Колико мушкарци читају?

Vladimir J. Dedijer, "O partizanskom samozrtvovanju i herojskom samoubistvu", Glas, Odeljenje istorijskih nauka, knj. 3, Beograd, 1983.

Ovo je jedna potresna rasprava u univerzalnim dimenzijama samozrtvovanja radi koje nisam oka nocas sklopio jer autor obradjuje u kratkim crtama period od prvog spomena herojskog samozrtvovanja, primjer histrijanskog kralja Epulona koji je izvrsio samoubistva zajedno sa stanovnicima grada Nezakcija da bi izbjegao rimsko ropstvo, pa prelazi na obilniju gradju crpljenu direktno iz vlastitog dnevnika koja se tice hrabrih partizana u Drugom svjetskom ratu. Nevjerovatno i poucno stivo koje govori o cudesnoj snazi i nepokolebljivosti ljudskog duha.
 
Vladimir J. Dedijer, "O partizanskom samozrtvovanju i herojskom samoubistvu", Glas, Odeljenje istorijskih nauka, knj. 3, Beograd, 1983.

Ovo je jedna potresna rasprava u univerzalnim dimenzijama samozrtvovanja radi koje nisam oka nocas sklopio jer autor obradjuje u kratkim crtama period od prvog spomena herojskog samozrtvovanja, primjer histrijanskog kralja Epulona koji je izvrsio samoubistva zajedno sa stanovnicima grada Nezakcija da bi izbjegao rimsko ropstvo, pa prelazi na obilniju gradju crpljenu direktno iz vlastitog dnevnika koja se tice hrabrih partizana u Drugom svjetskom ratu. Nevjerovatno i poucno stivo koje govori o cudesnoj snazi i nepokolebljivosti ljudskog duha.

Не сумњам да је тако,али лично избегавам да читам књиге везане за тај период,јер сви говоре о својој непогрешивости,а другог потпуно оцрне.Додуше,овај наслов ћу се потрудити да нађем,јер твој опис ми делује јако занимљиво
 
Не сумњам да је тако,али лично избегавам да читам књиге везане за тај период,јер сви говоре о својој непогрешивости,а другог потпуно оцрне.Додуше,овај наслов ћу се потрудити да нађем,јер твој опис ми делује јако занимљиво

A ja bas volim procitati procitati kakvu knjigu iz tog, komunistickog perioda na tematiku Drugog svjetskog rata jer evo vec 20 godina samo slusamo i citamo onu drugu krajnost i drugu istinu dok je ova prva totalno zanemarena a nije moguce da su bas sve slagali i da su toliko crni.
 
A ja bas volim procitati procitati kakvu knjigu iz tog, komunistickog perioda na tematiku Drugog svjetskog rata jer evo vec 20 godina samo slusamo i citamo onu drugu krajnost i drugu istinu dok je ova prva totalno zanemarena a nije moguce da su bas sve slagali i da su toliko crni.

Ја генерално говорим.Што важи за партизане,то важи и за четнике,као и за све остале.Сви су острашћени и у својим делима безгрешни
 
Ја генерално говорим.Што важи за партизане,то важи и за четнике,као и за све остале.Сви су острашћени и у својим делима безгрешни

Treba ipak da prođe neko vrijeme pa da se o tome piše. To bi bilo isto kao da ja pišem kakav je bio moj deda!
 
Ја се само бојим,како ствари стоје,да никад нећемо сазнати истину о том раздобљу

Ja sam uopste skeptican prema citavoj ljudskoj istoriji. Napoleon je bio u pravu kada je rekao da je istorija samo prica koja je opstala. O svakom dogadjaju bude hiljadu prica a na kraju samo jedna opstane i ona postane istorija. Ko zna sada zbog cega su se vodili neki radovi prije 500 godina, kakvi su bili njihovi razlozi, motivi, kako su ljudi tada razmisljali, sta su htjeli, koliko je nekih vaznih okolnosti zaboravljeno a nebitnih istaknuto...
 
