Ko je bio Skenderbeg ili Đorđe Kastriot?

Ne znam odakle im to da je imao samo titulu ili samo se potpisivao kao Kralj ili Lord Albanije, kad Albanija skoro da nije postojala, osim oko Draca kad je Napuljski kralj napao, nego Knjazevina Kastriota, oni su bili Kraljevi Sinja i Kroje, i on se potpisivao kao Skeder beg i Skender Beg po onim Dubrovackim spisima.

I to treba ispitati, odakle to ime Albanija, i Kastrioti, kad tamo imamo Sinj, imamoLuzje, i ostale srpske toponime. Cak mislim i da je Kruje kao i Kroacija srpski toponim od Gorje. I tamo su oni bili, u Donjim Gradovima, Sinju, Gorje, Luzju. I odakle sad Albanija i Kastrioti?!? Kad je citava familija srpska i vlada tim krajevima? I zovu se vladari Kruje. Dakle te budalastine dolaze iz latinskih i grckih spisa i iskvarenica.
 
Poslednja izmena:
Ne znam odakle im to da je imao samo titulu ili samo se potpisivao kao Kralj ili Lord Albanije, kad Albanija skoro da nije postojala, osim oko Draca kad je Napuljski kralj napao, nego Knjazevina Kastriota, oni su bili Kraljevi Sinja i Kroje, i on se potpisivao kao Skeder beg i Skender Beg po onim Dubrovackim spisima.

I to treba ispitati, odakle to ime Albanija, i Kastrioti, kad tamo imamo Sinj, imamoLuzje, i ostale srpske toponime. Cak mislim i da je Kruje kao i Kroacija srpski toponim od Gorje. I tamo su oni bili, u Donjim Gradovima, Sinju, Gorje, Luzju. I odakle sad Albanija i Kastrioti?!? Kad je citava familija srpska i vlada tim krajevima? I zovu se vladari Kruje. Dakle te budalastine dolaze iz latinskih i grckih spisa i iskvarenica.

Све то стоји што се тиче топонима (и много их више има), али остаје питање, зашто Скендербег није остао запамћен међу Србима?
 
Све то стоји што се тиче топонима (и много их више има), али остаје питање, зашто Скендербег није остао запамћен међу Србима?
Nije ostao zapamcen onako kako treba, mislim, isto ko i Janko Sibinjanin, kao i kraljevi Dalmacije, i Slavonije,, jer su potpali pod neke druge drzave, mozda su se crkvi zamjerili jer nisu u skladu sa svetosavljem pa ih nisu furali, i to je to.
Jos jedna stvar, u to vrijeme je bila je borba za prevlast, poslje Dusanovog Carstva. Prvo Lazarevici, Pa Brankovici, a izgleda da se i Skenderbeg borio za prevlast, jer se borio protiv Brankovica.

Citava fora sa ovim dvoglavim orlom je krajnje cudna. Neki kazu da je to Nemanjicki dvoglavi orao. Ja sumnjam. Taj dvoglavi orao se pojavljuje sa Paleolozima koji u 13. vijeku napadaju Carigrad da uzmu vlast od Latina. I oni nose dvoglavog orla kao simbol carstva. Oni su i religiozna i svjetovna vlast. I kad su preuzeli carigrad, smjenili su patrijarha, i stalno su u borbi s crkvom jer sebe vide kao careve, i imali su namjeru da spoje rimsku i istocnu crkvu. To je 200 godina poslje Sv. Save.
I sad odjednom, poslje preuzimanja vlasti u "Vizantiji" od strane Paelologa, pojavljuju se ovi dvoglavi orlovi i kod Srba i evo sad i kod Skenderbega.
E sad, meni je jasno da je Dusan pretendovao na Carstvo, i on je vjerovatno nosio tog dvoglavog orla kao simbol carstva.
U vrijeme Skenderbega, oni nisu neka velika plemenita kuca da bi oni nosili dvoglavog orla. Oni se pojavlju negdje prije Kosovske bitke, pred sam kraj Srpskog Carstva, ali su u pocetku dio Srpskog Carstva. Dakle oni mogu da imaju tog orla samo kao simbol pripadanja tom carstvu, ali nisu oni familija patrijarha i neke nezavisne crkve.
Ali onda dolaze promjene u Carstvu, pada Carigrad, Brankovici su pa skoro unisteni, i Skenderbeg je skoro usamljen u zastiti istocnog carstva, i ima i napuljskog kralja na repu s druge strane. I mozda su zato sahranjeni u Napulju pod dvoglavnim orlom. Ali mi nikako ne ide da ta kuca ima dvoglavog orla kao simbol. nisu oni tako veliki crkveno i svjetovno, nikad nisu bili carevina ni carevi.
Recimo, na primjer, Petrovici Njegosi su bili vladike i knezevi, za njih mi je jasno da imaju dvoglavog orla kao simbol u neku reku. I taj dvoglavi orao, Njegosa, je u stvari preuzet od Ritera (Vitezovica) iz srpske renesanse 16. vijeka. taj dvoglavi orao je nekako zivio u narodu znaci kao simbol.
 
