Ко је уништио високо образовање у Србији?

Samo kriminalce. Ne brini, bezbedan si, ti nemas mudda da se odvojis od mamine suknje, kamoli da budes krimos :D
Ko si ti da sudiš i presuđuješ? Plus donosiš zaključke o nečemu što nemaš pojma, i nije ti prvi put. Moraću da te blokiram, svaka diskusija sa tobom piromanom je izlišna. Leči frustracije na nekom drugom mestu.
 
Koliko god se SNS-ovci trudili, dzaba je: ne postoji opravdanje za davanje glasa coveku sa kupljenom diplomom.

Kupovina diplome je krivicno delo. Ne ni prekrsaj, vec krivicno delo.
Podstrekivanje krivicnog dela je saucesnistvo.

1.6 miliona ljudi su saucesnici.
Par godina pre toga je bila afera sa tadasnjim pomocnikom gradonacelnika Beograda, gradonacelnik je bio tadasnji Dzilas i a njegov pomocnik tadasnji Sapic (danas su to novi ljudi). Dakle, jednog dana je tadasnji pomocnik osvanuo sa titulom PhD iako niko nije znao ni da je stekao neko fakultetsko obrazovanje pre toga. digla se frka po opozicionim medijima jer, gle slucajnosti li, mediji odani tadasnjim vlastima su ignorisali tu aferu. Ispostavilo se da je Sapic stekao i diplomu vosokog obrazovanja i titulu PhD (usput je zaradio i titulu mastera negde) na istoj "visokoskolskoj" obrazovnoj ustanovi negde na livadi izmedju Malog Pozarevca i Sopota. Gradonacelnik je zdusno branio svog pomocnika na konferencijama za stampu gde su mu uporni novinari uspevali usprkos nadobudnosti postaviti pitanje o iskrslom PhD-ju njegovog pomocnika.

I gle, sve se to zaboravilo, kod kratkopamtecih Srba lazne diplome krecu tek od Tomislava Nikolica, zaboravlja se sve sto su vlasti pre toga uradile na promovisanju laznih diploma, laznih akademskih pozicija i davanju na zamahu privatnih ustanova koje se odazivaju na imena "fakulteti i univerziteti"... pa tako mi pada na pamet da je direktor moje bivse firme, kadar DS-a, dao na izvol'te za dzaba zgradu "univeriztetu" Singidunum na Vozdovcu (3000m2) da se osnivaci ne muce pri pokretanju biznisa, Mica Megableja je dobio od opstine NBGD dzaba parking (iako su se stanari okolnih blokova bunili) od tadasnjeg gradonacelnika Dzilasa i predsednika opstine Ozegovica da izgradi svoju konjusnicu na ulici Goce Delceva a koju zove "univerizitet", predsednik Inzenjerske komore Srbije je 2007 ( ministar iz Djindjiceve vlade inace) omogucio privatnom "fakultetu" Union da njihovi studenti dobijaju licence iako im je nivo obrazovanja i znanja kriminalan i opasan za bezbednost gradjana itd.

Dakle, visokoskolsko "obrazovanje" po privatnim ustanovama je zapocelo i pustilo korena jos u vreme vlasti pre Tomislava Nikolica, a sve zahvaljujuci tome sto su tadasnje vlasti dobijale poprilicnu apanazu (mito, potplatu, sushku ili kako vec hocete) od ljudi koji su u stamcovanju diploma videli veliki biznis. Pa tako sam ja kao drzavni sluzbenik u javnom preduzecu 2008-me za generalnog direktora dobio lika koji je zavrsio neku Bankarsku akademiju negde na opstini Cukarica, za izvrsnog direktora preduzeca dojucerasnju sekretaricu koja je jednog dana donela sveze istancovanu diplomu iz obliznjeg Singidunuma, za pomocnika gradonacelnika koji nam je zavrtao usi PhD-ja iz Malog Pozarevca i brojne kolege koji su dosli za 2-3 hiljade do diploma "pravnika" i "menadzera"...

Znaci, treba biti iskren i reci kad je krenula ta lavina koja je danas u Srbiji, ko je pokrenuo tu lavinu a ne biti strastven navijac.
 
Par godina pre toga je bila afera sa tadasnjim pomocnikom gradonacelnika Beograda, gradonacelnik je bio tadasnji Dzilas i a njegov pomocnik tadasnji Sapic (danas su to novi ljudi). Dakle, jednog dana je tadasnji pomocnik osvanuo sa titulom PhD iako niko nije znao ni da je stekao neko fakultetsko obrazovanje pre toga. digla se frka po opozicionim medijima jer, gle slucajnosti li, mediji odani tadasnjim vlastima su ignorisali tu aferu. Ispostavilo se da je Sapic stekao i diplomu vosokog obrazovanja i titulu PhD (usput je zaradio i titulu mastera negde) na istoj "visokoskolskoj" obrazovnoj ustanovi negde na livadi izmedju Malog Pozarevca i Sopota. Gradonacelnik je zdusno branio svog pomocnika na konferencijama za stampu gde su mu uporni novinari uspevali usprkos nadobudnosti postaviti pitanje o iskrslom PhD-ju njegovog pomocnika.

I gle, sve se to zaboravilo, kod kratkopamtecih Srba lazne diplome krecu tek od Tomislava Nikolica, zaboravlja se sve sto su vlasti pre toga uradile na promovisanju laznih diploma, laznih akademskih pozicija i davanju na zamahu privatnih ustanova koje se odazivaju na imena "fakulteti i univerziteti"... pa tako mi pada na pamet da je direktor moje bivse firme, kadar DS-a, dao na izvol'te za dzaba zgradu "univeriztetu" Singidunum na Vozdovcu (3000m2) da se osnivaci ne muce pri pokretanju biznisa, Mica Megableja je dobio od opstine NBGD dzaba parking (iako su se stanari okolnih blokova bunili) od tadasnjeg gradonacelnika Dzilasa i predsednika opstine Ozegovica da izgradi svoju konjusnicu na ulici Goce Delceva a koju zove "univerizitet", predsednik Inzenjerske komore Srbije je 2007 ( ministar iz Djindjiceve vlade inace) omogucio privatnom "fakultetu" Union da njihovi studenti dobijaju licence iako im je nivo obrazovanja i znanja kriminalan i opasan za bezbednost gradjana itd.

Dakle, visokoskolsko "obrazovanje" po privatnim ustanovama je zapocelo i pustilo korena jos u vreme vlasti pre Tomislava Nikolica, a sve zahvaljujuci tome sto su tadasnje vlasti dobijale poprilicnu apanazu (mito, potplatu, sushku ili kako vec hocete) od ljudi koji su u stamcovanju diploma videli veliki biznis. Pa tako sam ja kao drzavni sluzbenik u javnom preduzecu 2008-me za generalnog direktora dobio lika koji je zavrsio neku Bankarsku akademiju negde na opstini Cukarica, za izvrsnog direktora preduzeca dojucerasnju sekretaricu koja je jednog dana donela sveze istancovanu diplomu iz obliznjeg Singidunuma, za pomocnika gradonacelnika koji nam je zavrtao usi PhD-ja iz Malog Pozarevca i brojne kolege koji su dosli za 2-3 hiljade do diploma "pravnika" i "menadzera"...

Znaci, treba biti iskren i reci kad je krenula ta lavina koja je danas u Srbiji, ko je pokrenuo tu lavinu a ne biti strastven navijac.

