Ко је уништио високо образовање у Србији?

Nema veze bolonja ni privatni sektor sa time nego odsustvo državne kontrole. To isto važi i za državna preduzeća, banke, privredu, medije... sve je deregulisano kako bi nastala divljina u kojoj bi odabrani pojedinci profitirali.
Sve je to povezano, samo možda još ne shvatamo. Kvalitetno obrazovanje stvara kvalitetne kadrove u svim oblastima.
 
Nemamo sa kim da raspravljamo, nažalost, realnost nas je opasno lupila po čelu :( bukvalno, možeš šator, možeš dilomu po ko zna kom programu, bolonja je odradila svoje i obrazovanje, je zajedno sa Đinđićem umrlo :(
Obrazovanje umrlo sa Djindjicem i uvodjenjem bolonjskog sistema? Kog je uticaja imao Djindjic na visoko obrazovanje u Srbiji? Bolonjski sistem je usvojio ceo svet pa sledi da je ceo svet u chabru sa visokim obrazovanjem?
 
Obrazovanje umrlo sa Djindjicem i uvodjenjem bolonjskog sistema? Kog je uticaja imao Djindjic na visoko obrazovanje u Srbiji? Bolonjski sistem je usvojio ceo svet pa sledi da je ceo svet u chabru sa visokim obrazovanjem?
Posle toga je počeo sunovrat obrazovanja i to je realnost, počeli smo da brzinom svetolosti usvajamo sve metode, da uvodimo reforme bez da se neko zapitao šta je dugoročni cilj takvog obrazovanja. Obrazovanje je ostalo bez konkretnog plana i programa, koji su ciljevi, šta želimo da napravimo od dece i čemu da ih naučimo. Usmerili smo se na svačija prava, usput praveći od prosvetnih radnika animatore, a ne učitelje. Inače, nije moga ni da ima, jer nije stigao da navedeno sprovede u delo :(
 
Posle toga je počeo sunovrat obrazovanja i to je realnost, počeli smo da brzinom svetolosti usvajamo sve metode, da uvodimo reforme bez da se neko zapitao šta je dugoročni cilj takvog obrazovanja. Obrazovanje je ostalo bez konkretnog plana i programa, koji su ciljevi, šta želimo da napravimo od dece i čemu da ih naučimo. Usmerili smo se na svačija prava, usput praveći od prosvetnih radnika animatore, a ne učitelje.
Pisemo o VISOKOM obrazovanju. Sta je bio cilj visokog obrazovanja u vreme SFRJ i Milosevica a sta pre 15 godina i danas? Srbija je uvela bolonjski sistem, poput ostalog sveta, jer nije imala mogucnosti da ostane na starom ili da izmisli svoj sistem zbog jednostavne stvari, uskladjenosti sa univerzitetskim obrazovanjem sa ostatkom sveta.

Ne znam kako je na ostalim fakultetima Univerziteta u Beogradu ali danasnji tehnicki fakulteti ne zaostaju za svetskim vise nego sto su zaostajali 2002,1995 ili 1985. Naprotiv, danas su uskladjeniji, usvojeni su standardi i radi se prema EU kodovima a zahvaljujuci inteMetu danasnji studenti i nastavnici znaju sta se desava preko plota, sto nije bio slucaj '90-tih pa i ranijih godina. Danasnji student koji je na BU zavrsio BSc moze 'ladno da upise MSc negde u belom svetu a pre 20 godina je trebao da dokazuje nostrifikacijama da nije zavrsio neku partijsku skolu.

Danas je BU na 300-400 mestu liste ARWU (ili slicnim listama rangiranja svetskih univerziteta), pre 2013-14 ga nije ni bilo na listama, uzgred.
 
Nekad je neko sa diplomom BU a sa titulom diplomiranog inzenjera da bi dobio titulu profesionalnog inzenjera u anglosaksonskom svetu morao da polaze dodatne ispite. U zavisnosti od drzave u kojoj je to radio i godina staza broj ispita je isao od 4-6. To bi bila ono sto zovu nostrifikacija diplome, a je tek onda morao da radi na strucnom ispitu da bi dobio pecat i pravo potpisa. Danas BSc ili MSc sa BU u anglosaksonskim zemljama ne polaze dodatne ispite za nostrifikaciju vec radi samo strucni ispit. Eto ocigledne prednosti uvodjenja bolonjskog sistema u visoko obrazovanje u Srbiji.

Edit.
Pretpostavljam da je slicno i sa ostalim fakultetima, drustvenim i prirodnim.
 
