Илирски покрет

Ta slika bi trebala biti napravljena za prezimljavanje sa -OV na -OVIĆ / -EV na -EVIĆ. I bugarski i srpski grb.

Неко ко је Марков син, би по теби требало да се презива МаркЕвић? Мислим, контам да си ти дошао овде да нас мало тролаш и видим да се лепо забављаш, ал` дај макар да има неког смисла.
 
Ne zelim mu odgovoriti, jer znam da zna da je cakavski iz Splita cakavski koje je imao jako puno uticaja od stokavskog, posto odma iza Splita ili Zadra se govori stokavski. Cakavski sa severnog jadrana je zato bolji primer cakavskog, sa manje spoljnih uticaja. I ponovo postavljam link, pa ko zeli da cuje cakavski :

I posle, neka dalje govore da su stokavski srpski i stokavski hrvatski 2 odvojena jezika, a da stokavski-kajkavski i cajkavski su samo narecija jednog jezika. Prelazi svaku granicu razuma, i sto vise zele te ubediti u suprotno, sto vise dokazuju koliko su izgubljeni.

Hayka ovo što ti radiš je zapravo manipulacija, i to istinska, moguće i zasnovana na neznanju. Kažeš da je čakavski iz Splita pun štokavskih uticaja - a ja ti kažem da je čakavski na granici sa štokavskim (ili obratno) oduvijek bio pun takvih međusobnih uticaja, kao što je čakavski na krajnjem sjeverozapadu pun međusobne interakcije sa kajkavskim, jer su lingvisti utvrdili da je postojao kontinuum jezika od istoka ka zapadu među Slovenima na Balkanu - neki lingvisti istoričari čak tvrde da su Sloveni po naseljavanju govorili jednim jezikom, a da su međusobne razlike posljedica čak i više uticaja sredine gdje su se naselili (među Avare, Vizantijce, Tračane, Dačane, Dardance, Ilire itd) nego samih razlika koje su donijeli iz prapostojbine.
Istoričari nisu utvrdili neku oštru granicu u prošlosti između štokavskog i čakavskog do te mjere da stanovnici dva susjedna sela ne mogu da razumiju jedan drugog. To je istina. Kao što je istina i da centar rane Hrvatske države igrom slučaja nije bio na Rabu ili Istri, već u zaleđu Splita i Zadra. Ti stanovnici zaleđa romanskih gradova Splita i Zadra uslijed Osmanskih osvajanja su se upravo u najvećem broju sklonili na probalnu mletačku teritoriju i u same te gradove, tako da je njihov jezik (naravno uz njegove dalje modifikacije u budućnosti, jer jezik je živa i promjenljiva stvar) u najvećoj mjeri oslikava jezik, zapravo narečje, područja stare srednjovjekovne Hrvatske države (naravno nemoguće u potpunosti - imamo uticaje raznih latinizama, grcizama, germanizama itd.).
A mnogi su taj hrvatski i srpski jezik (uz tada još mnoštvo imena) još tada vidjeli kao jedan jedinstven jezik o čemu imamo istorijska svjedočanstva.
 
Hayka ovo što ti radiš je zapravo manipulacija, i to istinska, moguće i zasnovana na neznanju. Kažeš da je čakavski iz Splita pun štokavskih uticaja - a ja ti kažem da je čakavski na granici sa štokavskim (ili obratno) oduvijek bio pun takvih međusobnih uticaja, kao što je čakavski na krajnjem sjeverozapadu pun međusobne interakcije sa kajkavskim, jer su lingvisti utvrdili da je postojao kontinuum jezika od istoka ka zapadu među Slovenima na Balkanu - neki lingvisti istoričari čak tvrde da su Sloveni po naseljavanju govorili jednim jezikom, a da su međusobne razlike posljedica čak i više uticaja sredine gdje su se naselili (među Avare, Vizantijce, Tračane, Dačane, Dardance, Ilire itd) nego samih razlika koje su donijeli iz prapostojbine.
Istoričari nisu utvrdili neku oštru granicu u prošlosti između štokavskog i čakavskog do te mjere da stanovnici dva susjedna sela ne mogu da razumiju jedan drugog. To je istina. Kao što je istina i da centar rane Hrvatske države igrom slučaja nije bio na Rabu ili Istri, već u zaleđu Splita i Zadra. Ti stanovnici zaleđa romanskih gradova Splita i Zadra uslijed Osmanskih osvajanja su se upravo u najvećem broju sklonili na probalnu mletačku teritoriju i u same te gradove, tako da je njihov jezik (naravno uz njegove dalje modifikacije u budućnosti, jer jezik je živa i promjenljiva stvar) u najvećoj mjeri oslikava jezik, zapravo narečje, područja stare srednjovjekovne Hrvatske države (naravno nemoguće u potpunosti - imamo uticaje raznih latinizama, grcizama, germanizama itd.).
A mnogi su taj hrvatski i srpski jezik (uz tada još mnoštvo imena) još tada vidjeli kao jedan jedinstven jezik o čemu imamo istorijska svjedočanstva.

