Korisne duhovne pouke II

  • Začetnik teme Začetnik teme Jasna
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Time što ljudi određuju lepo,
određeno je i ružno
Time što ljudi određuju dobro,
određeno je i zlo.

Naklonost i nemilost uzrokuju teskobu.
Ono što cenimo i ono čega se bojimo
je u nama.

Što znači:
Ono što cenimo i ono čega se bojimo
je u nama?
Bojimo se jer imamo ja
Kada napustimo ja, nema više straha.

Stoga:
Onaj koji sebe nađe stiče razmak od sveta.
Onaj koji sebe živi stoji izvan sveta.

Lao Tzu
 
Da je ustaša rođen u Srbiji - bio bi četnik.
Da je četnik rođen u Hrvatskoj - bio bi ustaša. Da je hrišćanin rođen pre 2.500 godina u Grčkoj - verovao bi u Zevsa.
Da je musliman rođen pre 3.500 godina u Egiptu - verovao bi u Ozirisa.
Vaša nacionalnost i veroispovest zavise od vremenskog perioda i geografskog položaja na kojem ste rođeni.
Nacije i religije su izmišljene da vas razdvajaju, da se zbog istih ubijate, a da se profiterska bagra bogati na vašim jeftinim životima
 
Пре делања ичега, помоли се и размисли:

Биће ли ово што чиним мудро и угодно Богу?
 

Prilozi

  • IMG-20240713-WA0000.jpg
    IMG-20240713-WA0000.jpg
    58,5 KB · Pregleda: 4
Na praznik Svetih apostola Petra i Pavla, Njegovo Visokopreosveštenstvo Mitropolit nemački g. Grigorije služio je svetu arhijerejsku Liturgiju u manastiru Uspenja Presvete Bogorodice u Himelstiru.

Posle čitanja jevanđelskog odeljka, mitropolit Grigorije se obratio prisutnima:

„Draga braćo i sestre, danas slavimo svete apostole Petra i Pavla. U najkraćem, ova dva apostola su na dva različita načina pronašli Spasitelja i spasenje, a što je najkarakterističnije za njih dvojicu – oni su apostoli, učitelji pokajanja. No, oni nisu bili učitelji pokajanja jer su sami propovedali pokajanje, već su se oni sami, poznato je, kajali za svoje slabosti, postupke, nemoći. Apostol Petar je bio od početka sa Hristom, ali na kraju, kada je trebalo podneti krst i stradanje, pokazao se kao čovek slab, i posle toga Hristos ga je primio jer je izlio velike suze pokajanja. Sa druge strane, apostol Pavle je u početku bio protiv Hrista, ali kad je Hristovo srce dotaklo njegovo srce, on je postao večni, neućutni, pokajnik i iskreni, preumljeni, sledbenik i učitelj Hristove nauke. Braćo i sestre, u jednoj trenutku, u ovom Jevanđelju koje smo danas čitali, Hristos pita svoje učenike o sebi na čega Petar ispoveda da je On Hristos, Sin Boga živoga. To je, braćo i sestre, najvažnije šta treba da spoznamo, najvažnije što treba da naučima u ovom svetu i u ovom veku. Hristos kao Sin Boga živoga može da nam da spasenje, isceljenje, može da nam da večni život, ali za to postoji jedan uslov, a to je da već ovde, u ovom životu, koji nam je darovan, svežemo što je za vezanje i razrešimo što je za razrešenje. Treba da naše grehe položimo pred Boga, kao i da ono što ne valja u nama odbacimo, odnosno, da se od toga razrešimo. Jer, rečeno je: „Što god svežete na zemlji, biće svezano i na nebu, i što god razrešite na zemlji, biće razrešeno i na nebu“ (Mt 18,18). A stvari na zemlji se razrešuju tako što stanemo pred lice Božje i što iskreno priznamo da smo nešto nevaljalo uradili, priznajemo da to ne želimo nadalje da činimo, već želimo da se promenimo, odnosno da se pokajemo. I ono što je dobro, to će ostati u misli i srcu Božijem, a rđavo izbrisano, što je velika uteha za nas, braćo i sestre. To je veliki blagoslov jer svi mi koji na zemlji živimo i telo nosimo grešimo. Ali, to što sagrešimo, treba da razrešimo. Bože, daj! Amin!“

Izvor: Eparhija diseldorfska i nemačka
 
Ali, to što sagrešimo, treba da razrešimo. Bože, daj! Amin!“
Уместо да "окајемо грехе" како би итребало, паписта Дизелдорфски би да "разрешује" без приметих учинка покајања...