Nije ostao zapamcen onako kako treba, mislim, isto ko i Janko Sibinjanin, kao i kraljevi Dalmacije, i Slavonije,, jer su potpali pod neke druge drzave, mozda su se crkvi zamjerili jer nisu u skladu sa svetosavljem pa ih nisu furali, i to je to.
Jos jedna stvar, u to vrijeme je bila je borba za prevlast, poslje Dusanovog Carstva. Prvo Lazarevici, Pa Brankovici, a izgleda da se i Skenderbeg borio za prevlast, jer se borio protiv Brankovica.

Citava fora sa ovim dvoglavim orlom je krajnje cudna. Neki kazu da je to Nemanjicki dvoglavi orao. Ja sumnjam. Taj dvoglavi orao se pojavljuje sa Paleolozima koji u 13. vijeku napadaju Carigrad da uzmu vlast od Latina. I oni nose dvoglavog orla kao simbol carstva. Oni su i religiozna i svjetovna vlast. I kad su preuzeli carigrad, smjenili su patrijarha, i stalno su u borbi s crkvom jer sebe vide kao careve, i imali su namjeru da spoje rimsku i istocnu crkvu. To je 200 godina poslje Sv. Save.
I sad odjednom, poslje preuzimanja vlasti u "Vizantiji" od strane Paelologa, pojavljuju se ovi dvoglavi orlovi i kod Srba i evo sad i kod Skenderbega.
E sad, meni je jasno da je Dusan pretendovao na Carstvo, i on je vjerovatno nosio tog dvoglavog orla kao simbol carstva.
U vrijeme Skenderbega, oni nisu neka velika plemenita kuca da bi oni nosili dvoglavog orla. Oni se pojavlju negdje prije Kosovske bitke, pred sam kraj Srpskog Carstva, ali su u pocetku dio Srpskog Carstva. Dakle oni mogu da imaju tog orla samo kao simbol pripadanja tom carstvu, ali nisu oni familija patrijarha i neke nezavisne crkve.
Ali onda dolaze promjene u Carstvu, pada Carigrad, Brankovici su pa skoro unisteni, i Skenderbeg je skoro usamljen u zastiti istocnog carstva, i ima i napuljskog kralja na repu s druge strane. I mozda su zato sahranjeni u Napulju pod dvoglavnim orlom. Ali mi nikako ne ide da ta kuca ima dvoglavog orla kao simbol. nisu oni tako veliki crkveno i svjetovno, nikad nisu bili carevina ni carevi.
Recimo, na primjer, Petrovici Njegosi su bili vladike i knezevi, za njih mi je jasno da imaju dvoglavog orla kao simbol u neku reku. I taj dvoglavi orao, Njegosa, je u stvari preuzet od Ritera (Vitezovica) iz srpske renesanse 16. vijeka. taj dvoglavi orao je nekako zivio u narodu znaci kao simbol.