Ovo što ti radiš je nemušta apologizacija neodbranjivog. Sloveni nikad nisu imali jedan jezik, tako da nisu mogli da dođu sa jednim govornim jezikom i da ga razvijaju u skladu sa okolinom. To najbolje dokazuje kontinuum slovenačkog s jedne strane sa češkim preko jezika austrijskih slovena a s druge strane sa bezjačkim. Tu je priča zapadnog afiniteta dela južnoslovenskih jezika završena. Ostaje samo nedoumica jednog uljeza, čakavskog jezika, da li je došao kao takav jer ima indicija da su ga doneli nesloveni bugarskog porekla koji su prihvatili slovenski jezik, ili se , opet kod istog naroda, razvio iz bezjačkog na toj teritoriji.
 
Da, mogu, jer danas to i jesu. Svako može biti bilo šta. Dubrovčani istorijski nikada nisu imali hrvatski identitet, niti svest, a razlog je jednostavan - nemaju hrvatsko etničko poreklo i vrlo su udaljeni od Hrvata u svakom smislu, tj. nisu znali ni za H od Hrvata (i bukvalno, to su za njih bili 'Rvati). Tek krajem XIX, a uglavnom u XX veku nameće im se hrvatska svest i ime, uz pomoć rimokatoličkog klera, koji je sprovodio već više puta pominjanu Bečko-Vatikansku politiku i ideologiju.

Veliki, slavni, stari Dubrovčani na čelu sa Držićem, Gundulićem i Boškovićem, koje morate da svojatate kako biste "dokazali" "hrvatstvo" Dubrovčana, ostaju večita bolna uspomena i kompleks koji je prerastao u veoma negativne emocije (da ne kažem mržnju) koja je kulminirala sa ustaškom ideologijom, koja je nedvojbeno bila mržnja u svome najgorem obliku.

Pa sad...to je ipak određeno pretjerivanje. Za Hrvate su naravno znali i smatrali su ih pak jednovjernima i sebi bližnjima.

I kakve to ima veze? Ne čini mi se da je Wy htio tvrditi da su Dubrovčani Hrvati još od srednjeg vijeka...pa isto tako bismo mogli osporavati recimo, za Slavonce...

A što se tiče srpskih mitova, to je tačno. Srbi veoma vole mitove, jer su narod koji ima bogatu istoriju, kulturu i tradiciju, pa može i da stvara, neguje, pa čak i da izmišlja mitove.
Za razliku od nas, neki izmišljaju ili krivotvore "povijest", pa do mitova nisu mogli ni stići.

Neki Srbi to i čine. Gle Antića, Deretića, Jarčevića, itd...i ako mogu da zapazim, tako bogat niz šarlatana, da ne kažem potpunih budaletina, ne može se baš naći u Hrvata...
 
Poslednja izmena:
Ovo što ti radiš je nemušta apologizacija neodbranjivog. Sloveni nikad nisu imali jedan jezik, tako da nisu mogli da dođu sa jednim govornim jezikom i da ga razvijaju u skladu sa okolinom. To najbolje dokazuje kontinuum slovenačkog s jedne strane sa češkim preko jezika austrijskih slovena a s druge strane sa bezjačkim. Tu je priča zapadnog afiniteta dela južnoslovenskih jezika završena. Ostaje samo nedoumica jednog uljeza, čakavskog jezika, da li je došao kao takav jer ima indicija da su ga doneli nesloveni bugarskog porekla koji su prihvatili slovenski jezik, ili se , opet kod istog naroda, razvio iz bezjačkog na toj teritoriji.

