Kad su počele prve škole na narodnom jeziku na Balkanu?

Moračanin

Veoma poznat
Poruka
11.434
Postavljam temu o prvim školama na narodnom (ne okupatorskom) jeziku na ovim prostorima.

Prva škola u CG je bila Državna škola na Cetinju osnovana 1834 godine.


Za Hrvatsku i Sloveniju ne mogu naći niđe podatak. Možda je bila osnovana skoro pa neće o tome da pišu. Znam da je bio tamo zvanični mađarski odnosno nemački jezik.
Kad su počele prve hrvatske i slovenačke škole, na jeziku naroda - nema podataka.
 
Poslednja izmena:
Postavljam temu o prvim školama na narodnom (ne okupatorskom) jeziku na ovim prostorima.

Prva škola u CG je bila Državna škola na Cetinju osnovana 1834 godine.


Za Hrvatsku i Sloveniju ne mogu naći niđe podatak. Možda je bila osnovana skoro pa neće o tome da pišu. Znam da je bio tamo zvanični mađarski odnosno nemački jezik.
Kad su počele prve hrvatske i slovenačke škole, na jeziku naroda - nema podataka.

Zapravo, to je prva škola u tadašnjoj Crnoj Gori, ali u današnjoj, prije te na Cetinju je u Toploj, u Boki kotorskoj, funkcionisala narodna škola od 1808. do 1828. godine. Kaluđer Josip Tropović je tu bio učitelj, pa Njegoš ju je pohađao! Valjda mu je to i dalo ideju da osnuje školu na Cetinju.

U Srpskoj narodnoj školi u Toploj se učila matematika, crkveno pjevanje, psaltir, italijanski jezik, itd...

Uzgred, ta škola se nije mogla zvati kralj Petar I...
 
Poslednja izmena:
Odgovor za Srbiju ti je pravoslavna narodna škola osnovana u Progaru 1760. godine (tada dio habsburške Vojne krajine).

Zapravo, da budem potpuno precizan i za Crnu Goru, prva narodna škola jeste Srpska osnovna škola u Morinju, osnovana 1803. godine (ja sam jedno vrijeme mislio da je to bila herceg-novska Srbina, ali je ona bila osnovana naredne, 1804. godine).

Što se tiče Bosne i Hercegovine, prva narodna škola jeste ona podignuta 1762. godine u selu Aleksina Međa kod Trebinja:

slikac.php


Dugo vrijeme se mislilo da je to najstarija srpska narodna škola, dok nije otkrivena ova što je funkcionisala od 1760. godine u Progaru, što je sada smješta na drugo mjesto, a na najstariju školu u BiH.
 
Poslednja izmena:
Odgovor za Srbiju ti je pravoslavna narodna škola osnovana u Progaru 1760. godine (tada dio habsburške Vojne krajine).

Zapravo, da budem potpuno precizan i za Crnu Goru, prva narodna škola jeste Srpska osnovna škola u Morinju, osnovana 1803. godine (ja sam jedno vrijeme mislio da je to bila herceg-novska Srbina, ali je ona bila osnovana naredne, 1804. godine).

Što se tiče Bosne i Hercegovine, prva narodna škola jeste ona podignuta 1762. godine u selu Aleksina Međa kod Trebinja:

slikac.php


Dugo vrijeme se mislilo da je to najstarija srpska narodna škola, dok nije otkrivena ova što je funkcionisala od 1760. godine u Progaru, što je sada smješta na drugo mjesto, a na najstariju školu u BiH.

Zapravo, malo daljim pretraživanjem, naišao sam na to da je prva srpska osnovna škola bila osnovana u Bečeju 1703. godine. Za ovo stvarno nisam znao, a čuo sam da se ove kod Trebinja i u Boljevcima ponose tim...
 
Ti moraš dodati ovo SRPSKA !

Zvala se MORINJSKA ŠKOLA.
http://www.morinj.org/index.php/morinjska-skola

Moja greška, negdje sam čitao da je i Morinjska škola spadala u niz škola koje su nastajale posljedstvom talasa koji je zahvatio Pravoslavnu crkvu na ovim prostorima, te imao nacionalnu ulogu. Škola u Toploj osnovana 1808. godine je bila osnovana direktno od strane Manastira Topla, a koliko vidim i školu u Morinju je sve do poznog XIX stoljeća držalo sveštenstvo.
 
Zapravo, malo daljim pretraživanjem, naišao sam na to da je prva srpska osnovna škola bila osnovana u Bečeju 1703. godine. Za ovo stvarno nisam znao, a čuo sam da se ove kod Trebinja i u Boljevcima ponose tim...