Jedna stvar je kad korumpirani politicari podsticu jedni druge i postavljaju jedni druge na pozicije.
Potpuno druga stvar i druga dimenzija je kada 1.6 miliona ljudi svojim glasom, direktno, podrzi coveka sa kupljenom diplomom.

Ti si u pravu kada kazes da to nije pocelo sa SNS-om, to je pocelo odavno, cak i devedesetih si mogao da zavrsis neke fakultete na pristinskom univerzitetu preko veze (licno poznajem neke ljude). Dakle ne da kupis diplomu, ali da preko veze ispolazes sve ispite. Pa jednog 'pravnika' smo tada zaiebavali u kafani jer nije umeo da nabroji 5 ispita.

Ali opet, nije isto pojedinacni slucajevi i forsiranje tipa "ja tebi - ti meni" i kada na izborima tolika kolicina ljudi kaze "amin" laznoj diplomi. Kao sto rekoh - druga dimenzija.
 
Jedna stvar je kad korumpirani politicari podsticu jedni druge i postavljaju jedni druge na pozicije.
Potpuno druga stvar i druga dimenzija je kada 1.6 miliona ljudi svojim glasom, direktno, podrzi coveka sa kupljenom diplomom.

Ti si u pravu kada kazes da to nije pocelo sa SNS-om, to je pocelo odavno, cak i devedesetih si mogao da zavrsis neke fakultete na pristinskom univerzitetu preko veze (licno poznajem neke ljude). Dakle ne da kupis diplomu, ali da preko veze ispolazes sve ispite. Pa jednog 'pravnika' smo tada zaiebavali u kafani jer nije umeo da nabroji 5 ispita.

Ali opet, nije isto pojedinacni slucajevi i forsiranje tipa "ja tebi - ti meni" i kada na izborima tolika kolicina ljudi kaze "amin" laznoj diplomi. Kao sto rekoh - druga dimenzija.
Stos je sto su se diplome kupovale ili "kupovale" i u staroj pocivsoj SFRJ. Postojali su fakulteti za socijalisticke direktore i funkcionere na kojima su za jedan vikend "ispolagali" po 7-8 ispita a, bogami, prodavale su se i diplome onima koji su imali dovoljno novca da iskesiraju za tu rabotu (pa se secam afera sa kupovinom diploma arapskih studenata sa pocetka '80-tih u NS i Mariboru - no to je zataskano dok si rekao "keks").

Zasto je 1,6 miliona ljudi glasalo za Tomu Diplomu iako je imao tu aferu sa laznim skolovanjem? Zato sto je svima bilo preko one stvari stanja u drzavi, svima je bilo preko one stvari nepravednih privatizacija, tajkunizacije, korupcije, nepotizma, partijasenja - a sve pod patronatom obrazovane elite, mahalo se diplomama sa Harvarda, Koblenza, Nanta (koje su takodje bile sumnjive, koje su takodje bile prenaduvane). Jos kad na to dodas uticaj svetske ekonomske krize i pada plata u javnom sektoru, kredita u svajcarcima, sveopsteg pada standarda... a vremenom se oguglalo na lazne diplome, prosecnog coveka (taj prosek ima srednju skolu) zabole za "fkultetske" i fakultetske diplome, onog sa pravom i validnom fakultetskom diplomom to jeste bolelo ali se deo njih priklonio celom sistemu ili se iselio odande zbog dubolog neslaganja.
 
Stos je sto su se diplome kupovale ili "kupovale" i u staroj pocivsoj SFRJ. Postojali su fakulteti za socijalisticke direktore i funkcionere na kojima su za jedan vikend "ispolagali" po 7-8 ispita a, bogami, prodavale su se i diplome onima koji su imali dovoljno novca da iskesiraju za tu rabotu (pa se secam afera sa kupovinom diploma arapskih studenata sa pocetka '80-tih u NS i Mariboru - no to je zataskano dok si rekao "keks").

Zasto je 1,6 miliona ljudi glasalo za Tomu Diplomu iako je imao tu aferu sa laznim skolovanjem? Zato sto je svima bilo preko one stvari stanja u drzavi, svima je bilo preko one stvari nepravednih privatizacija, tajkunizacije, korupcije, nepotizma, partijasenja - a sve pod patronatom obrazovane elite, mahalo se diplomama sa Harvarda, Koblenza, Nanta (koje su takodje bile sumnjive, koje su takodje bile prenaduvane). Jos kad na to dodas uticaj svetske ekonomske krize i pada plata u javnom sektoru, kredita u svajcarcima, sveopsteg pada standarda... a vremenom se oguglalo na lazne diplome, prosecnog coveka (taj prosek ima srednju skolu) zabole za "fkultetske" i fakultetske diplome, onog sa pravom i validnom fakultetskom diplomom to jeste bolelo ali se deo njih priklonio celom sistemu ili se iselio odande zbog dubolog neslaganja.

Ne mogu da opravdam nikako. I dalje, ne mogu da zamislim da bi ijedan Nemac glasao za politicara za kojeg je dokazano da je falsifikovao diplomu.
Krivo mi sto i Srbi nisu takvi.
 
Ne mogu da opravdam nikako. I dalje, ne mogu da zamislim da bi ijedan Nemac glasao za politicara za kojeg je dokazano da je falsifikovao diplomu.
Krivo mi sto i Srbi nisu takvi.
Stos je sto on nije falsifikovao diplomu, njemu je tu diplomu poklonila/dala ustanova kojoj je drzava dala akreditive za visokoskolsko obrazovanje. Ta ustanova mu je trebala oduzeti diplomu a drzava je trebala kazniti tu "visokoskolsku" ustanovu oduzimanjem akreditiva i zatvaranjem. Nemam pojma da li su oni Tomi Diplomi ponistili tu diplomu ali ta "visokoskolska" ustanova nije kaznjena i nastavila je sa radom do danasnjih dana, u toj zgradi u Sr.Kamenici je od tad jos 5 hiljada stanovnika Srbije steklo diplomu za ilustraciju. napominjem, sve se to desavalo u vreme dok je rahmetli Tadic vladao u Beogradu a rahmetli Pajtic u Novom Sadu.

Ah, da, uvek se setim 2003-te i dana kada je ubijen Djindjic. Par dana pre toga sam po sajtu tadasnjeg DS-a vrteo neke stranice i tamo su bile izlozene biografije predsednika i zamenikla stranke. Tadasnji zamenik je po struci bio ekonomista sa srednjoskolskim obrazovanjem u Nisu. Dan-dva posle atentata odem na sajt DS-a, dotadasnji zamenik je postao V.D.predsednik stranke ali je i sa avanzovanjem po polozaju avanzovao i u obrazovanju, na sajtu je stajalo da je zavrsio Visu ekonomsku skolu. To je neki pocetak post-Milosevicevskog perioda kada su pocele da se "stancuju" lazne diplome, bar medju tim visim politicarima onoliko koliko ja znam.


Edit.
U urednjeno svetu laziranje je razlog za crveni karton, bar dok te ne uhvate sa cvrstim dokazima u rukama.
 
Sta su prestizni fakulteti u srpskim uslovima? ETF, medicina u odnosu na rudarski ili sociologiju na istom univeriztetu? Ili BU u odnosu na kragujevacki?
I kako se danas stice indeks? Na prijemnom, eliminacijom? Pa talentovana deca za recimo matis raznesu klince sa lovom na prijemnom ETF-u. Skolarina za talentovane i vredne je i dalje dzaba koliko me informise rodbina i prijatelji.
Oni gde mogu da upadnu deca "bitnih" i bez prikazanog znanja, a kao da sam sad rekla nešto što već svi ne znaju..zato sam i napomenula da upadaju ili izrazito talentovana deca koja raznesu znanjem, ostala mesta se popune "nečijom" decom koja obično i nemaju želju da studiraju, ali platiće tata ispite i to je javna tajna.
 
