Sv. Vladika Nikolaj (Velimirović): O MIROTVORSTVU HRISTOVOM
To će (narodi) raskovati mačeve svoje na raonike, i koplja svoja na srpove, neće dizati mača narod na narod, niti će se više učiti boju. (Isa. 2, 4)
Kako jasno vidi prorok Hrista Mirotvorca! On ističe jedno po jedno dostojanstvo Spasiteljevo. Najpre ga je istakao kao Zakonodavca novog zakona, i to zakona za sve napore na zemlji. Po tom je istakao NJegovu uzvišenost iznad svih visina, zemaljskih i istorijskih. Sada pak, ističe Ga kao Mirotvorca, od čije će se sile i ljubavi raskovati mačevi u raonike a koplja u srpove. Da li je se ispunilo ovo veliko proročanstvo o miru? Jeste, u prkos toga što još postoje ratovi. Gle, ratovi među hrišćanskim narodima nisu isto što i ratovi među neznabošcima. Neznabošci su ratovali s ponosom, hrišćani ratuju sa stidom. Neznabožačke vere naselile su svoje nebo samo ratnicima, hrišćanska vera obećava nebo svetiteljima. Kao što hrišćani ponavljaju, po slabosti, i druge neke grehe neznabožačke, tako ponavljaju i greh ratovanja. No Bog ispituje srca i zna, s kakvim nastrojenjem neznabošci greše a s kakvim hrišćani. Odricali su Hrista fariseji, odrekao Ga se i Petar. No fariseji su Ga odricali sa zlobom nepokajanom, a Petar Ga se odrekao sa stidom, i opet Ga priznao s pokajanjem.
No šta da kažemo, braćo, o mačevima i kopljima strasti, kojima ubijamo duše svoje i duše svojih bližnjih? O kad bi raskovali te mačeve u raonike, da duboko oremo duše i sejemo blagorodno seme mira Hristova u sebi! I kad bi raskovali ta koplja u srpove, da žanjemo korov u dušama i spaljujemo! Tada bi se mir Hristov vodvorio u dušama sviju nas, kao što se vodvorio u dušama svetitelja. Ko bi onda i pomislio na rat protiv suseda, i naroda susednih? O kako je divno viđenje Isaije, sina Amosova, proroka Božjeg?
O Gospode, ognjem reči Tvoje raskuj oružja rata u nama u sprave mira. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
Iz knjige – Ohridski prolog