Robert Šuman je rođen na današnji dan,8.juna 1810.godine,u Nemačkom gradu Cvikauu.To je povod da se u kraćim crtama prikaže njegovo stvaralaštvo.
Pored već iznetog na polju simfonijske,vokalne i koncertantne muzike,najpre da kažem da je Šuman bio,do povrede prsta,odličan pijanista.A onda je njegova supruga Klara Vik-Šuman(1819-1896),nastavila da,kao vrhunski pijanista svoga doba,sa uspehom interpretira njegova dela.Na polju klavirske muzike,Šuman je iza sebe ostavio,između ostalog,čuveni ciklus ''Dečje scene'',opus 15.To je ciklus klavirskih komada,na temu dečjih priča.Popularan je sedmi komad ''Sanjarenje'',koji je doživeo više aranžmana(najpoznatiji je za violončelo i orkestar),a koji su dosta narušili autentičnost klavirskog originala.Od ostalih zbirki klavirskih komada spomenućemo ovom prilikom ''ABEG Varijacije'',opus 1,''Leptiri'',''Karneval'',opus 9,''Simfonijske Etide u formi varijacija'',opus 13. i ''Tokatu'',opus 7,veoma žustrog pokreta.Na polju klavirske muzike,Šuman je napisao i dve klavirske sonate

rvu,opus 11. i Drugu,opus 22.
Na polju kamerne muzike,ističu mu se danas jedino nekoliko gudačkih kvarteta,a vrhunac u njegovom stvaralaštvu je dramsko-oratorijumska muzika.Tri su najznačajnija njegova dela sa ovog područja:dve drame:''Manfred'',opus 115.(popularna je monumentalna i melodijsko ritmički bogata uvertira za ovu dramu),i ''Prizori iz Geteovog Fausta'',prema Geteu.Treće je ostvarenje kolosalni oratorijum ''Raj i Peri''.
Robert Šuman je umro posle dvogodišnje mentalne i fizičke agonije,u Endenihu kraj Bona,29.jula 1856.godine.Bio je i priznat muzički kritičar.Osnovao je ''Novi muzički časopis'',u kome je kritikovao neukus i šund svoga doba i afirmisao nove,mlade stvaraoce,kojima je trasirao muzički put(najbolji primer za ovo je Johanes Brams).Sve u svemu,svestrani muzički stvaralac.