera ispitivača pa su davali odgovore u skladu sa njegovim očekivanjima.
Onda su testovi postajali komplikovaniji, namera ispitivača teško se mogla naslutiti.
Zatim su uvođene razne smicalice koje treba da izbegnu neiskrene odgovore. Recimo, društveno prihvaćen odgovor na svako pitanje je uvek DA ili uvek NE. Ovo nagoni subjekta da nakon prvih desetak pitanja pokuša da odgovori iskrenije.
Ili su uvodili takozvn stop-pitanja, koja su zapravo bila značajna u gomili irelevantnih informacija.

No, prava revolucija je nastupila kada su počeli da koriste statistiku. Umesto stare tehnike - da ispitivač osmisli test, pretpostavi odgovre koje daju određene grupe ljudi, pa to onda proveri na nekakvom uzorku ispitivača, uvedeni su računari.

Reprezentativnim subjektima davani su testovi koji "veze s mozgom nemaju". Pitanja su bila maštovita i krajnje bezvezna. Ograničena samo maštom ispitivača.
Kao što je bilo za očekivati, većina odgovora je bila slučajna i nikakve veze sa crtama ličnosti nije imala. Ipak, izvesna pitanja redovno su davala iste odgovore kod određene grupe ljudi (recimo siledžija ili stidljivih ili nesposobnih da se orijentišu u prostoru).
Statistički obrađena, ova pitanja davala su precizne karakteristike i predispozicije određene ličnosti. Pomoću njih bilo je moguće detektovati potencijalne serijske ubice kao i mladiće koji imaju naklonosti prema košarci.

Prva objašnjenja bila su da je ljudski mozak, pa i mozak istpitivača nesposoban da kvalitetno obradi ovako kompleksne veze.
Ono što ispada iz endonukleazinih primera je da problem nije toliko kompleksan, koliko je nedostajalo znanja da se te veze objasne.
Sada imamo i ovakve informacije, a prostor u kojima se mogu primenjivati značajno je proširen.
 
Ko smisao života nije tražio, taj nije živeo, ali ako ga je tražio, nikad nije bio dovoljno srećan. ЈД

....
Jesmo li kao u iskonske sate
Nalik na tvoje obličje i danas?
Ako li nismo, kakva tuga za nas,
Ako li jesmo kakva beda za te.
.....

Dučić

"Kad bi Bog za trenutak zaboravio da sam ja samo marioneta,
i podario mi komadić života,
moguće je da ne bih kazao sve što mislim,
ali nesumnjivo bih mislio sve što kažem."

Markes
 
Vrludave putanje novih otkrića zaprepastile bi te.

Znaš li šta je inventar ličnosti?
To bi bio sažet opis ličnosti nekog čoveka koji se dobija standardnim testovima.
E, istorija ovih testova je interesantna.
Prvi su izgledali kao oni što se danas objavljuju po ženskim stranama zabavne štampe.
Inteligentni subjekti mogli su da naslute kakva je namera ispitivača pa su davali odgovore u skladu sa njegovim očekivanjima.
Onda su testovi postajali komplikovaniji, namera ispitivača teško se mogla naslutiti.
Zatim su uvođene razne smicalice koje treba da izbegnu neiskrene odgovore. Recimo, društveno prihvaćen odgovor na svako pitanje je uvek DA ili uvek NE. Ovo nagoni subjekta da nakon prvih desetak pitanja pokuša da odgovori iskrenije.
Ili su uvodili takozvn stop-pitanja, koja su zapravo bila značajna u gomili irelevantnih informacija.

No, prava revolucija je nastupila kada su počeli da koriste statistiku. Umesto stare tehnike - da ispitivač osmisli test, pretpostavi odgovre koje daju određene grupe ljudi, pa to onda proveri na nekakvom uzorku ispitivača, uvedeni su računari.

Reprezentativnim subjektima davani su testovi koji "veze s mozgom nemaju". Pitanja su bila maštovita i krajnje bezvezna. Ograničena samo maštom ispitivača.
Kao što je bilo za očekivati, većina odgovora je bila slučajna i nikakve veze sa crtama ličnosti nije imala. Ipak, izvesna pitanja redovno su davala iste odgovore kod određene grupe ljudi (recimo siledžija ili stidljivih ili nesposobnih da se orijentišu u prostoru).
Statistički obrađena, ova pitanja davala su precizne karakteristike i predispozicije određene ličnosti. Pomoću njih bilo je moguće detektovati potencijalne serijske ubice kao i mladiće koji imaju naklonosti prema košarci.