Visoko obrazovanje je usmereno na onu decu koja finansijski mogu da ga priušte sebi, naravno, mali broj talentovane dece dobija priliku da se i oni obrazuju na prestižnim fakultetima, ostali, koji možda imaju kapaciteta ali nemaju finansijskih sredstava, propadaju.
&
Oni gde mogu da upadnu deca "bitnih" i bez prikazanog znanja, a kao da sam sad rekla nešto što već svi ne znaju..zato sam i napomenula da upadaju ili izrazito talentovana deca koja raznesu znanjem, ostala mesta se popune "nečijom" decom koja obično i nemaju želju da studiraju, ali platiće tata ispite i to je javna tajna
I koliko takvih "prestiznih" fakulteta recimo na BU ima i koji su? Sem fakulteta dramskih, likovnih i primenjenih umetnosti ne pada mi na pamet nista drugo sem drustvenih ali na njima ima toliko mesta da apsolutno svaka budala moze da upise te skole, na po 1000 mesta na Ekonomiji ili Pravima na BU moze da se upise stvarno svako kome padne na pamet da to upisuje, pa cak i ti koji nisu izrazito talentovani (za prava i ekonomiju, hehe) ili nisu deca "bitnih". Posto sam studirao znam da na tehnickim i prirodnim fakultetima nema teorije da platis svih 35-40 profesora da bi ti junior dosao do diplome, uvek ce se naci njih nekoliko koji nisu potkupljivi, video sam svojim ocima kako su deca velikih direktora, univerzitetskih profesora ili politicara odustajala od studija na prvoj godini jer su ih "rasturili" profesori iz Matematike 1 i Mehanike 1.

Uostalom, sta znaci jednom lovanu da mu dete zavrsi Prava na BU kad moze i na Megableji, sta mu znaci da mu dete zavrsi Ekonomiju na BU kad moze i na lokalnoj Megableji u Milanu ili MinKenu? Vec 15-20 godina deca imucnijih zavrsavaju takve studije sirom belog sveta, nije BU vise stvar prestiza, prestiz je kad ti dete donese diplomu iz Italije, Nemacke ili Francuske, nije istinski vazno kakav je to univerzitet vazno je da je napolju. Dete lovana dolazi na porodicni biznis, caletovu/kevinu ili partijsku vezu, nije vazno kakvu diplomu ima, nece to dete biti inzenjer u EPS-u ili Huaweiju, lekar na VMA, farmaceut u apoteci, programer u Microsoftu, pravnik u Infostanu, bankarski sluzbenik u Komercijalnoj banci... radice neke poslove gde mu niko nece gledatu diplomu, gde diploma BU nece biti uslov.
 
&

I koliko takvih "prestiznih" fakulteta recimo na BU ima i koji su? Sem fakulteta dramskih, likovnih i primenjenih umetnosti ne pada mi na pamet nista drugo sem drustvenih ali na njima ima toliko mesta da apsolutno svaka budala moze da upise te skole, na po 1000 mesta na Ekonomiji ili Pravima na BU moze da se upise stvarno svako kome padne na pamet da to upisuje, pa cak i ti koji nisu izrazito talentovani (za prava i ekonomiju, hehe) ili nisu deca "bitnih". Posto sam studirao znam da na tehnickim i prirodnim fakultetima nema teorije da platis svih 35-40 profesora da bi ti junior dosao do diplome, uvek ce se naci njih nekoliko koji nisu potkupljivi, video sam svojim ocima kako su deca velikih direktora, univerzitetskih profesora ili politicara odustajala od studija na prvoj godini jer su ih "rasturili" profesori iz Matematike 1 i Mehanike 1.

Uostalom, sta znaci jednom lovanu da mu dete zavrsi Prava na BU kad moze i na Megableji, sta mu znaci da mu dete zavrsi Ekonomiju na BU kad moze i na lokalnoj Megableji u Milanu ili MinKenu? Vec 15-20 godina deca imucnijih zavrsavaju takve studije sirom belog sveta, nije BU vise stvar prestiza, prestiz je kad ti dete donese diplomu iz Italije, Nemacke ili Francuske, nije istinski vazno kakav je to univerzitet vazno je da je napolju. Dete lovana dolazi na porodicni biznis, caletovu/kevinu ili partijsku vezu, nije vazno kakvu diplomu ima, nece to dete biti inzenjer u EPS-u ili Huaweiju, lekar na VMA, farmaceut u apoteci, programer u Microsoftu, pravnik u Infostanu, bankarski sluzbenik u Komercijalnoj banci... radice neke poslove gde mu niko nece gledatu diplomu, gde diploma BU nece biti uslov.
Kako si pored posla stigao saznati sve te intrige?
Koliko sam upoznat Novosadski univerzitet je bio privlacan barem 80-tih upravo zbog kvaliteta obrazovanja, ako zanemarimo samu privlacnost grada.
Subotica i Maribor su bili najpriznatiji ekonomski univerziteti.
Iz tog vremena potice anegdota o nacinu polaganja ispita iz matematike na FTN-u:
Na ispitu za znanje za koje se padalo na ETF-u dobijala se prelazna na masinskom, za znanje za koje se padalo na masinskom dobijala se prelazna na gradevinskom.......
Znam za primere iz tog vremena za ETF studenti koji su iz Novogsada presli u Beograd tvrdili su da im je tamo bilo lakse.
 
Kako si pored posla stigao saznati sve te intrige?
Koliko sam upoznat Novosadski univerzitet je bio privlacan barem 80-tih upravo zbog kvaliteta obrazovanja, ako zanemarimo samu privlacnost grada.
Subotica i Maribor su bili najpriznatiji ekonomski univerziteti.
Iz tog vremena potice anegdota o nacinu polaganja ispita iz matematike na FTN-u:
Na ispitu za znanje za koje se padalo na ETF-u dobijala se prelazna na masinskom, za znanje za koje se padalo na masinskom dobijala se prelazna na gradevinskom.......
Znam za primere iz tog vremena za ETF studenti koji su iz Novogsada presli u Beograd tvrdili su da im je tamo bilo lakse.
Jeste, kad bi se zezali, imali su kvalitet ali u tvojim snovima. Novosadski univerzitet do kraja 80-tih je imao 50% profesora koji su dolazili iz BGD a nije imao ni 50% fakulteta i smerova koji su postojali u BGD. Pa tako, ujutro kad sam ja od Zelenog venca isao preko Tasha do Vuka na tadasnjem Trgu Marksa i Engelsa je stajao autobus Univerziteta u NS koji je u 7.30h vozio profesore i asistente na posao u NS. Popodne ih je vracao na isto mesto. Napomena, najistaknutiji predavaci iz BG nisu imali potrebe da idu u NS, tamo su isli oni koji nisu mogli da se probiju u BG. Beogradski univerzitet je neka vrsta alma mater novosadskom, kratko i jasno ispostava beogradskog.
Danas je BGD univerzitet na rang listama svetskih 300-400 mesto, NS 900-1000-to, razlika pre 5 ili 10 ili vise godina je sto novosadskog nije bilo na tim listama.