I ja mislim da Sloveni nisu imali jedan jedinstveni zajednički jezik, iako su to mnogi lingvisti i istoričari u prošlosti mislili. Jesi li čuo za "hemijsku jezičku teoriju" Hermana Hirta, koju je od nas postala poznata kroz akademski besjedu Ljube Stojanovića? Ona se sastoji u sledećem: ako jednu tablu premažemo raznim bojama jednim pored druge i nanesemo preko boja jednu istu kiselinu, na kraju ćemo dobiti isto toliko boja koliko ih je bilo i prije premaza kiselinom, samo u nešto drugačijem obliku. Ako su Sloveni naseljavajući se na Balkan prelili istom "jezičkom kiselinom" jezike Germana, Ilira i Tračana, onda će se na germanskoj podlozi razviti slovenački jezik, na ilirskoj srpskohrvatski a na tračkoj bugarski, a na prelazima iz boje u boju (miješanja Ilira i Tračana, Germana i Ilira itd.) prelazi ovih jezika iz jednog u drugi.
Naravno ja mislim da je ova teorija prevaziđena jer Sloveni nisu imli jedinstven jezik, ali ovaj uticaj sredina u kojim su se naselili svakako ostaje kao jako bitan faktor. Ali se svi lingvisti i istoričari slažu da su se tada Sloveni međusobno znatno bolje razumjeli nego danas i da je među njima, pogotovo ovim balkanskim Slovenima, postojao jezički kontinuum. Pa je tako isti postojao i između štokavskih i čakavskih govora. Daj nam citat nekog ozbiljnog linviste koji tvrdi suprotno i koji kaže da je negdje postojala oštra čakavsko-štokavska granica na Balkanu, do te mjere da čakavac nije mogao razumjeti susjeda štokavca i da im je bio potreban prevodilac?
Od kad su to tatarski Bugari koristili čakvštinu? Pitanje nije ironično, prosto baš ništa ne znam o jeziku tatarskih Bugara.
 
Неко ко је Марков син, би по теби требало да се презива МаркЕвић? Мислим, контам да си ти дошао овде да нас мало тролаш и видим да се лепо забављаш, ал` дај макар да има неког смисла.

Među češćim sufiksacijama je i sufiksacija -ljević kada se ime od kojeg nastaje patronim završava na -av (Milosav, Vojislav, Radosav, Vladislav, Zorisav) pa se prisvojni pridev gradi sufiksom -ljev. Takođe, postoji sufiksacija -ić, koja preskače prisvojni pridev, kada se osnova imena završava na -a (Nemanjić, Strahinjić, Vučelić, Vukotić, Mandić, Davinić). Ono što se može učiniti kao sufiksacija sadržeća -ov- javlja se kod prezimena dobijenih od muških imena koja završavaju na -o gde je prisvojni pridev -ov (Mojsilović, Marković). Ako pak ime završava na -š, -c, - r i sl. onda se javlja -ev (Milošević, Belošević, Radošević, Dragašević, Prvošević, Urošević; Stančević, Milosavčević; Carević) i kada se muško ime završava na -e (Marojević, Radojević, Blagojević) itd.
 
Poslednja izmena:
Ne zelim mu odgovoriti, jer znam da zna da je cakavski iz Splita cakavski koje je imao jako puno uticaja od stokavskog, posto odma iza Splita ili Zadra se govori stokavski. Cakavski sa severnog jadrana je zato bolji primer cakavskog, sa manje spoljnih uticaja. I ponovo postavljam link, pa ko zeli da cuje cakavski :

I posle, neka dalje govore da su stokavski srpski i stokavski hrvatski 2 odvojena jezika, a da stokavski-kajkavski i cajkavski su samo narecija jednog jezika. Prelazi svaku granicu razuma, i sto vise zele te ubediti u suprotno, sto vise dokazuju koliko su izgubljeni.

Nema ni smisla jer prosipa toliko gluposti da se sam sahranjuje. Nego, kad se izlupa, na kraju šetimane uzeti sat-dva vremena i napraviti sintezu nebuloza. :)
 