Prva objašnjenja bila su da je ljudski mozak, pa i mozak istpitivača nesposoban da kvalitetno obradi ovako kompleksne veze.
Ono što ispada iz endonukleazinih primera je da problem nije toliko kompleksan, koliko je nedostajalo znanja da se te veze objasne.
Sada imamo i ovakve informacije, a prostor u kojima se mogu primenjivati značajno je proširen.
Ретко је човеков циљ зао, а често су зла средства којима остварује циљ.
 
Vrludave putanje novih otkrića zaprepastile bi te.

Znaš li šta je inventar ličnosti?
To bi bio sažet opis ličnosti nekog čoveka koji se dobija standardnim testovima.
E, istorija ovih testova je interesantna.
Prvi su izgledali kao oni što se danas objavljuju po ženskim stranama zabavne štampe.
Inteligentni subjekti mogli su da naslute kakva je namera ispitivača pa su davali odgovore u skladu sa njegovim očekivanjima.
Onda su testovi postajali komplikovaniji, namera ispitivača teško se mogla naslutiti.
Zatim su uvođene razne smicalice koje treba da izbegnu neiskrene odgovore. Recimo, društveno prihvaćen odgovor na svako pitanje je uvek DA ili uvek NE. Ovo nagoni subjekta da nakon prvih desetak pitanja pokuša da odgovori iskrenije.
Ili su uvodili takozvn stop-pitanja, koja su zapravo bila značajna u gomili irelevantnih informacija.

No, prava revolucija je nastupila kada su počeli da koriste statistiku
. Umesto stare tehnike - da ispitivač osmisli test, pretpostavi odgovre koje daju određene grupe ljudi, pa to onda proveri na nekakvom uzorku ispitivača, uvedeni su računari.

Reprezentativnim subjektima davani su testovi koji "veze s mozgom nemaju"
. Pitanja su bila maštovita i krajnje bezvezna. Ograničena samo maštom ispitivača.
Kao što je bilo za očekivati, većina odgovora je bila slučajna i nikakve veze sa crtama ličnosti nije imala. Ipak, izvesna pitanja redovno su davala iste odgovore kod određene grupe ljudi (recimo siledžija ili stidljivih ili nesposobnih da se orijentišu u prostoru).
Statistički obrađena, ova pitanja davala su precizne karakteristike i predispozicije određene ličnosti. Pomoću njih bilo je moguće detektovati potencijalne serijske ubice kao i mladiće koji imaju naklonosti prema košarci.

Prva objašnjenja bila su da je ljudski mozak, pa i mozak istpitivača nesposoban da kvalitetno obradi ovako kompleksne veze.
Ono što ispada iz endonukleazinih primera je da problem nije toliko kompleksan, koliko je nedostajalo znanja da se te veze objasne.
Sada imamo i ovakve informacije, a prostor u kojima se mogu primenjivati značajno je proširen.

* * *

Једном у час тужан ноћни, док размишљах, дух немоћни,
над књигама које древну науку у себе скрише,
бејах скоро у сан пао, а неко је на праг стао
и тихо је закуцао, куцнуо што може тише.
"Посетилац неки - шанух - куцнуо што може тише,
само то и ништа више."


* * * Е.А.П.
 
* * *

Једном у час тужан ноћни, док размишљах, дух немоћни,
над књигама које древну науку у себе скрише,
бејах скоро у сан пао, а неко је на праг стао
и тихо је закуцао, куцнуо што може тише.
"Посетилац неки - шанух - куцнуо што може тише,
само то и ништа више."


* * * Е.А.П.
нисам чито али,
гледо филм:D
 
:klap::klap::klap:

Znam da si skriven u morima sjanja,
ali te stigne duh koji te sluti;
Nebo i zemlja ne mogu te čuti,
A u nama je tvoj glas od postanja.

* * *

Једном у час тужан ноћни, док размишљах, дух немоћни,
над књигама које древну науку у себе скрише,
бејах скоро у сан пао, а неко је на праг стао
и тихо је закуцао, куцнуо што може тише.
"Посетилац неки - шанух - куцнуо што може тише,
само то и ништа више."


* * * Е.А.П.



Lakoća kojom određena mišljenja postaju opća, proizlazi iz
nesposobnosti većine ljudi da stvore vlastito mišljenje osnovano
na vlastitom razmišljanju.

Gustav Le Bon


trepp-1.gif
 
* * *

Једном у час тужан ноћни, док размишљах, дух немоћни,
над књигама које древну науку у себе скрише,
бејах скоро у сан пао, а неко је на праг стао
и тихо је закуцао, куцнуо што може тише.
"Посетилац неки - шанух - куцнуо што може тише,
само то и ништа више."


* * * Е.А.П.

Šta je?
Svetosavski kreacionisti nisu ažurni sa novom naukom, pa si morao da na brzaka utrpaš kakvog mračnog zapadnog pesnika? :rotf:
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top