Dvoglavi orao Petrovica potice od Crnojevica, tacnije od Patrijarha Arsenije Crnojevica koji je imao licne odnose sa Vladikom Danilom i svoj grb bio dvoglavi orao od dinastije Crnojevica. Kastrioti, mislim, su isto preuzeli dvoglavi orao od Crnojevica, posto je prvi put spomenut za vreme Skenderbega 1443 godine. Sad otac Skenderbega, Jovan, dao svoju cerku Marija Stefanu Crnojevicu 1430-1437 godine, i tako povezao minorne plemice Kastriote sa Crnojevicima, i tada verovatno uzeli grb Crnojevica kao svoje da bi stekli vise znamenitosti.
 
Nije ostao zapamcen onako kako treba, mislim, isto ko i Janko Sibinjanin, kao i kraljevi Dalmacije, i Slavonije,, jer su potpali pod neke druge drzave, mozda su se crkvi zamjerili jer nisu u skladu sa svetosavljem pa ih nisu furali, i to je to.
Jos jedna stvar, u to vrijeme je bila je borba za prevlast, poslje Dusanovog Carstva. Prvo Lazarevici, Pa Brankovici, a izgleda da se i Skenderbeg borio za prevlast, jer se borio protiv Brankovica.

ِАли сви они, па и Сибињанин Јанко, су остали упамћени, само Скендербег не?

- - - - - - - - - -

Dvoglavi orao Petrovica potice od Crnojevica, tacnije od Patrijarha Arsenije Crnojevica koji je imao licne odnose sa Vladikom Danilom i svoj grb bio dvoglavi orao od dinastije Crnojevica. Kastrioti, mislim, su isto preuzeli dvoglavi orao od Crnojevica, posto je prvi put spomenut za vreme Skenderbega 1443 godine. Sad otac Skenderbega, Jovan, dao svoju cerku Marija Stefanu Crnojevicu 1430-1437 godine, i tako povezao minorne plemice Kastriote sa Crnojevicima, i tada verovatno uzeli grb Crnojevica kao svoje da bi stekli vise znamenitosti.
Илирски грбовници, те приче око патријарха Арсенија су дегутантне заиста.
 
Dvoglavi orao Petrovica potice od Crnojevica, tacnije od Patrijarha Arsenije Crnojevica koji je imao licne odnose sa Vladikom Danilom i svoj grb bio dvoglavi orao od dinastije Crnojevica. Kastrioti, mislim, su isto preuzeli dvoglavi orao od Crnojevica, posto je prvi put spomenut za vreme Skenderbega 1443 godine. Sad otac Skenderbega, Jovan, dao svoju cerku Marija Stefanu Crnojevicu 1430-1437 godine, i tako povezao minorne plemice Kastriote sa Crnojevicima, i tada verovatno uzeli grb Crnojevica kao svoje da bi stekli vise znamenitosti.

A sto ce i Crnojevicima dvoglavi orao? i oni su kuca iz 15. vijeka, a nisu neki velikasi, znaci poslje Dusanova Cartva i u doba pada Vizantije. Ja mislim da taj orao nije orao tih kuca nego pripadnosti istocnom carstvu.

- - - - - - - - - -

ِАли сви они, па и Сибињанин Јанко, су остали упамћени, само Скендербег не?
.
Pa ostao je upamcen samo se ne slavi toliko. Ne slavi se ni Konstantin Bodin, koji je kazu bio je katolik a vladao je i Bugarskom iz Crne Gore. U stvari mi imamo njih par koje slavimo, i te koje slavimo svi imaju veze sa SPC. Ako nemaju, ne slave se, sto je uzasno. Recimo Brankovici, iako su od Lazervica, vec nemaju tog orla. oni su rasksrtili sa carstvom.
 
Poslednja izmena:
Pa ostao je upamcen samo se ne slavi toliko.
Да? Знаш ли неки десетерац или бугарштицу о Скендербегу?

