Aheji su bili narod pastira i zemljoradnika. Oni su prešli preko današnje Albanije i Epira i 
naselili se u jugozapadnom delu Tesalije, u oblasti Ftiotidi, oko reke Sperhej. U istoriji, ova oblast je 
poznata kao Ahajska Tesalija. Imala je pet naselja: Alo, Alopi, Trahina, Ftija i Helada. Vremenom se 
izdiferencirao takozvani Mirmidonski savez, sa rodonačelnikom Eakom, ocem Peleja. Eak je deda 
najvećeg trojanskog junaka Ahileja. Mirmidonski savez je bio sastavljen od plemena Ahejaca i Helena. 
Događaji koji slede opisani su ukratko da bi se osvetlio period smene civilizacija na ovom 
području. 
Prema Eratostenu, oko 1313 godine p.n.e., dok je oblikovanje Saveza u Tesaliji bilo u toku, u 
pelašku Beotiju dolazi Kadmo iz Fenikije, sa Bliskog istoka. On putuje preko Rodosa, Trakije i 
Makedonije. U Beotiji, podiže utvrđenje Kadmeja, radi odbrane od Ahejaca. Oko ovog utvrđenja će 
kasnije nastati grad Teba. Njegov rođak Danaj (presvetli), vladar Libije, napušta svoju zemlju i u 
Argosi, na Peloponezu, dobija presto koji je pripadao kralju Pelazga, Gelanoru. Gradi Argivsku 
tvrđavu, da bi zaštitio grad od Ahejaca. Danaj iz Argose je rodonačelnik istorijskih Danajaca. 
Oko 1246 godine p.n.e., Pelops iz maloazijske Lidije (Frigije) predvodi deo tesalskih Ahejaca na 
Peloponez, kao njihov kralj. Ahejci naseljavaju severoistočni deo Peloponeza, između Pelazga i Jonaca 
u Argolidi. Manji deo plemena Ahejaca naseljava se u Meseni, na jugu poluostrva. To su Parakiparski 
Ahejci. Ime Peloponez se javlja u čast Pelopsa (raniji pelaški naziv Apis ili Pelazgiotis se potiskuje). 
Od Pelopsa potiče dinastija Pelopida, od kojih su najpoznatiji Atrej, Agamemnon, Menelaj i Orest, 
kraljevi Mikene. 
Ahejci Peloponeza, poznati su zbog Mikenske kulture, linearnog pisma B, Trojanskog rata 1193 
godine p.n.e. i razvoja trgovine. Pre dolaska na ove prostore, još dok su bili u Panoniji, njihov jezik je 
bio protohelenski, odnosno protoahejski ili prodijalektički. Ahejski dijalektički se kod Ahejaca javlja 
sa njihovim dolaskom na Peloponez (linearno pismo B, Mpampinioti,1986). Homer naziva učesnike 
Trojanskog rata, pod vođstvom Agamemnona, Argivcima, Ahejcima i Danajima. Etnički, oni su bili 
Ahejci, živeli su u Argolidi na Peloponezu, gde je vladao njihov rodonačalnik Danaj. Između Ahejaca i 
pelaških Makedonaca postojali su trgovački odnosi. Njihov prostor je dopirao do Tesalije. U Mikensko doba, Ahejci su verovali u duše svojih predaka, posebno predaka heroja; kosmogonija i teogonija 
Olimpa je njima bila tuđa. 
Dok su u dvanaestom veku p.n.e. Ahejci osvajali Troju u Maloj Aziji, na Balkanu dolazi do 
velike seobe naroda. Egzodus starosedelaca, migracije i nova naseljavanja su karakteristična za taj 
period. Migracioni talas sa Balkana, zaustavlja se čak u Egiptu, u vreme Ramzesa III, 1190 godine 
p.n.e. To je poznata "najezda naroda sa mora". U migracionom talasu učestvuju Iliri i Epiri iz zapadnog 
dela Balkana i Dorci iz oblasti južno od Makedonije. Proterani sa Balkana, neki starosedeoci, kao na 
primer Brigi, koji su živeli severozapadno od Makedonije i Biti, koji su živeli severno od Makedonije, 
emigrirali su u Malu Aziju, uticali na raspad Hetitskog carstva i stvorili tamo svoje nove zajednice, 
Frigiju i Bitiniju. Beoti sa Pindskog vrha Voio, sa Epirske strane, preselili su se u zemlju Kadma, koja 
se od tada zove Beotijum. Tespročani su emigrirali u pelašku Eolidu, u ravnicu Peneja, koja se od tada 
naziva Tesalijom (Herodot). Ahejci iz Tesalije i sa Peloponeza, pobegli su u maloazijsku Eoliju. Jonci 
iz Atike i sa istočnog Peloponeza, migrirali su u maloazijsku Joniju, 1044 godine p.n.e. Prema tome, i 
stvoritelji Mikenske kulture su emigrirali, napuštajući svoju Heladu. 
Posle egzodusa Ahejaca i Jonaca, u Pelazgiji, na jugu Balkana, ostaju starosedeoci Pelazgi. Oni 
su se dugo odupirali pritiscima doseljenih Doraca ("dorizacija"). U istoriji, ovaj period je poznat kao 
"mračno doba". Sve počinje iz početka, kao "arhaično doba", sa Homerom i Hesiodom. Dorci 
postepeno uvode svoj sistem društveno-ekonomskih odnosa. Stvaraju samoupravne, jednonacionalne 
gradove-države, polise. Polisi nastaju najpre u Argosu, zatim na Korintu i u Sparti, na Peloponezu. 
Atina i Teba ostaju multietničke sredine. Postepena dorizacija dovodi do stvaranja "Dorilenda", na 
jugu Balkana, koji se kasnije naziva Helada. Novi stanovnici asimilirali su Pelazge i preostale Jonce, 
ali su verovatno preuzeli njihovu kulturu i etnonim od Deukalionovog sina Helena iz tesalske Ftiotide.