Не сумњам да је тако,али лично избегавам да читам књиге везане за тај период,јер сви говоре о својој непогрешивости,а другог потпуно оцрне.Додуше,овај наслов ћу се потрудити да нађем,јер твој опис ми делује јако занимљиво

Neopisivo mi je drago sto ti se dopada izbor literature. Evo jos jedne tople proljetne preporuke:

Vasilija Kolakovic, Najezda skakavaca iz Beograda na zemunska polja, Glasnik Istorijskog arhiva Beograda, 2, 1961. Radi se o ogromnoj steti ucinjenoj 1782-83. godine, kad su iz Beograda doletjeli tzv. putnicki skakavci unistavajuci usjeve i ljetinu poput nekakve apokalipticne stihije. Kapetan Nicati je javio Zemunskom magistratu da se veliki roj spustio na batajnicka polja koji je otjeran u najvecoj zurbi nesnosnom vikom i bukom, mada se lukavo sklonio u zemunske kukuruze sto je prouzrokovalo "sijanje" jajasaca zarazivsi preko 30 jutara okolnih pasnjaka i ziratne zemlje. Takoreci, pojavili su se citavi brezuljasti naboji (caure) jajasaca, cak i za pola podlanice pod zemljom sto je bio jako cudan prizor. Na kraju je Magistrat, po savjetu iriskog sudije Fejervarija, poorao kompletno zemljiste i ogradio zarazen dio velikim jarkom da se zastite susjedne njive zasijane zitom. Jako interesantan detalj iz proslosti nasih skakavaca.
 
Neopisivo mi je drago sto ti se dopada izbor literature. Evo jos jedne tople proljetne preporuke:

Vasilija Kolakovic, Najezda skakavaca iz Beograda na zemunska polja, Glasnik Istorijskog arhiva Beograda, 2, 1961. Radi se o ogromnoj steti ucinjenoj 1782-83. godine, kad su iz Beograda doletjeli tzv. putnicki skakavci unistavajuci usjeve i ljetinu poput nekakve apokalipticne stihije. Kapetan Nicati je javio Zemunskom magistratu da se veliki roj spustio na batajnicka polja koji je otjeran u najvecoj zurbi nesnosnom vikom i bukom, mada se lukavo sklonio u zemunske kukuruze sto je prouzrokovalo "sijanje" jajasaca zarazivsi preko 30 jutara okolnih pasnjaka i ziratne zemlje. Takoreci, pojavili su se citavi brezuljasti naboji (caure) jajasaca, cak i za pola podlanice pod zemljom sto je bio jako cudan prizor. Na kraju je Magistrat, po savjetu iriskog sudije Fejervarija, poorao kompletno zemljiste i ogradio zarazen dio velikim jarkom da se zastite susjedne njive zasijane zitom. Jako interesantan detalj iz proslosti nasih skakavaca.

Занимљиво звучи,посебно што наш човек нема неку свест о овој врсти историје
 
Joso Rukavina, "Po dalekom sjeveru", 1955. Ova knjiga je stvarno neobicna, stilski vise baca na literaturu za najmladje. Jos kao djecak sam se lozio na opise egzoticnih krajeva sto udaljenijih od tmurnog sivila soc-realisticke arhitekture, a omiljena knjiga mi je bila "Abar" prijepoljskog pisca Voje Terica, o pustolovinama nekog 'naseg' Sibencanca u Alziru, kad je krenuo u potragu za zlatom sa jednim misterioznim covjekom i bivsim zatvorenikom koji se zvase Abar. Ovaj Rukavina je svojedobno bio zesca lujka, zarobili su ga Rusi u Prvom svjetskom ratu, proveo je dugo vremena u zatocenistvu u Sibiru, pa je pokusao da ispari iz Majke Rusije savatajuci neku lijepu Latvijku koja ga je napustila par dana nakon vjencanja, posto ju je pravi zarucnik cekao kod kuce. Na kraju se vratio doma, ali slomljenog srca. Knjiga je inspirisana jednim veoma cudnovatim dogadjajem, objelodanio ga je etnolog Mirko Barjaktarovic 1957. g. u Glasniku Etnografskog instituta.
Naime, ribari sa Paga su 1953. godine ubili jednog malog kita koji je zalutao iz sjevernih voda. Ova recenica me je natjerala da pustim jednu iskrenu suzu za tim nesretnim i radoznalim zivotom sto se tako brzo ugasi. Knjiga je napisana u duhu pedesetih kao dijalog izmedju djecaka "pionira" i jednog starca Ive koji je vise godina proveo po sjevernim krajvima i tako opisuje zivot, obicaje, 'stambene objekte', klimu, ishranu i nacin prezivljavanja stanovnistva, npr. kad je velika studen, ljudi drze providne naocare od fokinih crijeva da se zastite od ledenih iglica, a psima obuku kozne carapice za vrijeme kretanja zaprege preko leda, ili kako odrastao Eskim moze u jednom obroku da slisti do 7 kila svjezeg mesa (str. 72). Ova knjiga sasvim sigurno vraca citaoca u djetinjstvo iako nema ni spomena o jednom prastarom eskimskom obicaju koji bas i nije za djecu, a to je (dobrovoljno) mijenjanje zena oli svingeraj po vjecitom snijegu i ledu.
 