Joj sad kad ova ekipa Deretićevaca dođe pa kad krenu da dokazuju da su Bolonjski i Praški univerzitet u stvari bili srpski... gotov si Slavene! :)
 
Joj sad kad ova ekipa Deretićevaca dođe pa kad krenu da dokazuju da su Bolonjski i Praški univerzitet u stvari bili srpski... gotov si Slavene! :)

Zapravo, opet nisam bio u pravu. Najstarija škola na tlu Srbije je bila muška škola iz Sremske Kamenice, otvorena još 1701. godine pri crkvenoj porti opštine.

P. S. Hajde da se ostavimo ovih nacionalnih prepucavanja, neka ovo bude najstarija škola na tlu Srbije, ona u Morinju najstarija na tlu Crne Gore, a ona u Aleksinoj Međi najstarija u BiH. OK? Ove se sve zovu 'srpske' zato što su osnovane od strane sveštenstva koje je ili srpsko ili do juče bilo srpsko, a koje se borilo za nacionalna prava srpskog naroda. Nastajale su uglavnom kao direktan odgovor na fanariotsko preuzimanje Srpske crkve i greciziranje, te ubrzo i ukidanje autokefalnosti Pećke patrijaršije 1766. godine. Nakon toga počinje i talas otvaranja škola u cilju obrazovanja naroda i indirektno pripremanja za otpor Turcima Osmanlijama. I Moračanine, ja neću da sporim posebnost Crnogoraca u odnosu na Srbe, ali imaj na umu koje je vrijeme o kojem govorimo; nema razloga da školu u Morinju (pa i krtoljsku) ne nazovemo srpskom, kako se ona u Toploj i službeno nazivala od 1812. godine.

EDIT: Još jednom da napravim izmjenu, još je starija od ove u Morinju Krtoljska narodna škola, osnovana u Krtolama 1776. godine (CG, Boka).
 
Poslednja izmena:
Joj sad kad ova ekipa Deretićevaca dođe pa kad krenu da dokazuju da su Bolonjski i Praški univerzitet u stvari bili srpski... gotov si Slavene! :)

Bolonjski - Bol - znači medicinski, jer se tiče bola - boli kako su još stari italski Srbi govorili.
Praški - Pra je skraćenica za pravo , znači pravni . Ovaj fakultet pa univerzitet su Srbi osnovali još u 5 veku p.n.e., ali je BB škola falsifikovala da je osnovan u 14 veku.
 
Poslednja izmena:

Сви други своје језике зову националним атрибутима (сем бивших колонија), али ја овде видим да се распреда нашироко и надугачко о неком народном језику, чуј народном, као да постоји неки ненародни језик..
 
Сви други своје језике зову националним атрибутима (сем бивших колонија), али ја овде видим да се распреда нашироко и надугачко о неком народном језику, чуј народном, као да постоји неки ненародни језик..

Pa kad su postojali nenarodni režimi, što ne bi bili i nenarodni jezici... :)

Nego, i ja sam primjetio da je Srbe čak malo i sramota nazvati naš jezik srpskim imenom, da se ne bi ko uvrijedio ili šta ti ja znam što... :roll:
 
Poslednja izmena:
Dositej je uciteljevao u Dalmaciji, tacnije Kninskoj krajini, nedje oko 1760. godine. Bio je ocaran cistotom narodnoga jezika koji se tamo govorio a i samim ljudima iz toga kraja.

Tacno. Knin (u domu kod crkve sv. Djurdja, na Sinobadovoj glavici), Golubic, Orlic (kod popa Avrama Simica, vise izvora "Chukovac" se nalazi spomen-ploca otkrivena 1911. godine) u Dalmatinskom Kosovu, Plavno i Skradin. Obucavao je djecu citati, pisati i nekima je predavao i tolkovao katihisis, placu je primao na mjesec, kad bi god neko doveo svoje dijete, donio bi "dve mericice i dve oke maslaca i jedan sirac."
 
Сви други своје језике зову националним атрибутима (сем бивших колонија), али ја овде видим да се распреда нашироко и надугачко о неком народном језику, чуј народном, као да постоји неки ненародни језик..

Tu je mišljeno na jeziku naroda koji tu živi.
Nemože se uzimati u obzir razne njemačke ili mađarske ili možda turske škole (mislim da nije bilo niti jedne), đe se nastava održavala na jeziku okupatora.
To nije škola na narodnom jeziku.
U ovom slučaju nema smisla raspravljati da li je to bio jedan ili 10 naroda. Važno je da su bili ljudi iz ovih krajeva a ne okupatori.
 
Tacno. Knin (u domu kod crkve sv. Djurdja, na Sinobadovoj glavici), Golubic, Orlic (kod popa Avrama Simica, vise izvora "Chukovac" se nalazi spomen-ploca otkrivena 1911. godine) u Dalmatinskom Kosovu, Plavno i Skradin. Obucavao je djecu citati, pisati i nekima je predavao i tolkovao katihisis, placu je primao na mjesec, kad bi god neko doveo svoje dijete, donio bi "dve mericice i dve oke maslaca i jedan sirac."