Срамна беседа, пореди свеце и њихове слабости пре знања о Васкрсењу Христовом, са данашњим блудним и егоманијакалним нараштајем које и поред знања о Васкрсењу Христовом, греши блудом и гордошћу горе него пагани у време Христово...

Покајање грехова би овако требало бити:

Ко је блудник, да се бави аксезом, стидљивошћу и уздржањем...

Ко се среброљубац - да даје другима од својих уста и весела срца, а не шкрто...

Ко је гордељивац, да се спусти у понизност пред обичним људима...

Ко је изјелица - да пости и да се креће...

Ко је лажов - да неприча...

И сл...
 
+свети Теофан Затворник+



Господ говори да смо ми, који не слушамо Јеванђеље, слични онима којима певају веселе песме - а они не играју; или, којима певају тужне - а они не плачу. То значи да смо слични онима са којима се ништа не може урадити. Нама обећавају Царство небеско, пресветло и прерадосно, а ми ни да мрднемо - као да нам се и не говори. Прете нам Судом незаобилазним и мукама без краја, а ми се не узнемиравамо - као да и не чујемо. Заборавивши се, изгубили смо свако осећање истинског самоочувања. Идемо као вођени право на погубљење и не показујемо никакву бригу о своме уделу. Опустили смо руке, предали се нехату: шта буде нека буде! Ето какав је наш положај! Зар нису због тога честа самоубиства? И то је плод садашњих учења, садашњих погледа на човека и његово значење! Ето вам прогреса! Ето вам и просвете! Боље је бити крајњи незналица и са страхом Божијим душу своју спасти, него стећи име просвећеног, а погинути навек, и читавог живота се не сетити на оно што ћe бити после смрти. Из речи Божије о Царству небесном и аду неће се изоставити ни једно слово. Ову истину нека свако прими ка срцу као ствар која се лично њега тиче, и нека се постара о себи колико му је могуће и колико му је још времена остало.
 

Prilozi

  • sveti-teofan-zatvornik.jpg
    sveti-teofan-zatvornik.jpg
    38,4 KB · Pregleda: 4
По природи људско срце је чисто, меко, топло; али када страсти (грешне навике) продру унутра, оно постаје хладније, тврђе и тамније. Као млеко када се укисели те постаје, гушће, мање течно, лажи (преваре) отврдњавају срце, његов нормални проток смирења је оштећен поквареношћу и злобом.

Иако са грехом унутар себе и лажама (преварама) око себе, (истински) верник је још више убеђен у држање Божијих заповести, јер у њима он налази подршку против његових сопствених грехова и одмор од напада злих људи.

(Св. Теофан Затворник)
 
Screenshot_20240716_225020_Samsung Internet.jpg


Primamo upravo kada dajemo.
Sveti Franjo Asiški

Daj mi Gospode da shvatim bližnjega makar on mene ne shvatio.
Sveti Franjo Asiški

Čovjek će se pronaći kada se zaboravi.
Sveti Franjo Asiški

Opraštaju nam kad opraštamo.
Sveti Franjo Asiški

Neka mi Gospod podari smirenost da prihvatim stvari koje ne mogu promijeniti, hrabrost da promijenim stvari koje mogu promijeniti i mudrost da ih razlikujem.
Sveti Franjo Asiški
 
ef95481c6b8e72c8a5e57df90e263979.jpg


Sveti Antonije Padovanski:

„Djela govore više od riječi; neka vaše riječi pouče, a vaša djela govore.”

„Zemaljsko bogatstvo je kao trska. Korijenje mu je utonulo u močvaru, a spoljašnjost mu je lijepa za vidjeti; ali iznutra je šuplja. Ako se čovjek nasloni na takvu trsku, ona će se otkinuti i probosti mu dušu.”