Ne slavi se ni Konstantin Bodin, koji je kazu bio je katolik a vladao je i Bugarskom iz Crne Gore. U stvari mi imamo njih par koje slavimo, i te koje slavimo svi imaju veze sa SPC. Ako nemaju, ne slave se, sto je uzasno. Recimo Brankovici, iako su od Lazervica, vec nemaju tog orla. oni su rasksrtili sa carstvom.
Сибињанин Јанко је био римокатолик, па се слави у домаћим песмама.
 
Taj pecat je pronadjen u Danskoj u 1634, i danski arheolozi rekli da je najverovatnije iz 15og veka, verovatno posle pada Carigrada u 1453. Cak moze da se vidi vuk, simbol Balsica, posto je Skanderbeg sebe smatrao naslednikom dinastije Balsica.

Naručeni proizvo emigriranih pripadnika Kastriota u Italiji ili falsifikat. Nema teorije da je Skenderbegov, a i voleo bih da vidim ko ga je to tačno datirao toliko rano (u XV vek) tj. koje je metode koristio.

Ko ga je uopšte doveo u vezu sa Skenderbegom?
 
Poslednja izmena:
Да? Знаш ли неки десетерац или бугарштицу о Скендербегу?
Сибињанин Јанко је био римокатолик, па се слави у домаћим песмама.

Ne znam ni jednu pjesmu o Sibinjaninu. Ja licno ne mislim da se iko slavi iz tog period poslje 1400. do 1700 osim nekih kasnijih hajduka. Ne slavi se ni Djuradj Brankovic, a opet je vazniji od Sibinjanina i Skederbega iako se borio na strani Osmanlija. I ja mislim jer je to zato jer ima neke zaduzbine pa je ostao na freskama. U velikoj vecini sve se svodi na zaduzbine. Ako si davao crkvi, pricace se o tebi. Ako ne, ide zaborav i anatema. To je neka sustina svetosavlja, a svetosavlje je veliki dio istorije i prica, u to vrijeme kad nema nauke.
Ovome Skenderbegu je otac sahranjen na Hilandaru, a nije bio u Kosovskoj bitci, po epu. A vjerujem i da je bio, ne bi ga mi zvali Kastriot, tako da i to moze biti problem sto se narodne poezije tice..
 
Све то стоји што се тиче топонима (и много их више има), али остаје питање, зашто Скендербег није остао запамћен међу Србима?

Zašto bi ostao zapamćen kada nije bio ni zaboravljen? Srbi i njima srodni pišu o njemu vekovima od njegove smrti do najnovijih vremena.

Poslednji od velikana o njemu piše Stevan Sremac, recimo: https://www.kupindo.com/Istorija-i-...865_IZ-KNJIGA-STAROSTAVNIH-I-II-Stevan-Sremac

U južnoslovenskoj književnosti i umetnosti Skenderbeg je kroz celu istoriju zauzimao ne beznačajno mesto; o njemu se pisalo više nego (do nedavno) na albanskom jeziku.
 
A sto ce i Crnojevicima dvoglavi orao? i oni su kuca iz 15. vijeka, a nisu neki velikasi, znaci poslje Dusanova Cartva i u doba pada Vizantije. Ja mislim da taj orao nije orao tih kuca nego pripadnosti istocnom carstvu.

Crnojevici su bili prvaci Stefana Decanskog i veliki lojalisti dinastije Nemanjica, pa su uzeli orao Nemanjica - isto kao Kastrioti, da bi stekli veci autoritet, posebno u borbi protiv dominantnih Balsica.


Pa ostao je upamcen samo se ne slavi toliko. Ne slavi se ni Konstantin Bodin, koji je kazu bio je katolik a vladao je i Bugarskom iz Crne Gore. U stvari mi imamo njih par koje slavimo, i te koje slavimo svi imaju veze sa SPC. Ako nemaju, ne slave se, sto je uzasno. Recimo Brankovici, iako su od Lazervica, vec nemaju tog orla. oni su rasksrtili sa carstvom.