Na zalost ni BG ni NS ne spadaju danas ni u top 500 univerziteta u elektrotehnici ali drasticna razlika je sto beogradski ETF upisuju daleko bolji djaci u srednjoj, skoro celokupna i elitna Matematicka gimnazija ode na ETF a ne na FTN. A sve medalje sa matematickih i fizickih olimpijada osvajaju deca koja idu u tu skolu, decenijama vec, retki su osvajaci medalja za Srbiju koji nisu isli u tu skolu.

Na maribirskom Ekonomskom je doktorirao i Mica Megableja, na beogradskom mu nisu primili rad, hehe.

U SFRJ se znalo, tri vodeca univerziteta su bili BG, ZG i LJU, ostali univerziteti su bili ispostave ta tri. A i danas je taj slucaj, ta tri univerziteta iz bivse SFRJ odskacu, svi ostali su trecerazredni posto su ova tri ipak u svetskim merilima drugorazredni. Za potvrdu idi na sajt AWU.
 
Jeste, kad bi se zezali, imali su kvalitet ali u tvojim snovima. Novosadski univerzitet do kraja 80-tih je imao 50% profesora koji su dolazili iz BGD a nije imao ni 50% fakulteta i smerova koji su postojali u BGD. Pa tako, ujutro kad sam ja od Zelenog venca isao preko Tasha do Vuka na tadasnjem Trgu Marksa i Engelsa je stajao autobus Univerziteta u NS koji je u 7.30h vozio profesore i asistente na posao u NS. Popodne ih je vracao na isto mesto. Napomena, najistaknutiji predavaci iz BG nisu imali potrebe da idu u NS, tamo su isli oni koji nisu mogli da se probiju u BG. Beogradski univerzitet je neka vrsta alma mater novosadskom, kratko i jasno ispostava beogradskog.
Danas je BGD univerzitet na rang listama svetskih 300-400 mesto, NS 900-1000-to, razlika pre 5 ili 10 ili vise godina je sto novosadskog nije bilo na tim listama.

Na zalost ni BG ni NS ne spadaju danas ni u top 500 univerziteta u elektrotehnici ali drasticna razlika je sto beogradski ETF upisuju daleko bolji djaci u srednjoj, skoro celokupna i elitna Matematicka gimnazija ode na ETF a ne na FTN. A sve medalje sa matematickih i fizickih olimpijada osvajaju deca koja idu u tu skolu, decenijama vec, retki su osvajaci medalja za Srbiju koji nisu isli u tu skolu.

Na maribirskom Ekonomskom je doktorirao i Mica Megableja, na beogradskom mu nisu primili rad, hehe.

U SFRJ se znalo, tri vodeca univerziteta su bili BG, ZG i LJU, ostali univerziteti su bili ispostave ta tri. A i danas je taj slucaj, ta tri univerziteta iz bivse SFRJ odskacu, svi ostali su trecerazredni posto su ova tri ipak u svetskim merilima drugorazredni. Za potvrdu idi na sajt AWU.
Svi ti univerziteti su nastali nakon WWII, ono sto su imali pre toga ukljucujuci i najstariji ljubljanski koji je u to vreme imao samo neki teoloski fakultet, nije vredno pomena. Niko ne spori dolazak predavaca iz BG-a, kojih je 80-tih bilo sve manje, asistenti uglavnom nisu dolazili, na svu srecu dolazio je prof Branko Popovic za koga svi znamo ko je bio u svetskim razmerama.

Da bi bolje propratio evoluciju osnivnja spomenutih univerziteta ne bi bilo lose da se upoznas malo sa razvojem skolstva.
Izdate su dve knjige nisu mi pri ruci pa cu parafrazirati naslove "Studenti na AU univerzitetima" i "Studenti na evropskim univerzitetima".
Gimnazija u mom selu je bila jedna od najpriznatijih u bivsoj SFRJ profesori BU i NSU su uvek isticali dake tada vec studente koji su dolazili iz nje.
Sto ne cudi posto su ona i gradanska skola osnovane dok je Beograd bio turska kasaba, kada je moje selo posedovalo dva bazena fiskulturne sale i fudbalski teren Beogradani nisu znali da postoje takvi objekti.

Mom skolskom drugu cerka je osvojila znacajne uspehe na matematickim takmicenjima, na mnogima je pobedila, kupio joj je knjige sa resenim zadacima za njih, po jeftinoj ceni ih mozes kupiti na aukcijama cime se hvalio, normalno uz asistenciju nastavnog osoblja, da ironija bude veca odlazio je u skolu da se svada "kako to dete nije naucilo da uci napamet" trazeci da joj daju petice iz ostalih pradmeta. Pitanje se namece samo po sebi.

Niko ne omalovazava matematicku gimnaziju u BG-u i cini mi se jedno slicno odeljenje u NS-u kao ni njihove uspehe, ali neumitno se postavlja pitanje da li se na taj nacin razvijaju odredene sposobnosti koje su matematiku dovele na nivo koji poznajemo.
Da se razumemo za danasnje potrebe sigurno ih osposobljavaju, ali uvek postoji to ali koje me podseca na vest da je u Koreji zavrsila skolovanje prva generacija ucenika koji su koristili iskljucivo racunar umesto uobicajenih nastavnih sredstva.Da li su ta deca osposobljena za normalan zivot? Da li se mogu snaci u normalnim okolnostima? Sigurno su osposobljena za "odredene poslove", sve ima svoju cenu.

Nije mi jasno sta hoces istaci nacinom skolovanja Mice Megatrenda, slicni njemu su na isti nacin zavrsavali i spomenute univerzitete.

Propast skolstva je poceo suvarovim sistemom "za sada" krunisan Bolonjom, sertifikati koje spominjes su jedino bitni posto je neko nametnuo takav sistem.
Kao sto si primetio nijedan pedagog sa foruma se nije osvrnuo na njih.
 
Poslednja izmena:
Svi ti univerziteti su nastali nakon WWII, ono sto su imali pre toga ukljucujuci i najstariji ljubljanski koji je u to vreme imao samo neki teoloski fakultet, nije vredno pomena. Niko ne spori dolazak predavaca iz BG-a, kojih je 80-tih bilo sve manje, asistenti uglavnom nisu dolazili, na svu srecu dolazio je prof Branko Popovic za koga svi znamo ko je bio u svetskim razmerama.

Da bi bolje propratio evoluciju osnivnja spomenutih univerziteta ne bi bilo lose da se upoznas malo sa razvojem skolstva.
Izdate su dve knjige nisu mi pri ruci pa cu parafrazirati naslove "Studenti na AU univerzitetima" i "Studenti na evropskim univerzitetima".
Gimnazija u mom selu je bila jedna od najpriznatijih u bivsoj SFRJ profesori BU i NSU su uvek isticali dake tada vec studente koji su dolazili iz nje.
Sto ne cudi posto su ona i gradanska skola osnovane dok je Beograd bio turska kasaba, kada je moje selo posedovalo dva bazena fiskulturne sale i fudbalski teren Beogradani nisu znali da postoje takvi objekti.

Mom skolskom drugu cerka je osvojila znacajne uspehe na matematickim takmicenjima, na mnogima je pobedila, kupio joj je knjige sa resenim zadacima za njih, po jeftinoj ceni ih mozes kupiti na aukcijama cime se hvalio, normalno uz asistenciju nastavnog osoblja, da ironija bude veca odlazio je u skolu da se svada "kako to dete nije naucilo da uci napamet" trazeci da joj daju petice iz ostalih pradmeta. Pitanje se namece samo po sebi.