„Pripišite Bogu svako dobro koje ste primili. Ako preuzmete zasluge za nešto što vam ne pripada, bićete krivi za krađu.”

„Briga za materijalne stvari ometa dušu i dijeli je, a podijeljenu dušu grabi đavo i odvlači je u pakao.”

„Hrišćani se moraju osloniti na Hristov križ kao što se putnici oslanjaju na štap kada kreću na dugo putovanje.”

„Duh poniznosti slađi je od meda, a oni koji se hrane ovim medom donose slatke plodove.”

„Kada Duh Sveti zahvati dušu, On je ispunjava svojim plamenom i daje da zahvata i druge.”

„Čovjeka nose u grob (prokletstvo) četiri elementa od kojih je sačinjen: zemlja, kada misli samo na zemaljske stvari; voda, kada dopušta da ga savlada blud; vazduh, kada djeluje zbog taštine; vatra, kada se prepušta srdžbi.”

„Svetitelji su poput zvijezda koje Hristos skriva u svojoj providnosti da se ne pojave kad god požele. Umjesto toga, uvijek su spremni izaći iz tišine kontemplacije u djela milosrđa u vrijeme koje je Bog odredio, kad god njihovo srce čuje riječ zapovijesti.”

„Život svetih je kao zidarov visak kojim se provjerava okomitost zida. Kada se slave svetiteljski praznici, tada se kao viskom provjerava život vjernika. Slavimo, dakle, njihove praznike tako da nam oni budu mjerilo naše moralne ispravnosti. Zato je smiješno njihove praznike slaviti obilnim jelom kada znamo da su oni osvojili nebo postom i pokorom.”
 
Sveti mučenik Jakint

Ovaj sveti mučenik rodi se od pobožnih roditelja, Teoklita i Teonile, u vreme kada crkvom u gradu Amastridi, upravljaše episkop Iraklije. Ovaj svetitelj dobi ime Jakint od anđela Božjeg koji se javio. Kada mu bi tri godine on vaskrse umrlog mališana prizivanjem imena Hristova. Ukoliko sveti Jakint rastijaše telom, utoliko rastijaše duhovnim rastom vrline. I činjaše blaženi mnoga čudesa. Tako dostiže starost. Gledajući idolopoklonike gde se kao božanstvu klanjaju jednom šupljem brestu, on, podstaknut božanskom revnošću, ode i odseče to drvo. Zbog toga bi uhvaćen i odveden u grad Amastridu k upravitelju oblasti Kastrinsiju i ostalim starešinama grada. Tu ga najpre žestoko biše; zatim mu izbiše zube, pa ga onda vezaše konopcima i izvukoše izvan grada, i tu oštrim motkama tukoše. Posle toga baciše ga u tamnicu, gde on svetu dušu svoju predade u ruke Božje.

Priča se da se na njegovom grobu dešavalo sledeće čudo: svake godine o prazniku Svetog mučenika Jakinta, kada su se hrišćani skupljali na njegovom grobu i vršilo se bogosluženje, iz njegovog groba se dizao prah koji je episkop sabirao u jedan svešteni sasud, pa ga razdavao hrišćanima, koji su tim prahom lečili neduge duševne i telesne.

SPC
 
Sveti Isak Sirin

Šta je milosrdno srce?
Usplamtelost srca u čoveku za svaku tvorevinu, za ljude, za ptice, životinje, demone i bilo koje stvorenje. Kada ih se seti ili posmatra, čoveku teku suze iz očiju od velike i silne samilosti koja obuzima srce.I od velike patnje njihovo se srce steže i ne može da podnese niti da vidi neku pakost ili malu tugu koju trpi stvorenje.I zato on sa suzama prinosi molitvu i za beslovesne i za neprijatelje istine, kao i za one koji mu stalno nanose uvrede, da se sačuvaju i očiste.
 
Gospode,
Učini me oruđem mira:
Gdje je mržnja, da donosim ljubav.
Gdje je uvreda, da donosim praštanje.
Gdje je nesloga, da donosim jedinstvo.
Gdje je zabluda, da donosim istinu.
Gdje je sumnja, da donosim vjeru.
Gdje je očaj, da donosim nadu.
Gdje je tama, da donosim svjetlo.
Gdje je žalost, da donosim radost.