Pleme Kuci odavnina slavi Djurdja Kastriot, isto Njegos je opevao Skenderbega u Gorskom Vijencu. Ne slavi ga u tolikoj meri posto je realno minorna licnost uporedjenju sa Carem Dusanom, Obilicem, Kraljevicem, Svetim Savom, Nemanjom itd i jer bio u krajevima gde Srbi su bili u relativnoj manjini i danas ih skoro nema. Isto se moze pitati zasto Sveti Jovan Vladimir nije toliko proslavljen kod Srba?

Naručeni proizvo emigriranih pripadnika Kastriota u Italiji ili falsifikat. Nema teorije da je Skenderbegov, a i voleo bih da vidim ko ga je to tačno datirao toliko rano (u XV vek) tj. koje je metode koristio.

Ko ga je uopšte doveo u vezu sa Skenderbegom?

To se tako prica u nacionalnom muzeju Danske, gde se danas nalazi.

Arheolog se zove Dr. Peter Pentz

http://bjoerna.net/articles.pdf
 
To se tako prica u nacionalnom muzeju Danske, gde se danas nalazi.

Arheolog se zove Dr. Peter Pentz

http://bjoerna.net/articles.pdf

Pa eto, lepo tu piše, baš kao što sam posumnjao na osnovu letimičnog pogleda (a i dosta blesavo zvuči...car Romeja, kralj Turaka :D baš u duhu fantazmagoričnih falsifikatora ilirske škole) na sam pečat:

t is most likely that the stamp has been manufactured in Italy some years after his death of political or economic reasons, either in the 16th or in the first part of the 17th century.

Jedine Skenderbegove titule, dakle iz izvora što su ostale do danas, jesu samodržac Albanije i gospodar Albanije.
 
Pa eto, lepo tu piše, baš kao što sam posumnjao na osnovu letimičnog pogleda (a i dosta blesavo zvuči...car Romeja, kralj Turaka :D baš u duhu fantazmagoričnih falsifikatora ilirske škole) na sam pečat:



Jedine Skenderbegove titule, dakle iz izvora što su ostale do danas, jesu samodržac Albanije i gospodar Albanije.

Dobro to nije od tog arheologa, nisam mogao da nadjem clanak od njega gde analizira pecat, moguce da je iz 16og veka od porodice Kastriotija u Italiji, ali i moguce da je sam Skanderbeg na kraju svog zivota napravio taj pecat u zelji njegovog cilja da obnovi krstaske pohode na muslimane.
 
Ne znam ni jednu pjesmu o Sibinjaninu.
https://www.rastko.rs/rastko-hu/umetnost/knjizevnost/naslovi/SibinjaninJanko/index.html

Ja licno ne mislim da se iko slavi iz tog period poslje 1400. do 1700 osim nekih kasnijih hajduka.
https://sr.wikipedia.org/sr/Диоба_Јакшића

Ne slavi se ni Djuradj Brankovic, a opet je vazniji od Sibinjanina i Skederbega iako se borio na strani Osmanlija. I ja mislim jer je to zato jer ima neke zaduzbine pa je ostao na freskama. U velikoj vecini sve se svodi na zaduzbine. Ako si davao crkvi, pricace se o tebi.
https://sr.wikisource.org/sr/Смрт_војводе_Кајице

Ako ne, ide zaborav i anatema. To je neka sustina svetosavlja, a svetosavlje je veliki dio istorije i prica, u to vrijeme kad nema nauke.
Знаш ли ти шта је анатема?

Ovome Skenderbegu je otac sahranjen na Hilandaru, a nije bio u Kosovskoj bitci, po epu. A vjerujem i da je bio, ne bi ga mi zvali Kastriot, tako da i to moze biti problem sto se narodne poezije tice..
Еп је настао на прелазу из 16. у 17. век, сачувана је поезија и пре тога...

- - - - - - - - - -

Zašto bi ostao zapamćen kada nije bio ni zaboravljen? Srbi i njima srodni pišu o njemu vekovima od njegove smrti do najnovijih vremena.