Niko ne omalovazava matematicku gimnaziju u BG-u i cini mi se jedno slicno odeljenje u NS-u kao ni njihove uspehe, ali neumitno se postavlja pitanje da li se na taj nacin razvijaju odredene sposobnosti koje su matematiku dovele na nivo koji poznajemo.
Da se razumemo za danasnje potrebe sigurno ih osposobljavaju, ali uvek postoji to ali koje me podseca na vest da je u Koreji zavrsila skolovanje prva generacija ucenika koji su koristili iskljucivo racunar umesto uobicajenih nastavnih sredstva.Da li su ta deca osposobljena za normalan zivot? Da li se mogu snaci u normalnim okolnostima? Sigurno su osposobljena za "odredene poslove", sve ima svoju cenu.

Nije mi jasno sta hoces istaci nacinom skolovanja Mice Megatrenda, slicni njemu su na isti nacin zavrsavali i spomenute univerzitete.

Propast skolstva je poceo suvarovim sistemom "za sada" krunisan Bolonjom, sertifikati koje spominjes su jedino bitni posto je neko nametnuo takav sistem.
Kao sto si primetio nijedan pedagog sa foruma se nije osvrnuo na njih.
Ma nemoj, ti si "strucnjak" do moga. Beogradski univerzitet je postojao i pre II svetskog rata, postojali su i u ZG i u LJU. Ali nisu postojali nigde vise u kraljevini YU. U Beogradu su se na univerzitetu obrazovali studenti inzinjerije, prava, filizofije i medicine i pre I sv.rata. U ZG i LJU nisu.
1919 kada je obrazovana kraljevina YU za ilustraciju posle Beograda najveci grad je bila Subotica sa 110 hiljada stanovnika, ZG je imao 90 za ilustraciju. 1919 sa dolaskom belih Rusa i njihovih univerzitetskih profesora kvalitet je beogradskog univerziteta je odskocio, na tehnickim fakultetima su predavali jedan Timosenko i Arnovljev (kasnije otisao u NYC i napravio svetsku karijeru). Zgrada tehnickih fakulteta je izgradjena 30-te godine izmedju ratova a Kapetan Misino zdanje kao sediste univerziteta 1890 i neke.

FTN iz NS je nastao krajem 60-tih a prve inzenjere elektrotehnike je upisao tek u drugoj polovini 70-tih, do tad je skolovao masince i tehnologe. Pa je za nekih 5-6 godina po tebi izrastao u respektibilnu ustanovu, kad bi se zezali.
Ovim ne kazem da je FTN los samo kazem da mu je trebalo vremena da izraste i naraste, no ni danas on nije nivo ETF, Gradjevine ili Masinca iz BG.

Matematicka gimnazija je decenijama najbolja srednja skola u Srbiji, decenijama. A to jedno odeljenje u Jovinoj gimnaziji nadarene dece je isto kao jedno odeljenje nadarene dece za fiziku u zemunskoj gimnaziji. Matematicka gimnazija je cela, svih 8 odeljenja, takva, nadarena deca, elita u obrazovanju.
 
Ma nemoj, ti si "strucnjak" do moga. Beogradski univerzitet je postojao i pre II svetskog rata, postojali su i u ZG i u LJU. Ali nisu postojali nigde vise u kraljevini YU. U Beogradu su se na univerzitetu obrazovali studenti inzinjerije, prava, filizofije i medicine i pre I sv.rata. U ZG i LJU nisu.
1919 kada je obrazovana kraljevina YU za ilustraciju posle Beograda najveci grad je bila Subotica sa 110 hiljada stanovnika, ZG je imao 90 za ilustraciju. 1919 sa dolaskom belih Rusa i njihovih univerzitetskih profesora kvalitet je beogradskog univerziteta je odskocio, na tehnickim fakultetima su predavali jedan Timosenko i Arnovljev (kasnije otisao u NYC i napravio svetsku karijeru). Zgrada tehnickih fakulteta je izgradjena 30-te godine izmedju ratova a Kapetan Misino zdanje kao sediste univerziteta 1890 i neke.

FTN iz NS je nastao krajem 60-tih a prve inzenjere elektrotehnike je upisao tek u drugoj polovini 70-tih, do tad je skolovao masince i tehnologe. Pa je za nekih 5-6 godina po tebi izrastao u respektibilnu ustanovu, kad bi se zezali.
Ovim ne kazem da je FTN los samo kazem da mu je trebalo vremena da izraste i naraste, no ni danas on nije nivo ETF, Gradjevine ili Masinca iz BG.

Matematicka gimnazija je decenijama najbolja srednja skola u Srbiji, decenijama. A to jedno odeljenje u Jovinoj gimnaziji nadarene dece je isto kao jedno odeljenje nadarene dece za fiziku u zemunskoj gimnaziji. Matematicka gimnazija je cela, svih 8 odeljenja, takva, nadarena deca, elita u obrazovanju.
Pocetak koji spominjes je bio vise obrazovnog karaktera
Da li trebam da ti crtam kako se zove moje selo i gde su se obrazovali ljudi iz njega, ko je spomenuo SHS, spomenuo sam period pre 1919 i stagnaciju nakon njega, normalno da je doslo do stagnacije u cilju unapredenja novonastale drzave na nas ustrb, a u mit o BU vise niko ne veruje, da se ne lazemo ni jedan univerzitet u ex Jugoslavijama nije vredeo.
Pradeda i deda su mi bili francuski daci iako su im Pesta i Bec bili blizi, francuski je u ono vreme bio diplomatski jezik, nadam se da ne moram da ti objasnjavam razlog.
Deca iz mog sela nisu nikada prestala da se skoluju u inostranstvu.
Gimnazija koju sam spomenuo je starija najverovatnije i od one sa onim valda profesorom Kostom, a on se skolovao u?
Da ne dode do zabune izgradena je nova zgrada doduse starije od spomenutih BU.
Hehe procitaj navedene knjige, dosao sam u njihov posed proucavajuci drustvene okolnosti vezane za ovo podrucje
Sta cemo sa srpskom spartom i njenom gimnazijom ne pocinje skolovanje Srba krajem XIX-og veka.
FTN i ETF NS-a sam samo uzgred spomenuo posto mi je poznato stanje u njemu, da ne zaboravim imali ste iste ispitne zadatke koji su se godinama vrteli kao i prijemni.

Da sam znao da ce se ovo desiti nikada se nebih zalagao za ono cemu sam posvetio zivot, parafrazirana izjava Jase Tomica u Somboru oko 1920 god pred kraj zivota, umro je 1920 da mi ne prebacujes.

Neverovatno uporedujes decenije i vekove.
 
Pocetak koji spominjes je bio vise obrazovnog karaktera
Da li trebam da ti crtam kako se zove moje selo i gde su se obrazovali ljudi iz njega, ko je spomenuo SHS, spomenuo sam period pre 1919 i stagnaciju nakon njega, normalno da je doslo do stagnacije u cilju unapredenja novonastale drzave na nas ustrb, a u mit o BU vise niko ne veruje, da se ne lazemo ni jedan univerzitet u ex Jugoslavijama nije vredeo.
Pradeda i deda su mi bili francuski daci iako su im Pesta i Bec bili blizi, francuski je u ono vreme bio diplomatski jezik, nadam se da ne moram da ti objasnjavam razlog.
Deca iz mog sela nisu nikada prestala da se skoluju u inostranstvu.
Gimnazija koju sam spomenuo je starija najverovatnije i od one sa onim valda profesorom Kostom, a on se skolovao u?
Da ne dode do zabune izgradena je nova zgrada doduse starije od spomenutih BU.
Hehe procitaj navedene knjige, dosao sam u njihov posed proucavajuci drustvene okolnosti vezane za ovo podrucje
Sta cemo sa srpskom spartom i njenom gimnazijom ne pocinje skolovanje Srba krajem XIX-og veka.
FTN i ETF NS-a sam samo uzgred spomenuo posto mi je poznato stanje u njemu, da ne zaboravim imali ste iste ispitne zadatke koji su se godinama vrteli kao i prijemni.