I ja mislim da Sloveni nisu imali jedan jedinstveni zajednički jezik, iako su to mnogi lingvisti i istoričari u prošlosti mislili. Jesi li čuo za "hemijsku jezičku teoriju" Hermana Hirta, koju je od nas postala poznata kroz akademski besjedu Ljube Stojanovića? Ona se sastoji u sledećem: ako jednu tablu premažemo raznim bojama jednim pored druge i nanesemo preko boja jednu istu kiselinu, na kraju ćemo dobiti isto toliko boja koliko ih je bilo i prije premaza kiselinom, samo u nešto drugačijem obliku. Ako su Sloveni naseljavajući se na Balkan prelili istom "jezičkom kiselinom" jezike Germana, Ilira i Tračana, onda će se na germanskoj podlozi razviti slovenački jezik, na ilirskoj srpskohrvatski a na tračkoj bugarski, a na prelazima iz boje u boju (miješanja Ilira i Tračana, Germana i Ilira itd.) prelazi ovih jezika iz jednog u drugi.
Naravno ja mislim da je ova teorija prevaziđena jer Sloveni nisu imli jedinstven jezik, ali ovaj uticaj sredina u kojim su se naselili svakako ostaje kao jako bitan faktor. Ali se svi lingvisti i istoričari slažu da su se tada Sloveni međusobno znatno bolje razumjeli nego danas i da je među njima, pogotovo ovim balkanskim Slovenima, postojao jezički kontinuum. Pa je tako isti postojao i između štokavskih i čakavskih govora. Daj nam citat nekog ozbiljnog linviste koji tvrdi suprotno i koji kaže da je negdje postojala oštra čakavsko-štokavska granica na Balkanu, do te mjere da čakavac nije mogao razumjeti susjeda štokavca i da im je bio potreban prevodilac?
Od kad su to tatarski Bugari koristili čakvštinu? Pitanje nije ironično, prosto baš ništa ne znam o jeziku tatarskih Bugara.

Da, ali ako zelimo uporediti cakavski i stokavski, glupo je uporediti tu gde su najvise izmesani, odnosno okolo Splita i Zadra. Jasno ja da su svi Slovenski jezici srodni, i da su cakavski i stokavski blizi nego sto su stokavski (srpski) i danasnji poljski.
Ali, Hrvati i Srbi ne dolaze na Balkan istim vozom, odnosno imaju vec odvojene jezike, koliko toliko.
Tako da je verovatno u jednom trenutko, bilo jace granice jezicke izmedju stokavaca i cakavaca, vremenom, razlike razmenom i kontaktom izmedju populacije se na granicnim podruciju normarlno umanjuju, ali ta granica nije bila na Zadru pre dolaska turaka nego negde oko Imotskog i livnog. Dolaskom Turaka, dolazi do velikih seoba, i stokavci se sele u cakavkse krajeve gde se stvara govor stokavaski pocakaveni sa jedne strane a cakavski postokaveni sa druge. Tako da naravno da lako razumemem postokavceni cakavski dalmacije centralne, ali jako teze razumem ( i ako razumem), cakavski bez stokavskog uticaja.
Nerviras me zato sto to sve dobro znas, i dobro znas da cakavski iz okoline Zadra nije vise cakavski isti kao sto je bio za pre seoba i dolazak Turaka, a hoces da me ubedis da je tako, kao govor centra srednjovekovne Hrvatske. Nervira me kad neko hoce da me ubedi u nesto a sam zna da nije tako ali mu ta verzija bolje odgovora, neznam samo koji je razlog sad tvoj za to ? zargonski receno, pravis me budalom.

Sto se ostalih jezika slovenskih tice, tragaci na google-u da cujem čakavski, cuo sam za cakavizam (tsakavizam), sto bi znacilo da je Co maldji od Ča, odnosno da su danasnji Cesi, Poljaci Slovaci govorili isto ča pre prelazka na co.
Neko ko se bavi slavistikom bi mogao da mi kaze da li je od što doslo do čo ili suprotno.


Poenta ove teme je ilirski pokret, zasto da Hrvati izaberu stokavski, i to u jekavskoj varijanti kao knjizevni jezik. Zbog tada da bi se priblizili i spojili sa Srbima, il da bi Zagreba okupio sto vise stanovnika zapadnog balkana ?
 
Da, ali ako zelimo uporediti cakavski i stokavski, glupo je uporediti tu gde su najvise izmesani, odnosno okolo Splita i Zadra.

Ne da su izmešani, nego je splitski govor srpski jezik (Ko su splitski vlaji?) sa čakavskim elementima. Evo malo boljeg primera čakavskog koji je opet pretrpeo štokavizaciju, ali čist čakavski na žalost više i ne postoji:


After nouns, adjectives and pronouns, verb patterns of Northwestern Čakavian are much more similar to the Standard.
[TABLE="class: brdr"]
[TR]
[TH]pers.[/TH]
[TH]"be"[/TH]
[TH]neg. "be"[/TH]
[TH]cond.[/TH]
[TH]"go"[/TH]
[/TR]
[TR]
[TH]1[SUP]st[/SUP] sg.[/TH]
[TD]sân[/TD]
[TD]nīsân, nîs[/TD]
[TD]bîn[/TD]
[TD](g)rên[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]2[SUP]nd[/SUP] sg.[/TH]
[TD][/TD]
[TD]nīsì[/TD]
[TD]bìš[/TD]
[TD](g)rêš[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]3[SUP]rd[/SUP] sg.[/TH]
[TD]jê, j[/TD]
[TD] (!)[/TD]
[TD][/TD]
[TD](g)[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH="colspan: 5"][/TH]
[/TR]
[TR]
[TH]1[SUP]st[/SUP] pl.[/TH]
[TD]smò[/TD]
[TD]nīsmò[/TD]
[TD]bìmo[/TD]
[TD](g)rēmò[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]2[SUP]nd[/SUP] pl.[/TH]
[TD]stè[/TD]
[TD]nīstè[/TD]
[TD]bìte[/TD]
[TD](g)rētè[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]3[SUP]rd[/SUP] pl.[/TH]
[TD][/TD]
[TD]nīsû[/TD]
[TD][/TD]
[TD](g)rēdû[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
The special conditional verb (actually, similar to other verbs) is another characteristic of Čakavian dialects.
The verb gren is normally used in present only, it means "go"; for the past participle, you should use šal, šla (perf.); for the past part. impf. you should use hodil, hodila (Standard versions are in curly brackets).
Gren va grad. {Idem u grad.} "I'm going to the city."
Šal san va grad. {Otišäo säm u grad.} "I went to the city."
Hodil san va grad. {Išäo säm u grad.} "I was going to the city."
There are no full version of auxiliaries (san, bin, ću); the same words can be used in the first place of a sentence, but then the words are pronounced longer. Normally li is not used. The same words can be used for answers:
Sî šal va grad? {Jesi li otišao u grad?} "Did you go to the city?"
Sân. {Jesam} "I did."
Bîš ga prevarila? {Bi li ga prevarila?} "Would you cheat on him?"
Even when people, who normally speak Čakavian at home, try to speak Standard in public, they frequently use bin, biš....
NW Čakavian uses as a generic verb "do" delan ~ storin instead of the Std. radim ~ napravim:
Ča si storila? {Što si napravila?} "What have you done?" (speaking to a female person)
Ča delaš? {Što radiš?} "What are you doing?"
Of course, delan means "work in a factory", etc. Delo means "work", but posäl "job" is also used.
Some Characteristic Words
Instead of prepositions s and iz, there is only one: z. This applies to prefixes as well: zmëšat vs. Std. izmijëšati. There is a lot of Venetian and Italian loans. Some characteristic nouns and adjectives are (Standard words are in curly brackets):
beči f pl. "money" {noväc, novci}
besèda "word, speech" {rijëč, govor}
kulìk adj. "how big" {kolik}
kūntênt adj. "satisfied, happy" {zadovoljan}
kûs "piece" {komad}
lačän adj. "hungry" {gladän}
lahki adj. "lightweight" {lagan}
leto "summer, year" {ljëto, godina}
libär (or libra) "book" {knjiga}
mići adj. "small" {mali}
nona "grandmother" {baka}
pāntigân "rat" {štakor}
petèh "cock" {pijëtäo}
šetimana "week" {tjedan}
šugamân "towel" {ručnik}
tepäl "warm" {topäo, topla}
trd "hard" {tvrd}
užãnca "custom" {običaj}
veli adj. "big" {velik}
zajìk "tongue, language" {jezik}
I list here some characteristic verbs; I'll give only presents, and other forms only if they cannot be deduced from the present using the standard rules; don't forget that in this dialect infinitives end on just -t or -ć, and past part. m have final -l instead of the Standard -o:
arivan perf. "arrive, make on time" {stignem, stigao, stigla, stići}
delan ~ storin "work, make, do" {radim ~ napravim}
išćen, iskal "look for, search" {tražim}
iman, imel "have" {imam, imao}
kantan "sing" {pjëvam}
parićujen, parićeval ~ parićan, parićal "prepare" {pripremam ~ pripremim}
pasan perf. "pass" {prođem, prošao, prošla, proći}
priden, prišal, prišla, priti (!) perf. "come" {dođem, došao, došla, doći}
pen or pejan "drive" {vozim}
sopen, sopal, sopla, sost (!) "play (music)" ~ {sviram}
štiman "respect" {poštujem}
tancan "dance" {plešem}
tečen, tekal, tekla, teć "run" {trčim}
vadin ~ na- "learn, get used to" {učim ~ na-}
(po)zabin perf. "forget" {zaboravim}
zamen, zel "take" {uzmem, uzeo}
Prepositions, conjunctions and adverbs:
"because" {jer}
brez "without" {bez}
ća "away"
danaska "today" {danas}
čera "yesterday" {jučer}
čez prep. (+ acc.) "through" {kroz}
čuda "many, a lot" {mnogo, puno}
jur "already, really" {već, baš}
leh "only, just" {samo, nego}
lišo "easily, without consequences"
kadè "where" {gdjë}
kot "as, like" {kao}
morda "maybe" {možda}
med prep. (+ins.) "among"; (+acc.) "into" {među}
nutri, nutra "inside" {unutra}
pul, pu prep. (+gen.) "by, at, near" {kod}
sopet "again" {opet}
tr "and, well" {pa}
va prep. (+loc.) "in"; (+acc.) "to" {u}
vavek "always" {uvijëk}
vaje "at once" {odmah}
z prep. (+gen.) "from, off"; (+ins.) "with" {iz, s}
zmed prep. (+gen.) "among" {između}
zač "why" {zašto}
 