Poslednji od velikana o njemu piše Stevan Sremac, recimo: https://www.kupindo.com/Istorija-i-...865_IZ-KNJIGA-STAROSTAVNIH-I-II-Stevan-Sremac

U južnoslovenskoj književnosti i umetnosti Skenderbeg je kroz celu istoriju zauzimao ne beznačajno mesto; o njemu se pisalo više nego (do nedavno) na albanskom jeziku.

Може ли се онда цитирати неки траг из 15-16. века? Тад имамо увелико стране трагове о Скендербегу (Барлети и сл)?
 
Може ли се онда цитирати неки траг из 15-16. века? Тад имамо увелико стране трагове о Скендербегу (Барлети и сл)?
To je jezivo tesko pitanje za nas, i vjerovatno je za temu becko berlinska vs autohtona skola. Mi nemamo jako skolstvo, da precizno daje uvidjaj o bilo cemu, a trebalo bi o svakoj temi precizno dati originalni izvor i znacenje. Ali nemamo to. A i ono malo skolstva sto ima, upleteni su ustase, komunisti, demokrate, siptari, *********, turci i svakakv olos. I kad se pojavi jedan, i takav jedan je obojen, i sve tako i stoljeca u stoljece.
 
Може ли се онда цитирати неки траг из 15-16. века? Тад имамо увелико стране трагове о Скендербегу (Барлети и сл)?

Narodne pesme su se prenosile od lokalnog stanovnistva tog junaka ili vladara, naprimer Srbi izbeglice sa Kosova 15og i 16og veka su najvise spomenuli Obilica, ili Srbi Vojvodjani najvise opevali Jovana Nenada i Janka Sibjanina itd.

Srbi sa prostora centralne Albanije i okoline su prosto nestali sa dolaskom Turaka pa nisu prenosili pesme i price o Skenderbegu. Jedino pleme Kuci zbog navodnog porekla od Skenderbega.


Ima srpsko katolickog biskupa iz Ulcinja, Martin Segon, koji je pisao o Skenderbegu u 15om veku i Vladika Vasilije Petrovic-Njegos spominje Skenderbega u Istoriji o Crnoj Gori 1756 godine.
 
Narodne pesme su se prenosile od lokalnog stanovnistva tog junaka ili vladara, naprimer Srbi izbeglice sa Kosova 15og i 16og veka su najvise spomenuli Obilica, ili Srbi Vojvodjani najvise opevali Jovana Nenada i Janka Sibjanina itd.
Е одлична ствар, кад си то поменуо, пошто сам имао контаката са изворима о Јовану Ненади (за разлику од већине аутора радова о њему). Можеш ли ми навести иједну песму која говори о Јовану Ненади?

Srbi sa prostora centralne Albanije i okoline su prosto nestali sa dolaskom Turaka pa nisu prenosili pesme i price o Skenderbegu.
Како су нестали? Ово ми звучи као онај гас који је селективно убијао Албанце 80-их на Косову и Метохији.

Jedino pleme Kuci zbog navodnog porekla od Skenderbega.
Пример?

Ima srpsko katolickog biskupa iz Ulcinja, Martin Segon, koji je pisao o Skenderbegu u 15om veku
Мартин Сегон га не види као Србина, већ као Епирота.

Vladika Vasilije Petrovic-Njegos spominje Skenderbega u Istoriji o Crnoj Gori 1756 godine.
...у пропагандном делу које треба да популаризује балканско питање међу Русима?
 
Konstantin Mihailović iz Ostrovice i Martin Segon iz Novog Brda.
Као и код Мартина Сегона, и код Константина Михаиловића се он помиње као Епирот или Албанац. Треба додати и да је одељак о Скендербегу присутан само у једном од сачуваних рукописа дела (чешки L рукопис)
 
Као и код Мартина Сегона, и код Константина Михаиловића се он помиње као Епирот или Албанац. Треба додати и да је одељак о Скендербегу присутан само у једном од сачуваних рукописа дела (чешки L рукопис)

Pa šta? :D To nema nikakve veze sa mojim komentarom.
 