Da sam znao da ce se ovo desiti nikada se nebih zalagao za ono cemu sam posvetio zivot, parafrazirana izjava Jase Tomica u Somboru oko 1920 god pred kraj zivota, umro je 1920 da mi ne prebacujes.

Neverovatno uporedujes decenije i vekove.
Pa tako kazi, ti si elita uz KundK koja je, gle, slucajnosti li zavrsio na forumu krstarice sa turskom rajom. Kad tako pocnu da k.e.nj.aju o tome kako su oni, jelte, rodom iz napredne sredine a u stvari iz neke selendre u KundK koja je u toj carevini bila u p.m. od kulture, obrazovanja i blagostanja. Pa onda takve pitam, jel vam ta "blizina" carstvu ostavila tradicije univerzitetskig obrazovanja? Ah, nije jer ste bili teska periferija tog carstva.

Hajde, ne s.e.r.i, ceo juzni deo Ugarske koji vi zovete Vojvodina je bila teska selendra, skole su bile provincijske a one bolje svakako nisu bile srpske nego nemacke. A prvu ustanovu koja se zvala fakultet je dobila tek mislim 1956 kada je otvoreno odeljenje Filizofskog fakulteta BU u NS ( za ilustraciju kao godina osnivanja BU se uzima 1848, preko 100 godina pre te godine). U Vojvodini pre 1914 nije zivela elita carevine, ziveo je narod koji je bio u kmetskom odnosu ka vlastelinima ili najamnickom odnosu ka svapskim industrijalcima u par varosi koje su postojale u juznoj Backoj, Banatu i Sremu.

Ja upiredjujem decenije i vekove? A ti si se vratio na j.e.benu KundK i velicinu koju stevnasledili od njih a Beograd vam to oduzeo? Autonomaski g.ov.nari.

Posto pises u vreme kada je u Srbiji vec Bozic pretpostavljam da tebi nije danas vec si ga proslavio pre dve nedelje. Pa zasto onda dolazis da s.e.r.es protiv Beograda i Srbije na nas Bozic? Jel tolika mrznja?

Meni Bozic dokazi za 3 sata, pa cu se iskljuciti, ostaj mi zdravo.
 
Poslednja izmena:

Ovo Šešeljevo zalaganje za široka prava privatnih univerziteta nije po mom mišljenju zalaganje za nizak obrazovni nivo. Mislim da se njemu ne može osporiti sklonost ka nauci.

Nego ovo njegovo zalaganje treba staviti u vremenski kontekst. U to vreme smo se još borili za kapitalizam (koji ni do danas nije prihvaćen bez zadrške), dakle bilo mu je važno samo da se uspostavi mreža privatnih škola, a o njihovom kvalitetu je mislio da ima vremena za brigu.
 
Pa tako kazi, ti si elita uz KundK koja je, gle, slucajnosti li zavrsio na forumu krstarice sa turskom rajom. Kad tako pocnu da k.e.nj.aju o tome kako su oni, jelte, rodom iz napredne sredine a u stvari iz neke selendre u KundK koja je u toj carevini bila u p.m. od kulture, obrazovanja i blagostanja. Pa onda takve pitam, jel vam ta "blizina" carstvu ostavila tradicije univerzitetskig obrazovanja? Ah, nije jer ste bili teska periferija tog carstva.

Hajde, ne s.e.r.i, ceo juzni deo Ugarske koji vi zovete Vojvodina je bila teska selendra, skole su bile provincijske a one bolje svakako nisu bile srpske nego nemacke. A prvu ustanovu koja se zvala fakultet je dobila tek mislim 1956 kada je otvoreno odeljenje Filizofskog fakulteta BU u NS ( za ilustraciju kao godina osnivanja BU se uzima 1848, preko 100 godina pre te godine). U Vojvodini pre 1914 nije zivela elita carevine, ziveo je narod koji je bio u kmetskom odnosu ka vlastelinima ili najamnickom odnosu ka svapskim industrijalcima u par varosi koje su postojale u juznoj Backoj, Banatu i Sremu.

Ja upiredjujem decenije i vekove? A ti si se vratio na j.e.benu KundK i velicinu koju stevnasledili od njih a Beograd vam to oduzeo? Autonomaski g.ov.nari.

Posto pises u vreme kada je u Srbiji vec Bozic pretpostavljam da tebi nije danas vec si ga proslavio pre dve nedelje. Pa zasto onda dolazis da s.e.r.es protiv Beograda i Srbije na nas Bozic? Jel tolika mrznja?

Meni Bozic dokazi za 3 sata, pa cu se iskljuciti, ostaj mi zdravo.
Hristos se rodi, provedi se lepo

Ogradujem se od elitizma, spomenute navodne mrznje i svrstavanja u autonomase.

Kada se budes ukljucio uloguj se na Vikipediju i prepravi podatke.

Велика школа је била највиша образовна институција у Србији између 1863. и 1905. године. Настава је одржавана у Капетан-Мишином здању. Школа је прерасла у Београдски универзитет 1905, када су отворени Медицински, Богословски и Пољопривредни факултет.[1]

Историјат[уреди | уреди извор]​

Уџбеници за студенте Велике школе из 1893. и 1894. године (данас у „Адлигату”)
Основана је законом од 24. септембра 1863. године као наследник Лицеја, дотадашње највише школе у Кнежевини Србији која је била смештена у Конаку кнегиње Љубице. Приликом оснивања премештена је у здање које је један од најбогатијих Срба тога времена, капетан Миша Анастасијевић, поклонио „своме отечеству“. Значајни задужбинари били су и Лука Ћеловић Требињац, Ђока Влајковић, краљица Наталија Обреновић и други.[2]

Школа је у закону била дефинисана као научно заведење за више и стручно изображење, тј. научни завод за више и стручно образовање. Врховна власт био је министар просвете, а Великом школом су непосредно руководили ректор и Академијски савет. Ректора је постављао владар, а први ректор био је Константин Бранковић (1814–1865).[3]

Велика школа је по оснивању имала три одељења, односно факултета: Филозофски факултет, Технички факултет и Правни факултет. Програми су се у знатној мери преклапали, тако да су студенти углавном добијали опште образовање, а премало право стручно. На филозофском одељењу се студирало три године, а на правном и техничком четири

prethodila joj je

Велика школа Ивана Југовића је била први заметак високе наставе у Србији. Југовићева Велика школа је основана 1808. године у Београду и била је школа посебног карактера.

Наставни програм[уреди | уреди извор]​

У свом наставном плану она је садржала како елементе средње школе (прве две године), тако и елементе високошколске наставе (трећа година). У прве две године учили су се средњошколски предмети (историја, географија, рачуница, стилистика, немачки језик), а у трећој универзитетски предмети (државно право, кривично право и међународно право). Због свега тога, Велика школа је имала мало формалних сличности са осталим типовима школа како тадашњег, тако и садашњег времена. Њен узор је очито био у угарским краљевским академијама тога времена, на којима су више образовање стицали државни чиновници.