Poslednja izmena:
Kad sam upisao teologiju imao sam jedan lančić koji sam mogao da navučem preko glave, kad sam je završio taj lančić nije mogao da naiđe preko lobanje :eek: pošto lančići ne ulaze u vodu i ne skupljaju se logičko zapažanje jeste da mi se od silnih gluposti napisanih o Hristu u zadnjih 2000 god. (a koje moraš da znaš ako oćeš da bidneš teolog) glava uvećala za 2cm u obimu. :sad2:
 
Moja braca vole Bukovskog, cesto mi uzimaju njegov Dnevnik sa police.Ne secam se da sam ih videla sa nekom drugom knjigom u ruci, Bukovskog bas vole. :D
A eto, jedan drug, obozava knjige, a i ima talenta za pisanje, cita sve - Mopasana, Agatu Kristi, Vajlda, Hesea, Dojla, Dostojevskog, Mana,Balzaka, bukvalno sve. Samo mu jos Amanda Kvik fali xDD To je sve do pojedinca, ne moze se sad generalizovati...
 
Moja braca vole Bukovskog, cesto mi uzimaju njegov Dnevnik sa police.Ne secam se da sam ih videla sa nekom drugom knjigom u ruci, Bukovskog bas vole. :D
A eto, jedan drug, obozava knjige, a i ima talenta za pisanje, cita sve - Mopasana, Agatu Kristi, Vajlda, Hesea, Dojla, Dostojevskog, Mana,Balzaka, bukvalno sve. Samo mu jos Amanda Kvik fali xDD To je sve do pojedinca, ne moze se sad generalizovati...

Баш ме чуди да им се Буковски допада :)
 
:D Ali u Dnevniku je pristojan, tako da, u zabludi su oni koji misle da se Bukovski cita samo zbog nekih, da tako kazem, skakljivih scena i opisa :p Oni ga vole, a i ja ga volim, zbog stila kojim pise i onoga o cemu pise, sta prikazuje. Ljude sa margine i njihovu realnost, to jest,prica o obicnom,svakodnevnom zivotu jednog autsajdera. Sto ne znaci da su moja braca sad autsajderi :lol: Bas naprotiv.xD A i da jesu ne smatram to necim losim. :)
Ali mislim da se muskom delu vise svidja Bukovski od Tolstoja recimo. xD Sam deda mi je jednom rekao da je zaspao citajuci Tolstoja i ''ono njegovo opisivanje jedne prostorije na deset strana'' :lol: Bukovski ti sve mnogo jednostavnije kaze, ''bas kao sto bismo i mi rekli'' xD Zasto sada poredim njih dvojicu, ne znam, jer dva su razlicita sveta xD Obojica dobra na svoj nacin, naravno.
 
Poslednja izmena:
Znam. xD Nego sam mislila da si mozda ironican, znam da je vecini Bukovski uglavnom asocijacija na ne te teme, nego neke druge. Ali nisi bio ironican,tako da..super:) xD

Реално гледано мушкарци га читају управо због перверзије која је на површини,не задирући у срж.Генерално,мушкарци мало читају,чак и не умеју да читају.


Neznam zasto je bas Bukovski toliko izvikan kao pornograf medju klasicima. Za mene je Henri Miler mnogo bolji i mnogo eksplicitniji u opisivanju scena sexa. U stvari, o cemu god da je pisao taj covjek je to cinio savrseno.


Тешко је њих двојицу мало раздвајати.Како каже једна моја колегиница ''Хенри Милер је савршенство,а Чарлс Буковски матори развратник'' :)
 
Јако ме интересује колико и шта мушкарци читају,тј да ли се уклапам у модел
Ако мислиш на белетристику, слабо, једино кад се сморим од свега па тражим нешто занимљиво у виду СФ-а.
Иначе читам доста, али стручне ствари.
 
Јако ме интересује колико и шта мушкарци читају,тј да ли се уклапам у модел

Kol'ko čitaju !? Što bi se reklo - jedno 6-7 kutlača ... :mrgreen:
:sad2:
Batali modele, Prijatelju i čitaj kol'ko god i šta god ti duša ište !!
ReadingSmiley-1.gif
;)
 

Back
Top