Pa šta? :D To nema nikakve veze sa mojim komentarom.
Има везе. Када сам питао да ли постоји какав десетерац или бугарштица, нисам питао безвезе. Мартин Сегон је човек из Котора који је школован у Падови и живео у Улцињу, човек који је био послат као шпијун од стране папе Сикста IV. Дакле није човек на кога је пресудно утицала српска традиција, иако се осећао Србином. Спис Константина Михаиловића има толико верзија (а нема аутограф), да је тешко рећи шта је од тога његово, а камоли шта је аутентично и/или веродостојно; тим пре што, како сам већ рекао, одељак о Скендербегу постоји само у једном рукописа. И на све то, ниједан од њих двојице не сматра Скендербега Србином нити неким ко је имао бог-зна-шта са Србима.
 
Има везе. Када сам питао да ли постоји какав десетерац или бугарштица, нисам питао безвезе. Мартин Сегон је човек из Котора који је школован у Падови и живео у Улцињу, човек који је био послат као шпијун од стране папе Сикста IV. Дакле није човек на кога је пресудно утицала српска традиција, иако се осећао Србином. Спис Константина Михаиловића има толико верзија (а нема аутограф), да је тешко рећи шта је од тога његово, а камоли шта је аутентично и/или веродостојно; тим пре што, како сам већ рекао, одељак о Скендербегу постоји само у једном рукописа. И на све то, ниједан од њих двојице не сматра Скендербега Србином нити неким ко је имао бог-зна-шта са Србима.

Nisam ni mislio ni na šta o njegovoj narodnosti, već o prisutnosti u književnosti. A u domaćoj književnosti ga ima i to dosta, kroz vekove.
 
Nisam ni mislio ni na šta o njegovoj narodnosti, već o prisutnosti u književnosti. A u domaćoj književnosti ga ima i to dosta, kroz vekove.

Проблем са том тврдњом јесте што Мартин Сегон и Константин Михаиловић (ако је то његово дело уопште) не припадају кругу домаће књижевности. Ако се и пише о Скендербегу у раном модерном периоду, то је искључиво на италијанском (Трипо Смећа).

Скендербег се појављује далеко више у књижевности балканских римокатолика током раног модерног периода (Мартин Барлети, Ђон Музака, Иван Томко Мрнавић, Франг Барди, Иван Гундулић, Павао Ритер Витезовић, Иван Кукуљевић Сакцински, Трипо Смећа). Важно је поменути да је и текст о Скендербегу у Цетињском летопису потекао од једног од превода Мартина Барлетија.

Чак је и у западној књижевности Скендербег заступљенији (Рафаело Мафеи, преводи Барлетија, Мишел де Монтењ, Луис Велез де Гевара, Ђамбатиста Базиле, Лудвиг Холберг, Вилијем Темпл, Ронсард) током овог периода.

Тек од радова Андрије Качића Миошића креће интересовање за Скендербега. Вук Караџић се о Скендербегу информисао преко страних превода. Тада Скендербега опевавају Сима Милутиновић Сарајлија и владика Петар II Петровић Његош, а текст пише и Јован Стерија Поповић. И међу илирским писцима тада почиње интересовање за Словена Скендербега (Људевит Гај, Јурај Матија Шпорер). И Албанци пишу о Скендербегу у 19. веку (Јероним де Рада, Наим Фрашери).

Све у свему, Скендербег јако слабо фигурира у домаћој књижевности, чак и да је та књижевност имала утицаја на српски народ током раног модерног периода.
 
Све у свему, Скендербег јако слабо фигурира у домаћој књижевности, чак и да је та књижевност имала утицаја на српски народ током раног модерног периода.
Danas, sto se tice posljekosovskog perioda svi lose figuriraju. Taj period narodnog predanja je jako oskudan prije svega, a drugo, ako i nesto postoji, to je vrlo lokalano i nije opsteg karaktera, i tako sve do hajduckog perioda kad pocinje neka svojevrsna renensansa srpstva.
 

Back
Top