Kao sto sam napisao za univerzitet
Програми су се у знатној мери преклапали, тако да су студенти углавном добијали опште образовање, а премало право стручно.
Velika skola Ivana Jugovica na koju se pozivas, nije bila univerzitet
У свом наставном плану она је садржала како елементе средње школе (прве две године), тако и елементе високошколске наставе (трећа година).
Њен узор је очито био у угарским краљевским академијама тога времена, на којима су више образовање стицали државни чиновници.
Akcenat je na "drzavni cinovnici".

Postoje popisi moja selendra je pocetkom XX-og veka brojala vise zitelja od tvoje nije Novi Sad, kada smo vec poceli da se prozivamo koja si generacija Beogradana.
Izvini cuo sam da je Beograd najvece selo, sa izgradenom najvecom spavaonom dal' samo na balkanu po nekima u svetu kazu da se zove Novi Beograd.
Nisam hteo da te uvredim pa sam i svoje mesto nazvao selom.
 
Pa tako kazi, ti si elita uz KundK koja je, gle, slucajnosti li zavrsio na forumu krstarice sa turskom rajom. Kad tako pocnu da k.e.nj.aju o tome kako su oni, jelte, rodom iz napredne sredine a u stvari iz neke selendre u KundK koja je u toj carevini bila u p.m. od kulture, obrazovanja i blagostanja. Pa onda takve pitam, jel vam ta "blizina" carstvu ostavila tradicije univerzitetskig obrazovanja? Ah, nije jer ste bili teska periferija tog carstva.

Hajde, ne s.e.r.i, ceo juzni deo Ugarske koji vi zovete Vojvodina je bila teska selendra, skole su bile provincijske a one bolje svakako nisu bile srpske nego nemacke. A prvu ustanovu koja se zvala fakultet je dobila tek mislim 1956 kada je otvoreno odeljenje Filizofskog fakulteta BU u NS ( za ilustraciju kao godina osnivanja BU se uzima 1848, preko 100 godina pre te godine). U Vojvodini pre 1914 nije zivela elita carevine, ziveo je narod koji je bio u kmetskom odnosu ka vlastelinima ili najamnickom odnosu ka svapskim industrijalcima u par varosi koje su postojale u juznoj Backoj, Banatu i Sremu.

Ja upiredjujem decenije i vekove? A ti si se vratio na j.e.benu KundK i velicinu koju stevnasledili od njih a Beograd vam to oduzeo? Autonomaski g.ov.nari.

Posto pises u vreme kada je u Srbiji vec Bozic pretpostavljam da tebi nije danas vec si ga proslavio pre dve nedelje. Pa zasto onda dolazis da s.e.r.es protiv Beograda i Srbije na nas Bozic? Jel tolika mrznja?

Meni Bozic dokazi za 3 sata, pa cu se iskljuciti, ostaj mi zdravo.
Mozda je Vojvodina bila najzaostaliji deo Ugarskog kreljavstva, ali je nakon 1920 postala jedan od najrazvijenijih delova SHS-a, pocetkom 70-tih se vec videla devastacija sa nesagledivim posledicama konkretno mislim na srusene objekte koja je kulminirala nakon 1995-te.
Kada sam pitao arhitektu od koga sam kupio neke knjige nakon nasilnog rusenja objekta pod zastitom drzave zasto to dozvoljava Arhitektonska komora, dobio sam odgovor da li ti znas ko sedi u Skupstini grada, niko ko je ziveo u Novom Sadu pre 1995-te.
Ne poznajes sela u Backoj, mozda su Banat i Srem bili siromasniji, ali su bili razvijeni, stavi se u kontekst 1920 i 1945, ne bih da spominjem dogadaje koji vec spadaju u sveru omalovazavanja i vredanja

Zadnji put je u Somboru sruzeno sest objekata pod zastitom drzave da bi neki kosarkas sazidao objekte za svoju plemensko rodovsku zajednicu kako bi cela porodica zivela na jednom placu u Beogradu je neki fudbaler srusio pola centra pod zastitom drzave, normalno uz odobrenje Zavoda za zastitu.
Devastiranje Beograda je prica za sebe.
Parafraziracu jucerasnji komentar kolege sa Krstarice koji zivi u USA: Bio sam sa zenom u poseti njenoj rodbini u Engleskoj, ja tamo nikada ne bih ziveo zive u nekoj kuci staroj 300 god.ma bolan srusi to sazidaj novo sa vodom i strujom, da nije zalosno bilo bi smesno.
Da su ih naselili u Cesku srusili bi Prag.

U toj KuK koju si spomenuo Srbi su postigli svoj maksimalni ekonomski, politicki, kulturoloski prosperitet, naveo sam ti dva primera srpsku spartu i citat Jase Tomica koji odslikava njihovo razocarenje nakon ujedinjenja, primera imas u izobilju u koje ne bih da se uplicem, posto nije tema.
Srbi su ziveli u vise varosi ukljucujuci i Zemun.

Tako da su vekovi itekako bitni, uporedujes gimnazije nakon njihovog unistenja sa skolstvom koje datira nakon 1990-te.
Pre nje u svakoj opstini je postojala gimnazija sa prirodno matematickim smerom, profesori matematike su poznavali svoj predmet za razliku od danasnje situacije sa nezainteresovanim profesorima, interesuje ih samo plata.
Ne treba biti suvise pametan i skupiti talentovane i zainteresovane profesore u jednu gimnaziju, ali to je samo jedna u celoj Srbiji.

Kada si vec spomenuo autonomase i Nenada Canka su roditelji, sklonili u Suboticu da zavrsi fakultet, nije Mica jedini. Za tvoju informaciju deda i baba su mu disli iz Like kao stipendisti one lose KuK kako je nazivas da bi se vratili i skolovali svoj kraj, Medu autonomasima je najmanje starosedelackog stanovnistva.

Univeruitet mozes osnovati gde zelis, pozeljnije je da ne bude u velikim centrima, ili na njihovoj periferiji
Problem je u rusenju tude, koja pripada i tebe, kulturne zaostavstine.
 
pa to je sasvim normalno (pa cak i pozeljno!).
Sta ce obrazovani, pametni i sposobni da rade ovde (kad su svi ostali pametniji od njih) ?
Не, није нормално, а још мање пожељно.

Држава Србија школује разне образовне профиле, од средње школе до доктората. Механичари, електричари, мед. техничари, лекари, инжењери, економисти,... Сви ти људи, да би дошли до дипломе, ако су на буџету, коштају ово друштво. Неки више, а неки мање. У сваком случају, бесплатно образовање не постоји. Након што дипломирају или матурирају, добар део тих људи одлази у неку другу државу, где се запошљава. Та страна држава и то страно друштво, као и тај послодавац, нису уложили ни динара у образовање тих младих људи и добијају практично готовог радника. Истина је да ће неки од њих морати даље да се обучавају за рад, али то би радили и у Србији.

Зашто би сви ми финансирали туђи просперитет и туђу зараду? Зашто би ова држава и њен народ морали да образују своју омладину и да своје најбоље људе и стручњаке уступају неком другом? Ко ће то да надокнади?
 