Visoko obrazovanje je usmereno na onu decu koja finansijski mogu da ga priušte sebi, naravno, mali broj talentovane dece dobija priliku da se i oni obrazuju na prestižnim fakultetima, ostali, koji možda imaju kapaciteta ali nemaju finansijskih sredstava, propadaju.
Sta su prestizni fakulteti u srpskim uslovima? ETF, medicina u odnosu na rudarski ili sociologiju na istom univeriztetu? Ili BU u odnosu na kragujevacki?
I kako se danas stice indeks? Na prijemnom, eliminacijom? Pa talentovana deca za recimo matis raznesu klince sa lovom na prijemnom ETF-u. Skolarina za talentovane i vredne je i dalje dzaba koliko me informise rodbina i prijatelji.
 
Glavni problem je sto drzava sve vreme pokazuje sliku "vidite, moze i bez diplome, vidite, moze i sa kupljenom diplomom, vidite, koji ce vam qratz i diploma i obrazovanje".
Inace, obrazovni sistem je i dalje okej. Bolji je nego da je nikakav. Ima milion mana, ali opet, ko hoce da uci moze da nauci, ko hoce da napravi nesto od sebe - moze, ima nacin.
Problem je motiv. A drzava cini sve od sebe da motiv ubije.

Jbt, imamo SNS akademiju, heeej!!!
 
Danas BSc ili MSc sa BU u anglosaksonskim zemljama ne polaze dodatne ispite za nostrifikaciju vec radi samo strucni ispit. Eto ocigledne prednosti uvodjenja bolonjskog sistema u visoko obrazovanje u Srbiji.
Ако добијеш радну дозволу и положиш познавање језика и положиш стручни испит (који управо садржи теме из разлике предавања),јесте.
 
Ако добијеш радну дозволу и положиш познавање језика и положиш стручни испит (који управо садржи теме из разлике предавања),јесте.
Strucni ispit u USA ili Canadi ( a koliko znam i u Australiji) nema veze sa razlikom predavanja, sastoji se od testa iz inzenjerskih oblasti i izradom eseja, slican je strucnom ispitu koji sam ja nekad davno polagao u Savezu inzenjera i tehnicara (tad nije postojala Inzenjerska komora Srbije). Ispit sadrzi pitanja iz struke i pravne regulative i kad ga polozis ides pred komisiju sa kojom diskutujes o svom eseju. Niko ti ne trazi radnu vizu sem odgovarajuce uplate (bio rezident ili ne), u moje vreme nisu trazili ni potvrdu za jezik (ne znam da li su sad uveli) jer ako ne znas jezik na dovoljno dobrom nivou ne mozes proci ni test a pogotovo ne mozes pricom pred komisijom odbraniti esej.

Razlika u ispitima se polagala kad smo mi kao diplomirani inzenjeri dolazili u sistem gde su postojali BSc i MSc, danas inzenjeri iz Srbije sa titulama BSc/MSc moraju imati samo potreban broj godina iskustva da bi se prijavili za asocijaciju/komoru bez polaganja dodatnih ispita. Pa kad si pre 15-tak godina zaglavio negde u USA sa 6 ispita koje moras polagati kao da si jos student, uz to jos radis da bi izdrazvao porodicu, saceka te i taj strucni ispit i esej te se ta cela procedura rastegne na minimum 2 godine onda vidis sta je muka... Bolonja na srpskim univerzitetima je keva, spasila je mnoge ljude od teskih muka.
 
„Србија мора да се држи болоњског модела студирања, а Београдски универзитет мора да делује у оквиру европског процеса образовања да би могли својим свршеним студентима да обезбедимо могућност циркулације по тржиштима рада Европе”, рекла је Поповићева.

Она је објаснила да је Болоњска декларација дала само смернице за реформу образовања, али није административно стегла или ограничила националне универзитете.

„Оно о чему бих ја волела да Сенат (Универзитета) разговара јесте да отворено сагледамо шта смо урадили у процесу примене болоњског система, каква је пролазност студената на испитима. То не значи снижавање критеријума, ни гледања кроз прсте, већ да је неопходно олакшати испитну материју”, објаснила је нова ректорка Београдског универзитета.


Упозорила је да је проблем Универзитета то што је он постао „тампон зона” где млади људи губе године без намере да заврше факултет.

„Право на школовање не мора да значи да свако треба да студира. Тиме се губи и обесмишљава универзитет. Наш Универзитет има капацитет од 100.000 студената, а око 15 одсто студената се распе у првој години студија”,
рекла је Иванка Поповић.
 
Brišite vi do mile volje, ceo svet zna dobro ne ko je, već šta je "ovo" na snimku što sedi preko puta pokojnog premijera, i protiv čijih interesa deluje ovde od samog pojavljivanja na javnoj sceni Srbije. Ne moram ja uopšte da ga vređam, ono je samo sebe za večnost okarakterisalo. I njegova će grobnica biti redovno "obilažena" poput Bokanove. Daj Bože da im kosti ni ne ostanu u Srbiji uopšte.
 
