Ko je crtao republičke granice u SFRJ?

  • Začetnik teme Začetnik teme Neno
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Jel se zna kako je on zvuča i koji bi od današnjih slavenskih jezika bia najbliži tom praslavenskom?
Тешко је рећи који би језик био најближи. Развијали су се на различите начине, уз различите утицаје, али су исто тако задржали различите архаичне карактеристике.
 
Kako čitam radove nekih slavista pa tako i lingvista steka sam dojam da je svima ova naša ijekavica bliska i s njom pronalaze dosta dodirnih točaka.

Bilo bi zanimljivo vidit neko istraživanje na temu koji bi ostali slavenski jezici bili najbliži svakom od slavenskih naroda i jel ima neki jezik(narječje) koje bi većina slavena označila za svoj "drugi" jezik. Da moram tipovat reka bi ili Slovački ili ova naša, nek bude, bosanska jekavica jer mljeko, bjel, snjeg, ljep itd. mi imaju nekako najslavenskiju crtu u sebi i taj arhaičan prizvuk(bar ovako na papiru jer je stvar i samog izgovora i koji bi opet od njih bia "najslavenskiji" da se tako izrazim).

PS ili možda prije mlieko, biel, snieg, liep itd. jer mi to čak i više ima taj staroslavenski štih u sebi.
 
Možda ih i nije bilo, ali su, kao što sam već pisao, došli s fratrima od mira s Turcima 1699. godine nadalje. Ti katolici koji su došli s fratrima nisu nikud isparili. Dio današnjeg stanovništva Dalmacije su njihovi potomci. Ostali su predosmansko hrvatsko stanovništvo koje se sačuvalo u enklavama, ponajviše oko Šibenika, po primorskim gradovima i na otocima.
Ma bilo ih je. Katolike u Dalmatinskoj zagori, zapadnoj Hercegovini, istočnoj Hercegovini, Crnoj Gori spominju u 16. stoljeću i 17. stoljeću turski begovi, turske kadije, razni fratri, biskupi, misionari kao na primjer: Alija sin Mehmedov kadija mostarski, Mehmed sin Fethullaha mulla, Siromah Ahmed kadija u varoši Mostaru, Malkoč-beg Dugalić, Markantun de Dominis, Tadija Milinić, Dominik Andrijašević, Grga Andrijašević, Benedikt Medvjedović, Giuseppe Maria Bonaldi, Pietro Julijo Mancineli, Marino Bizzi, Vincenzo Maria Coronelli, Bernandin Romano, Vincenzo Bucchia itd. Neki od njih su čak tvrdili da katolici u tim krajevima prelaze na pravoslavlje.
 
Ma kakva pokatoličavanja? Ajde daj mi izvore za pokatoličavanja prije 1699. godine!
Ma pusti ih. Lupetaju. Ako su svi Hrvati tobože napustili unutrašnjost Dalmacije zbog Turaka onda su Turci bili toliko strašni da ne bi nitko mogao tamo opstati pa niti potencijalno novodoseljeno srpsko stanovništvo. Onda bi to područje bilo potpuno prazno od 16. stoljeća do 18. stoljeća. Sama činjenica da su Srbi uspjeli doseliti se tamo u 16. stoljeću i opstati je dokaz da Turci nisu bili tako opasni a samim tim postaje besmislena tvrdnja da su svi Hrvati od tamo pobigli zbog Turaka. Moralo je ostati makar pola starosjedilaca Hrvata koji su skupa sa Srbima živjeli na Benkovačkom području, u Kninskoj krajini, u Vrličkoj krajini, kod Drniša, oko Sinja. Pa nisu Hrvati valjda toliki miševi da su kolektivno svi do jednog ostavili svoja imanja, zemlju, domove zbog turske opasnosti koja i nije bila toliko velika.
 
