Istorija Kelta i sadašnji keltski narodi

Kelti, koji su u vreme Starog Rima živeli u velikom delu Evrope, su se do kraja postojanja Starog Rima ili asimilovali u Stare Rimljane ili iselili iz kontinentalne Evrope na ostrvo Britanija (tako su ostrvo nazvali Stari Rimljani, a naziv Velika Britanija je dobilo kada je formirana pokrajina Bretanja koja se naziva i Mala Britanija) i na ostrvo Irska.

1. Na ostrvo Britanija su se Kelti iselii iz sadašnje Francuske (britski Kelti odnosno Briti ili Britanci su u sebe jezički asimilovali starosedelačko stanovništvo ostrva Pikte). 👀👂👂
2. Na ostrvo Irska su se Kelti iselili iz sadašnje Španije (gelski Kelti, odnosno sva njihova plemena na ostrvu Irska, su kasnije formirali IRSKI NAROD). 👀👂👂

FRANCUSKI NAROD ima 3 komponente, romansku, keltsku i germansku, Francuzi su romanizovani Kelti (iz bivše Galije) koji su u sebe asimilovali zapadni deo germanskog plemena Franci od kojih su preuzeli naziv (francuski jezik nije po zvuku sličan nijednom drugom romanskom jeziku, a u poređenju sa srpskim jezikom, u kojem se piše kao što se govori, se na francuskom jeziku sasvim drukčije piše nego što se govori, što je karakteristika keltskih jezika).

Pored sadašnjih Kelta na ostrvu Britanija živi i ENGLESKI NAROD, koji je formiran iz 3 germanska plemena, koja su naselila sadašnju Englesku (Angli iz južne Danske su naselili veći deo sadašnje Engleske, Sasi iz krajnjeg severa Nemačke su naselili manji deo sadašnje Engleske i Jiti iz severne Danske su naselili najmanji deo sadašnje Engleske).

Iz sadašnjeg Kornvola (keltskog jugozapadnog dela Engleske) u većoj meri i iz sadašnjeg Velsa u manjoj meri su se Kelti naselili nazad u 2 dela kontinentalne Evrope:
1. Bretanju (ili Malu Britaniju) na severozapadu sadašnje Francuske gde su lokalno stanovništvo (romanizovane Kelte, prece sadašnjih Francuza) asimilovali u sebe
2. Galisiju na severozapadu sadašnje Španije, gde je jih lokalno stanovništvo (preci sadašnjih Portugalaca) asimilovalo u sebe

Sada postoji 6 keltskih naroda:

Gelski Kelti
1. Irci 🇨🇮 (gelski Kelti sa ostva Irska)
2. Škoti (Pikti, koji su od britskih Kelta odnosno sadašnjih Velšana preuzeli jezik, a nakon toga su u sebe asimilovali gelsko keltsko pleme Škoti, koje je došlo iz ostrva Irske, od koji su preuzeli naziv i novi jezik)
3. Manksi (prvi stanovnici ostrva Men su bili Velšani odnosno njihovi preci, nakon njih su došli Irci, koji su jih asimilovali u sebe, a nakon njih i Norvežani, koje su takođe potomci Iraca asimilovali u sebe, Manksi imaju irsku, velšansku i norvešku komponentu, a irska komponenta je dominantna)

Britski Kelti
4. Velšani 🏴󠁧󠁢󠁷󠁬󠁳󠁿 (iz sadašnjeg Velsa)
5. Kornvolci (koji su poreklom Velšani, nekada se Kornvol nazivao Zapadni Vels, a Vels i Kornvol su tada bili spojeni sa teritorijom sadašnje zapadne Engleske)
6. Bretonci (takođe poreklom Velšani iz nekadašnjeg Zapadnog Velsa, odnosno Kornvola, i Velsa, koji su u sebe asimilovali lokalno stanovništvo Bretanje romanizovane Kelte odnosno prece sadašnjih Francuza)
Zvanično sada postoji 6 keltskih naroda, ali po etničkom poreklu (ili po dominatnom etničkom poreklu) zapravo postoje 3 keltska naroda:

1. Irci 🇮🇪
- Irci iz Irske, među kojima ima jedan deo stanovništva i englesku komponentu, što je posledica kolonizacije Engleza na ostrvo Irska pre protestantske reformacije u Evropi, kada su Englezi još bili katolici, i koji su se asimilovali u Irce
- Manksi, koji su dominatno Irci sa ostrva Men, koji su u sebe asimilovali i Velšane, koji su bili na ostrvu pre njih, i Norvežane, koji su došli na ostrvo posle njih (pomenutih Iraca), a po religiji su zapravo irski konvertiti u englesku verziju protestantizma (anglikanci)
- škotski katolici iz škotske visoravni (gelsko keltsko pleme Škoti, koje je došlo iz ostrva Irske, koji su u ovom delu Škotske u sebe asimilovali Pikte, koji su od britskih Kelta odnosno sadašnjih Velšana pre toga preuzeli jezik i keltski identitet), koje etnički Škoti (škotski protestanti, kalvinisti, prezviterijanci) smatraju Ircima, škotski gelski jezik je zapravo varijanta irskog jezika