Упозорила је да је проблем Универзитета то што је он постао „тампон зона” где млади људи губе године без намере да заврше факултет.

„Право на школовање не мора да значи да свако треба да студира. Тиме се губи и обесмишљава универзитет. Наш Универзитет има капацитет од 100.000 студената, а око 15 одсто студената се распе у првој години студија”,
рекла је Иванка Поповић.
Samo 15%? Onda je to uspeh u odnosu na neka vremena od pre 30-40 godina. Na tehnickim fakultetima je recimo trecina studenata otpadala vec na prvoj godini studija zbog Matematike 1 ili Mehanike 1 (Dinamike S.) pa redom kasnije zbog profesora sa strucnih predmeta kojih je na svakom fakultetu bilo 2-3. A neki fakulteti su se upisivali samo zbog indeksa i povlastica koje su sledile sa njim (GSP povlastica, bonovi za menzu, karte za pozoriste i klubove, pokrice za pricu da si student...). Od drugara iz razreda iz osnovne studiralo je bar pola, samo nas je troje zavrsilo nesto, ostali su uglavnom mahali indeksom do 30-te godine zivota a onda ih je stigao zivot.
 
Samo 15%? Onda je to uspeh u odnosu na neka vremena od pre 30-40 godina. Na tehnickim fakultetima je recimo trecina studenata otpadala vec na prvoj godini studija zbog Matematike 1 ili Mehanike 1 (Dinamike S.) pa redom kasnije zbog profesora sa strucnih predmeta kojih je na svakom fakultetu bilo 2-3. A neki fakulteti su se upisivali samo zbog indeksa i povlastica koje su sledile sa njim (GSP povlastica, bonovi za menzu, karte za pozoriste i klubove, pokrice za pricu da si student...). Od drugara iz razreda iz osnovne studiralo je bar pola, samo nas je troje zavrsilo nesto, ostali su uglavnom mahali indeksom do 30-te godine zivota a onda ih je stigao zivot.
Danas tehničke upisuju samo najuporniji , dosta ih ide na neke menadžmente.
mada sa bolonjom je svakako dosta lakše.

poznanik zaglavio duže vreme na pravnom u 4 god sa dosta zaostalih ispita , prebacio se na privatni čini mi se Singidunum univerzitet i završio laghano.
 
Danas tehničke upisuju samo najuporniji , dosta ih ide na neke menadžmente.
mada sa bolonjom je svakako dosta lakše.

poznanik zaglavio duže vreme na pravnom u 4 god sa dosta zaostalih ispita , prebacio se na privatni čini mi se Singidunum univerzitet i završio laghano.
Ma to sa prebacivanjem je bilo uvek. Opet u moja vremena, lljudi su upisivali Arhitekturu u Pristini, ETF u Nisu ili Novom Sadu, Gradjevinu u Subotici ili Nisu, likovnu na Cetinju, glumu u Novom Sadu, jer nisu mogli da prodju prijemni u Beogradu. Zavrse prvu godinu tamo gdesu upisali, prebace se u Beograd (ok, sa likovne ili glume su uglavnom ostajali u klasama na kojima su upisivali) , neki uspeju nekako da doguraju do kraja studija u beogradu ali vecina zaglavi (ipak je neuspeh na prijemnom znacio da nisu za studije na tom faxu). Gomila njih koja nije prosla prijemni na Arhitekturi je odlazila na Pejzaznu arhitekturu na Sumarskom sa idejom da se prebaci posle prve godine na Arhitekturu, neki i uspeju ali veci deo njih je ostajao na Sumarskom.

Na Gradjevini je '80-tih upisivano oko 300 studenata na prvu godinu a otprilike trecina je pucala prvu godinu zbog Matisa 1 (Stipanic i kasnije Cukic), neki od njih su odmah odustajali od studija, drugi su ponavljali godinu ocekujuci da ce upisati drugu sledece godine a treci su se prebacivali na Rudarski u BG ili Gradjevinu u Subotici. Jedan od tih koji je studirao sa mnom prvu godinu je zbog Matisa 1 i Mehanike 1 otisao na Rudarski, tamo je razbio, postao je profesor i sad je clan SANU. Druzimo se i danas, kad navratim do BGD, nadjemo se nas trojica iz tog perioda, pa se zezamo na njegov racun - sta bi tek napravio da je mogao poloziti te ispite na Gradjevini.
 
Nemamo sa kim da raspravljamo, na žalost, realnost nas je opasno lupila po čelu :( bukvalno, možeš šator, možeš dilomu po ko zna kom programu, bolonja je odradila svoje i obrazovanje, je zajedno sa Đinđićem umrlo :(
umrlo je jos i ranije , u vreme Stipeta Suvara............jedino izbacen marksizam a uvedena veronauka.
 

Back
Top