Ma kakva pokatoličavanja? Ajde daj mi izvore za pokatoličavanja prije 1699. godine!
Da su Hrvati iz Vrgorca, Imotskog, Trilja, Sinja, Drniša, Vrlike, Knina, Benkovca, Obrovca zaista porijeklom Srbi iz istočne Hercegovine i Crne Gore onda bi valjda zvučali, pričali, imali govor (dijalekt) kao da su im korijeni od tamo. Onda bi koristili jekavicu umjesto ikavice. Onda bi govorili ćerati umjesto tirati, đevojka umjesto divojka, đed umjesto did. Neka svatko pogleda seriju Prosjaci i sinovi. Da li Kikaš, Jokaš, Divac, Šunje, Škiljo, Matan govore isto kao ljudi iz Trebinja, Nevesinja, Ljubinja, Gackog, Bileće, Podgorice, Nikšića, Berana? Naravno da ne. Ali teško je to objasniti prekodrinskim mitomanima.
 
Ma bilo ih je. Katolike u Dalmatinskoj zagori, zapadnoj Hercegovini, istočnoj Hercegovini, Crnoj Gori spominju u 16. stoljeću i 17. stoljeću turski begovi, turske kadije, razni fratri, biskupi, misionari kao na primjer: Alija sin Mehmedov kadija mostarski, Mehmed sin Fethullaha mulla, Siromah Ahmed kadija u varoši Mostaru, Malkoč-beg Dugalić, Markantun de Dominis, Tadija Milinić, Dominik Andrijašević, Grga Andrijašević, Benedikt Medvjedović, Giuseppe Maria Bonaldi, Pietro Julijo Mancineli, Marino Bizzi, Vincenzo Maria Coronelli, Bernandin Romano, Vincenzo Bucchia itd. Neki od njih su čak tvrdili da katolici u tim krajevima prelaze na pravoslavlje.
Da li je to zapravo fasisticki i velikohrvatski mitomanski narativ?
 
Da su Hrvati iz Vrgorca, Imotskog, Trilja, Sinja, Drniša, Vrlike, Knina, Benkovca, Obrovca zaista porijeklom Srbi iz istočne Hercegovine i Crne Gore onda bi valjda zvučali, pričali, imali govor (dijalekt) kao da su im korijeni od tamo. Onda bi koristili jekavicu umjesto ikavice. Onda bi govorili ćerati umjesto tirati, đevojka umjesto divojka, đed umjesto did. Neka svatko pogleda seriju Prosjaci i sinovi. Da li Kikaš, Jokaš, Divac, Šunje, Škiljo, Matan govore isto kao ljudi iz Trebinja, Nevesinja, Ljubinja, Gackog, Bileće, Podgorice, Nikšića, Berana? Naravno da ne. Ali teško je to objasniti prekodrinskim mitomanima.
Ко је цртао републичке границе ФНРЈ?
 
Kako čitam radove nekih slavista pa tako i lingvista steka sam dojam da je svima ova naša ijekavica bliska i s njom pronalaze dosta dodirnih točaka.

Bilo bi zanimljivo vidit neko istraživanje na temu koji bi ostali slavenski jezici bili najbliži svakom od slavenskih naroda i jel ima neki jezik(narječje) koje bi većina slavena označila za svoj "drugi" jezik. Da moram tipovat reka bi ili Slovački ili ova naša, nek bude, bosanska jekavica jer mljeko, bjel, snjeg, ljep itd. mi imaju nekako najslavenskiju crtu u sebi i taj arhaičan prizvuk(bar ovako na papiru jer je stvar i samog izgovora i koji bi opet od njih bia "najslavenskiji" da se tako izrazim).

PS ili možda prije mlieko, biel, snieg, liep itd. jer mi to čak i više ima taj staroslavenski štih u sebi.

Kajkavski govori, pojedini slovački govori i zapadnoukrajinski su tri brata.
 
Uffff.
Ijekavski, ekavski i ikavski ne postoje u periodu seoba Slovena. Tada još uvijek postoji jedinstveni fonem jat. Dosta kasnije, od 13. stoljeća, imamo raspad jata u oblike koje danas poznajemo.
Kako bi pročitao naziv ovo sela u prvom i u drugom slučaju?
IMG_20250930_210041.jpg
IMG_20250930_210100.jpg
 

Back
Top