2. Škoti 🏴󠁧󠁢󠁳󠁣󠁴󠁿 (Pikti, koji nisu Kelti po poreklu, koji su od britskih Kelta odnosno sadašnjih Velšana preuzeli jezik, a nakon toga su u sebe asimilovali gelsko keltsko pleme Škoti, koje je došlo iz ostrva Irske, od koji su preuzeli naziv i novi jezik a kojeg nikada nisu zapravo prihvatili kao svojeg, zato etnički Škoti (škotski protestanti, kalvinisti, prezviterijanci) kao škotski jezik nazivaju delimično nerazumljivu varijantu škotskog engleskog jezika (u Škotskoj postoje 3 jezika, škotski, koji je delimično nerazumljiva varijanta škotskog engleskog jezika, škotski engleski jezik i škotski gelski jezik kojeg etnički Škoti (škotski protestanti, kalvinisti, prezviterijanci) smatraju za varijantu irskog jezika)

3. Velšani 🏴󠁧󠁢󠁷󠁬󠁳󠁿
- Velšani iz Velsa
- Kornvolci (poreklom Velšani iz Kornvola koji se je nekada zvao Zapadni Vels)
- Bretonci (takođe poreklom Velšani iz nekadašnjeg Zapadnog Velsa, odnosno Kornvola, i Velsa, koji su u sebe asimilovali lokalno stanovništvo Bretanje romanizovane Kelte, koji su zapravo sunarodnici njihovih predaka koji su ostali u Bretanji odnosno koji se nisu iselili na ostrvo Britanija odnosno u Veliku Britaniju do kraja postojanja Starog Rima)
 
Данас на британском и ирском острву битишу народи који воде поријекло од древних келтских становника ових острва.
У времену антике и раног средњег вијека келтска племена су насељавала ова острва о чему су у рукописима оставили свједочанства Римљани, почев од извјесног Гаја Јулија Цезара.
Простор острва јужно од Хадријановог зида (изграђен за владавине поменутог цара 117-138.године) насељавао је конгломерат келтских племена које су Римљани звали збирним именом Брити (или Бритони)
Britain.south.peoples.Ptolemy.jpg

По освајању британског острва од стране Римљана и након што су скршили Будикин устанак 60.године, имамо процес романизације који се ограничио управо на келтска племена јужно од Хадријановог зода, Римљани су имали намјеру проширити границу и сјеверно од Хадријановог зида, једно вријеме је подигнут сјеверније Антонинов зид али суочени са ратоборним келтским племенима су одустали.
Почетком V вијека и како Римљани почињу напуштати те просторе, на оствро почињу продирати германски народи, Англи, Саксонци и Јути, испрва као најамници у служби локалних романо-келтских владара у циљу одбране од ратоборних сјеверних келтских племена а убрзо и као освајачи, и у доста дугом периоду 410-660. године имамо инвазију ових германских народа на острво, о карактеру англосаконске инвазије, да ли је више пратило истребљење или асимилација романо-келтских племена постоје спорења код енглеских историчара. Истовремено романизована келтска племена бивају потискивана све више на запад да би убрзо били сведени на енклаве у Велсу и Корнволу.

Име Велшани изведено је из германске ријечи "Walhaz", која је могуће изведена из римског егзонима (Volcae) за једну од конфедерација келтских племена, и постао је у германским језицима општи појам за романизоване келтске (и друге) народе, тако да Велшани, Валонци у Белгији и Власи имају сличну етимологију имена. Тако да су и Велшани конфедерација већином протјераних из свог завичаја келтских племена обједињених под овим германским егзонимом.
Касније крајем раног и на прелазу у развијени средњи вијек ћемо имати нову инвазију викиншких освајача, као и инвазију из Нормандије 1066.године (гдје су значајан контигент инвазионих снага чинили Бретонци, који заправо бејаху након шест вијекова повратници у стару отаџбину), а Велшани су, додуше сведени на све ужи појас, успјели опстати у тим историјским процесима.

Простор сјеверно од Хадријановг зида насељевао је такође конгломерат прилично хетерогених келтских племена које су Римљани звали збирним именом Пикти (овдје), егзоним и то изразито пежоративан, изведен из латинске ријечи "насликани", подругљива конотација због чињенице да су ови ратоборни келтски народи имали склоност тетовирању тијела
Britain.north.peoples.Ptolemy.jpg

Како написах, Пикти нису били један народ већ читав конгломерат племена гдје су најдоминантнија скупина Каледонци (овдје) који такође нису један народ већ скуп келтских племена обухваћен овим именом.