Након што дипломирају или матурирају, добар део тих људи одлази у неку другу државу, где се запошљава. Та страна држава и то страно друштво, као и тај послодавац, нису уложили ни динара у образовање тих младих људи и добијају практично готовог радника.
Зашто би сви ми финансирали туђи просперитет и туђу зараду? Зашто би ова држава и њен народ морали да образују своју омладину и да своје најбоље људе и стручњаке уступају неком другом? Ко ће то да надокнади?
Zato što ne odlaze svi, pa ako ova država i njen narod ne finansiraju obrazovanje onda neće imati ni ove kadrove koji ovde ostaju. Ne znam kako će onda društvo da funkcioniše bez svih onih koje si nabrojao.

A svi valjda znamo zašto svi ti odlaze odavde i gde leži problem. U njima svakako ne.
 
Zato što ne odlaze svi, pa ako ova država i njen narod ne finansiraju obrazovanje onda neće imati ni ove kadrove koji ovde ostaju. Ne znam kako će onda društvo da funkcioniše bez svih onih koje si nabrojao.

A svi valjda znamo zašto svi ti odlaze odavde i gde leži problem. U njima svakako ne.
Одлазе квалитетни људи. Ови који су остали, нису нужно квалификовани.

Нпр. оде школован електричар, који је завршио средњу ЕТШ "Никола Тесла", а уместо њега остане неко са основном или средњом трговачком школом, ко је прошао тзв. преквалификацију.

Таквих примера је небројено.

Из ове земље су људи одлазили одувек. То није кренуло пре 10, 15 или 20 година. Одлазили су и у "златно доба", одлазили су и пре тога. Разлика између тог и овог периода је у томе што је раније постојао виши природни прираштај и што је тада било више пара, па је држава могла да зида фабрике, институте, установе, бирое,... Данас има мање пара и мање људи.

Раније је било мање високошколских установа и универзитета. Од завршетка Другог светског рата до данас креће експанзија, прво државних, а онда и приватних факултета. Некада је постојао Универзитет у Београду и Правни факултет у Суботици. Данас имате државне универзитете у Београду, Новом Саду, Новом Пазару, Нишу и Крагујевцу, а заједно са њима постоји и безброј приватних. Да не додајем и више школе. Где ће да се запосле сви ти људи?
 
@tema
Ja ne smatram da je visoko obrazovanje uništeno u Srbiji,ali pojavili su se neki trendovi i promjene.
Za mnoge fakultete potpuno je opalo interesovanje pa zjape poluprazni/prazni (što je problem sam za sebe) dok za druge vlada ogromno interesovanje,velika je navala. Bilo je toga i prije,al ne toliko izraženo kao danas.

Konkurencija je ogromna,dolaze iz svih krajeva Srbije,Bosne. Za pojedine više nije dovoljno super odličan uspjeh i odlično urađen prijemni,pa su na snazi štele i koverte. Usljed te velike konkurencije i što mnogi čak i odlični učenici otpadnu na tim "popularnim" fakultetima. Tu onda stupaju na snagu privatni fakulteti ne samo što vlada mišljenje da ih je lakše završiti već što tu vide šansu oni i sa slabijim srednjoškolskim prosjekom mahom oni vrlodobri,nerijetko čak i odlični da upišu ono što žele. Ko naravno ima novaca da to isfinansira.

Što se tiče Bolonje,kako sve ima svoje prednosti i mane tako i ona. Teško mi prihvatamo promjene,nije lako ni ispuniti sve kriterijume koje ona zahtjeva. Al eto jedna od dobrih strana je što je diploma priznata i van naših granica.
 
Zato što ne odlaze svi, pa ako ova država i njen narod ne finansiraju obrazovanje onda neće imati ni ove kadrove koji ovde ostaju. Ne znam kako će onda društvo da funkcioniše bez svih onih koje si nabrojao.

A svi valjda znamo zašto svi ti odlaze odavde i gde leži problem. U njima svakako ne.
To i jeste poenta, bez obizira na lekare, inzenjere, medicinske sestre, zavarivace, tesare i sve ostale iseljenike koji su se skolovali u drzavnim skolama u Srbiji ostaje deo tih ljudi, bar dok se ne nauce zanatu. Neki ostaju i za trajno jer u suprotnom Srbiaj ne bi mogla funkcionisati, nikoga ne bi bilo da proizvodi elektricnu energiju na HE Djerdap, da operise na VMA, da radi u apoteci, na gradilistu, u posti, banci, da poducava decu matematici.

Uzgred, i roditelji tih koji su se negde iselili a zavrsili su "besplatne" drzavne skole su od svojih platai poreza koje su placali su punili budzet za obrazovanje sto u bivsoj SFRJ, sto u danasnjoj Srbiji te ne stoji da su se ti ljudi ogrebali za dzaba skolovanje koje im je finasirala drzava.
 
Не, није нормално, а још мање пожељно.

Држава Србија школује разне образовне профиле, од средње школе до доктората. Механичари, електричари, мед. техничари, лекари, инжењери, економисти,... Сви ти људи, да би дошли до дипломе, ако су на буџету, коштају ово друштво. Неки више, а неки мање. У сваком случају, бесплатно образовање не постоји. Након што дипломирају или матурирају, добар део тих људи одлази у неку другу државу, где се запошљава. Та страна држава и то страно друштво, као и тај послодавац, нису уложили ни динара у образовање тих младих људи и добијају практично готовог радника. Истина је да ће неки од њих морати даље да се обучавају за рад, али то би радили и у Србији.

Зашто би сви ми финансирали туђи просперитет и туђу зараду? Зашто би ова држава и њен народ морали да образују своју омладину и да своје најбоље људе и стручњаке уступају неком другом? Ко ће то да надокнади?

Bice da nisi ukacio ironiju, u mom prethodnom napisu.

Evo par aspekata:

1. to su nasa deca.... Dalja elaboracija verujem nije potrebna. Treba da imaju sansu - bilo kakvu. Mozda zbog gubitka drzave za budzet za studente treba da uvedemo da fakultet kosta po par ili vise desetina hiljada evra? Po zapadnom sistemu da ne bude drustvo na gubitku.

2. recimo da imas lokalni talenat koji usput moze nesto da doprinese drustvu ili moze nesto da inovira smisli posao, donese novac - mislis da je to moguce ovde? U ovom danasnjem drustvenom miljeu (a nije bilo razlicito ni pre). Pa cak i kad neko nesto ovde pametno radi - za koga ce to da radi? Ko ce da mu da sansu? Kako ce da se ponasa prema njemu ili njoj? Ovde talenat nije pozeljan - svi ostali znaju bolje.

3. Brain drain nije samo problem ovog prostora. Imas primer da Kanadjani rado uvoze strucnu radnu snagu. Zasto bi oni to uopste radili? Kad imaju odlicne univerzitete... Pa zato sto imaju potpuno isti problem kao i mi ovde. Sposobni i talentovani ljudi iz Kanade idu u USA. Normalna migracija.

Ovo nije problem talenta, ni budzeta, gubitka cega god - ovo je problem sto mi ne umemo da razvijemo drustvo u kome bi se cenio talenat (osim kad je spotski ili muzicki). Ovde je vaznije sta je ko koliko i gde nesto rekao politicki nego sto je bitno da imamo talenat koji moze da napravi neki posao ovde, zarad opsteg prosperiteta drustva. Ne postoji solidarnost, licni integritet, lojalnost, sve je izrazeno u licnom interesu.

Meni to cak vise nije ni cudno. Je je to trenutna norma ovog drustva.
 
Poslednja izmena:

Back
Top