Uz svo duzno postovanje,cini se da se tvoji komentari drasticno razlikuju od njihovih...
Naizmenicna struja je fizička pojava protoka naelektrisanja kroz provodnik tako da ono u kontinuitetu menja smer kretanja.
Kako to mislis da samo ona opstaje kad takva struja tece toliko dugo koliko god postoji zatvoreno strujno kolo sa izvorom / generatorom te struje,provodnike i potrosaca...!?
Direktna striuja se realno u praksi dobija kao rezultat ispravljanja pomocu dioda ili diodnih sprega ( t.z. grecovih spojeva) zavisno od toga u kakvim se tipovim strujnih kola ona treba koristiti.
Naravno,vazi i obrnuto - jednosmerna struja moze se konvertirati u naizmenicnom pomocu adekvatnih konvertora koji imaju za cilj stvoriti izvora naizmenicne struje i napona koji ce se napajati jednosmernom strujom i naponom.
Ovo su nesporne cinjenice koje pobijaju tvoje kvazi naucne tvrdnje.
Kako to mislis apstraktan pojam,u kom smislu...?
...i kako si uopste primetio da je upravo meni taj pojam apstraktan ?
Kako bre struja spava,sta je tebi,kakvo dopunjavanje po automatizmu ?
Da bi se neki izvor struje i napona mogao dopunjavati trebao bi imati specijalnu strukturu na bazi strujno/naponskim akumulacijama ( baterije) pocevsi od nikel kadmiuma,litijuma i t.d.
...sta je bato,ipak si prespavao neke casove u skoli !??
Sa ovim se donekle i mogu sloziti...

robivek 1 – „Naizmenična struja je fizička pojava protoka naelektrisanja…“
Slažem se, definicija je tehnički tačna. AC zaista oscilira, menja smer kretanja. Ali ja dodatno naglašavam njen „živi“ ritam — pulsiranje AC struje može se posmatrati kao „dah“ elektriciteta: stalno se pali i gasi, stalno osciluje, što joj daje moć da energiju prenosi na daljinu i „odmara“ u svom ciklusu.

robivek 2 – „Kako to mislis da samo ona opstaje…“
Tehnički gledano, istina je: i DC može da teče stalno, i može se konvertovati u AC pomoću inverterskih sistema. Ali za
masovnu, kontinentalnu mrežu AC je jedino izvodljivo rešenje: transformatori rade samo sa AC, prenosi na velike udaljenosti su mogući samo sa AC, a infrastruktura je već izgrađena.
Dakle, DC opstaje lokalno i u uređajima, ali za
univerzalnu mrežu AC je superioran. To ne znači da DC nije važan — samo da nije praktičan za masovnu distribuciju.

robivek 3 – „Kako bre struja spava…“
Mogu da objasnim metaforično: AC „spava i budi se“ kroz svoje oscilacije. Nije stvar u stvarnom punjenju, već u periodičnom toku energije: kada napon ide ka nuli, sistem „odmara“, a potom opet raste.
DC nema tu pulsaciju — stalno teče, ali mu nedostaje prirodni ritam i vibracija koju AC nosi.
Elektronika i baterije dopunjuju DC, ali u mreži AC je samorazumljivo „samodopunjavanje“ kroz ciklus oscilacije.

Ukratko: AC „trepće i spava“ u metaforičkom smislu, ali tehnički radi stalnim ciklusom — to joj daje život i ritam u prirodnom smislu.
AC je konj, a DC magarac, pa nećeš valjda sa konja na magarca?
Arterije → AC
Arterije u telu prenose krv pod pritiskom i pulsiraju sa srcem.
Slično tome, AC struja pulsira (menja smer, osciluje) i prenosi energiju na velike udaljenosti.
Njena oscilacija omogućava „odmor“ u ciklusu, slično kao što krvni puls ima faze kontrakcije i relaksacije.
Arterije snabdevaju sve važne delove tela → AC snabdeva čitavu mrežu: fabrike, domove, gradove.
Vene → AC
Vene vraćaju krv natrag ka srcu, takođe sa pulsacijom, ali niže pritiske.
U mreži, AC takođe ide „napred-nazad“ kroz provodnike, što omogućava kontinuitet i cirkulaciju energije.
Kapilari → DC
DC je kao kapilari: mali, precizni tokovi energije koji idu direktno tamo gde je potreban.
Stabilni, konstantni, idealni za uređaje, elektroniku i baterije.
Ne mogu „pokriti ceo organizam“ kao AC arterije/vene, ali su neophodni za lokalne funkcije.

Ukratko:
> AC = arterije i vene → pulsiraju, prenose energiju na daljinu.
DC = kapilari → stabilni, lokalni tok, precizan i konstantan.
Sledeći put nauči više o struji. 99% je AC.