Пикти се у писаним изворима појављују од III до X вијека, рани средњевјековни извори извјештавају о постојању посебног пиктског језика, за који се данас углавном вјерује да је био острвски келтски језик, блиско повезан са бритонским којим су говорили Брити (Бритонци) који су битисали јужније.
Постоје неке теорије да је у питању изолована скупина неиндоевропског поријекла или пак да су Пикти блиско повезани са Скитима, но те теорије немају у научним круговма неку подршку.
Почетком раног средњег вијека на простор данашње Шкотске из Ирске продиру келтска племена обухваћена збирним именом
Гаели (или Гели, или Гојдели), они ће на простору данашње западне Шкотске и сјеверноисточног угла Ирске успоставити респектабилну државу Дал Риата која ће свој врхунац достићи на прелазу VI-VII вијек а потрајати до краја VIII вијека.
На простору данашње Шкотске неколико вијекова ће у кохабитацији живјети досељеници из Ирске Гаели и старосједиоци Пикти (Каледонци и ини народи), крајем IX вијека биће успостављено краљевство Алба (не треба доводити у везу са латинским термином из којег су изведена имена краљевства Албанија на Кавказу и града Алба Лонго, овдје је ријеч протокелтског поријекла) које ће потрајати до развијеног средњег вијека и које ће свој врхунац имати за владавине краља Константина (900-943.године) који је обрађен у петој сезони серије The Last Kingdom. У тој кохабитацији и процесима побједу је однијела гаелска црта.

Након слома јакобитског устанка у Шкотској 1746.године, Енглези су предузели читав низ мјера на сатирању гаелског језика, но гаелски (или шкотски гаелски) је барем у некој мјери преживио до данашњих дана.
 
Glede Kelta, zanimljive su mi hipoteze o njihovom kavkaskom (ili uopšteno, istočnom poreklu).
апсолутно, само не баш кавкаском, већ отприлике територија данашње украјине, такође позната и као постојбина скићана

скићани, скити = селти
 
Poslednja izmena:
Документарац који обрађује англо-саксонску инвазију на британско острво, борбе келтских народа против освајача, обрнуту миграцију Келта на просторе западне Галије и Хиспаније, кроз документарац имамо осврт и на мистериозног јунака из предања краља Артура
 
Škoti 🏴󠁧󠁢󠁳󠁣󠁴󠁿(Pikti, koji nisu Kelti po poreklu, koji su od britskih Kelta odnosno sadašnjih Velšana preuzeli jezik, a nakon toga su u sebe asimilovali gelsko keltsko pleme Škoti, koje je došlo iz ostrva Irske, od koji su preuzeli naziv i novi jezik a kojeg nikada nisu zapravo prihvatili kao svojeg, zato etnički Škoti (škotski protestanti, kalvinisti, prezviterijanci) kao škotski jezik nazivaju delimično nerazumljivu varijantu škotskog engleskog jezika (u Škotskoj postoje 3 jezika, škotski, koji je delimično nerazumljiva varijanta škotskog engleskog jezika, škotski engleski jezik i škotski gelski jezik kojeg etnički Škoti (škotski protestanti, kalvinisti, prezviterijanci) smatraju za varijantu irskog jezika)
Preci Škota su pleme Pikti, čija je jedna grana živela u istočnom delu severne Irske pod nazivom Kritani 👀👂👂
(preci Pikta, koji su živeli u škotskoj visoravni, su bili Kaledonci, dok su pleme Maeatae, koji su živeli u škotskoj niziji, pomešani sa 4 britska keltska plemena odnosno precima sadašnjih Velšana, takođe preci jedne grane Pikta)

U sadašnjoj Škotskoj postoje 2 identiteta::rtfm::rtfm:

1. Etnički Škoti iz škotske nizije (potomci južne grane Pikta, plemena Maeatae, koji su u sebe asimilovali 4 plemena britskih Kelta odnosno sadašnjih Velšana, koji su živeli pomešani sa njima, i germanska plemena koja su kasnije kolonizovana u škotsku niziju (prece sadašnjih Engleza) i koji su škotski protestanti, kalvinisti, prezviterijanci)

2. Škoti irskog porekla iz škotske visoravni (gde su gelski Kelti odnosno jedni od predaka sadašnjih Iraca pleme Skoti u sebe asimilovali Pikte), izvorno su bili katolici (jedan deo su i sada), jedan deo su kasnije postali anglikanci (protestanti), dok su većina postali kalvinisti, prezviterijanci (protestanti)
 

Back
Top