Gospode,
daj da se ne brinem toliko
da budem utješen, nego da tješim;
da budem razumljen, nego da ja druge razumijem;
da budem ljubljen, nego da ja ljubim.
Jer, ko sebe daruje, taj se prima;
ko sebe zaboravlja, taj sebe nalazi;
ko prašta, biće mu oprošteno;
ko sebi umire, taj se rađa za vječni život.
Sveti Franjo Asiški
 
A ja vam kažem: ljubite neprijatelje svoje, blagosiljajte one koji vas kunu, činite dobro onima koji vas mrze i molite se Bogu za one koji vas gone. da budete sinovi Oca svojega koji je na nebesima; jer on zapoveda svome suncu, te ono obasjava i zle i dobre i daje dažd pravednima i nepravednima.
Jer ako ljubite one koji vas ljube, kakovu platu imate? Ne čine li tako i carinici?
I ako Boga nazivate samo svojoj braći, šta odviše činite? Ne čine li tako i neznabošci?
Budite vi dakle savršeni, kao što je savršen Otac vaš nebeski.

Isus, iz Besede na Gori
 
Prepodobni Sisoje Veliki

Brat neki upita avu Sisoja: Šta da učinim, oče, jer padoh u greh?
– Ustani, čedo, i spašćeš se, odgovori starac.

Na to brat reče: Ali ja, pošto ustadoh, ponovo padoh.
– Ponovo ustani! uzvrati starac.

Tada brat upita: Dokle ću onda padati i ustajati?
– Starac odgovori: Dok ti ne dođe kraj, i zatekne te ili u dobru ili u zlu; stoga treba stalno ispravljati sebe, da bi te u tome i smrt zatekla.
 
Danas sam cuo za sahranu decaka sedmog razreda....slusam svestenika o tome kako je to bozja volja....divno...dete od 14 godina da trune. ...kakav je to bog i njegova volja......ako ga ima ....ne razumem taj velicansveni plan ...ne razumem....zato i ne verujem da ga ima
Знао сам да ћеш постати верник. Полако, све то иде са временом.
 
Претерујеш са иронијом. Избија гордост из твојих порука.
Danas sam cuo za sahranu decaka sedmog razreda....slusam svestenika o tome kako je to bozja volja....divno...dete od 14 godina da trune. ...kakav je to bog i njegova volja......ako ga ima ....ne razumem taj velicansveni plan ...ne razumem....zato i ne verujem da ga ima
Прочитај још једном поруку.
Ако неко не верује у Бога, не прави реченицу "Какав је то Бог".
Ако се неко пита о Божијој праведности значи да верује да Бог постоји.
 
Питање: "Како се ум обрлаћује блудном помишљу".

Одговор: То се дешава не само са блудном страшћу, него и са осталим. Ум се томе подвргава услед расејаности. Кад се то деси, човек треба да опомене самог себе, говорећи: "Господе, опрости ми ради светог Имена Свог. Ја сам се томе подвргао због свог нерада. Избави ме од расејаности и од сваке замке непријатељске, јер је твоја слава у векове. Амин". Да би препознао такву заведеност, навешћу ти пример: човек може да разговара са [неким], а да његов ум лута и преноси се на [нешто] друго. То и јесте заведеност. И онај ко нешто ради, а мисао му се преноси на [нешто] друго, по нужности ће из заборавности или кварити ствар или правити нешто што није потребно. И то је заведеност. Дешава се да неко разговара са [неким] другим и да му непријатељ одвуче ум од богоугодног трезвоумља. Као последица тога јавља се блудна жеља. И то је заведеност, будући да се јавила не због размишљања или сећања. У њој се (човек), павши у заборав, распршује... Дошавши себи, човек треба да се призове, по напред реченом, и да прибегне милости Божијој. Господ је штедар и примиће га као блудног сина. Ми знамо са каквим милосрђем је Он онога примио. Када, пак, она борба никне у помислима и без расејаности, треба бити трезвен и не наслађивати се таквим помислима. На њиме се не треба задржавати, него што брже прибећи Владици Богу.

+Свети Варсонуфије Велики+ (књига Одговори)
 

Back
Top