To da je neki pop radio te stvari i pokušavao učiti đecu nečemu, mislim ipak, da to nije bila prava škola.
Škola je - zna se šta je.
Treba da se uče različiti predmeti (matematika, svoj jezik, crtanje, žemljopis, istorija, pjevanje itd..) i da se to priznaje kao zvanično i onda kad to završi i dobije neki dokumenat, da može da nastavi na nekim višim školama.

Meni se čini, da Turci na Balkanu uopšte nisu imali niti organizovali nikakvih škola, ne na turskom i ne niti na kakvom drugom jeziku.. Ko je to htio ili mogao, trebao je ići u Tursku.
 
Poslednja izmena:
To da je neki pop radio te stvari i pokušavao učiti đecu nečemu, mislim ipak, da to nije bila prava škola.
Škola je - zna se šta je.
Treba da se uče različiti predmeti (matematika, svoj jezik, crtanje, žemljopis, istorija, pjevanje itd..) i da se to priznaje kao zvanično i onda kad to završi i dobije neki dokumenat, da može da nastavi na nekim višim školama.

Meni se čini, da Turci na Balkanu uopšte nisu imali niti organizovali nikakvih škola, ne na turskom i ne niti na kakvom drugom jeziku.. Ko je to htio ili mogao, trebao je ići u Tursku.

Spustio se u Dalmaciju sa Velebita, nakon Uskrsa koji je 1761. godine bio 15. aprila, znaci, poceo je uciteljevati u Kninskom Polju od proljeca 1761. pa sve negdje do pocetka 1764. godine. Racunaj. Onda je otisao za Svetu Goru ali je ostao u Boki do proljeca iste godine zbog groznice pa se vratio nazad u Dalmaciju kod kninskog protopopa Novakovica, te se prebacio u Golubic (gdje je ozdravio za mjesec dana) na dvije godine ali je ubrzo morao da bjezi u Orlic kod popa Avrama Simica. Racunaj opet da je pisao Izicu u Plavnu (Plavnom) zime 1769/1670, a posljednji put je bio u Damaciji na jesen 1771. godine, kad je otisao za Trst. (Pogledah kod Dusana Berica, Novi podaci o Dositeju Obradovicu, Vjesnik za arheologiji i historiju dalmatinsku, LII, Split 1950, str. 236)

Valjda dodati da je ucio cetvoro djece u manastiru sv. Petke u Mainama (nav. djelo, str. 235). Postojala je krcka bogoslovska skola (manastir Krka) od 1615. do 1647. godine kad je manastir opustosen od Turaka (radi odmazde) pa su se profesori i ucenici sklonili na mletacki teritorij. Druga je otvorena tek 1746. g. zahvaljujuci Simeonu Koncarevicu, posto su Mlecani branili Srbima da otvore vlastite skole. (M. Jacov, Ucenici srpskih pravoslavnih bogoslovskih skola u Dalmaciji od XVII veka do 1919. godine, Miscellanea, 15, 1986, str. 33).
 
Poslednja izmena:
Што се тиче српских простора у јужној Угарској, има приказ школских реформи (и оснивање школа на "народном" језику) у М.Котић, Гроф Колер као културно-просветни реформатор код Срба у Аустрији у XVIII веку, Београд 1932.
 
Tu je mišljeno na jeziku naroda koji tu živi.
Nemože se uzimati u obzir razne njemačke ili mađarske ili možda turske škole (mislim da nije bilo niti jedne), đe se nastava održavala na jeziku okupatora.
To nije škola na narodnom jeziku.
U ovom slučaju nema smisla raspravljati da li je to bio jedan ili 10 naroda. Važno je da su bili ljudi iz ovih krajeva a ne okupatori.

Bilo je dosta njemačkih...
 
Tu je mišljeno na jeziku naroda koji tu živi.
Nemože se uzimati u obzir razne njemačke ili mađarske ili možda turske škole (mislim da nije bilo niti jedne), đe se nastava održavala na jeziku okupatora.
To nije škola na narodnom jeziku.
U ovom slučaju nema smisla raspravljati da li je to bio jedan ili 10 naroda. Važno je da su bili ljudi iz ovih krajeva a ne okupatori.

Ама који је то народ који ту живи или је живео, јел тај народ има име, јел тај народ писао нешто некад, стварао, јел именовао језик којим ствара и комуницира у тим писанијима?
А шта, Мађари који су живели и дан данас живе тамо где живе су окупатори? И Немци којих је било дуж Дунава све до 1945?
Итекако има смисла расправљати, уствари нема смисла говорити о школама, а не да се зна чије су то школе у који језик је коришћен у тим школама.
 

Back
Top