Poslednja izmena:
I ja mislim da Sloveni nisu imali jedan jedinstveni zajednički jezik, iako su to mnogi lingvisti i istoričari u prošlosti mislili. Jesi li čuo za "hemijsku jezičku teoriju" Hermana Hirta, koju je od nas postala poznata kroz akademski besjedu Ljube Stojanovića? Ona se sastoji u sledećem: ako jednu tablu premažemo raznim bojama jednim pored druge i nanesemo preko boja jednu istu kiselinu, na kraju ćemo dobiti isto toliko boja koliko ih je bilo i prije premaza kiselinom, samo u nešto drugačijem obliku. Ako su Sloveni naseljavajući se na Balkan prelili istom "jezičkom kiselinom" jezike Germana, Ilira i Tračana, onda će se na germanskoj podlozi razviti slovenački jezik, na ilirskoj srpskohrvatski a na tračkoj bugarski, a na prelazima iz boje u boju (miješanja Ilira i Tračana, Germana i Ilira itd.) prelazi ovih jezika iz jednog u drugi.
Naravno ja mislim da je ova teorija prevaziđena jer Sloveni nisu imli jedinstven jezik, ali ovaj uticaj sredina u kojim su se naselili svakako ostaje kao jako bitan faktor. Ali se svi lingvisti i istoričari slažu da su se tada Sloveni međusobno znatno bolje razumjeli nego danas i da je među njima, pogotovo ovim balkanskim Slovenima, postojao jezički kontinuum. Pa je tako isti postojao i između štokavskih i čakavskih govora. Daj nam citat nekog ozbiljnog linviste koji tvrdi suprotno i koji kaže da je negdje postojala oštra čakavsko-štokavska granica na Balkanu, do te mjere da čakavac nije mogao razumjeti susjeda štokavca i da im je bio potreban prevodilac?
Od kad su to tatarski Bugari koristili čakvštinu? Pitanje nije ironično, prosto baš ništa ne znam o jeziku tatarskih Bugara.

I to jako dobro znas, da kada Sloveni dolaze na Balkan, ne postoji ilirski jezik, nego samo romanizovano stanovnistvo. Naravno da postojio uticaj starosedeoca, ali ne ilirski uticaj.
 
This dialect might be a surprise to you; it is quite unlike the Croatian you have seen, but it's really Croatian without any doubt — as someone said, nobody even tried to say that Čakavian is not Croatian (some other dialects were disputed, as you will learn). What to say about this dialect? Well, archaic is the best word. I will try to demonstrate some features and give examples, but you should know that learning them is not a simple task at all. Luckily I had some family connections in the NW Čakavian area (Kastav), and spend some time there, so I'm slightly familiar with it. A poster shown on the right is one example of this dialect: word pondejak is used instead of ponedjëljäk "Monday".
The dialect is nowadays spoken in western and central Istria, north and west from Rijeka, and on the northern Adriatic island of Cres.
Sounds
The 'yat' (sequences ijë, , ë and ï) is almost always e. The 'yer' (ä) is always just a.
There is no sound lj in most variants, j or sometimes l is used instead: prijatel (Std. prijatelj), judi (Std. ljudi).
There are no đ and : j and ž are pronounced (and written) respectively.
In sequences tvr- and stv-, v is often dropped. Instead of Standard -gle-, there is -gje- (pogjedam).
The sound ć is pronounced quite differently, very "softly", like a soft t; it's a tell-tale feature of Čakavian dialects.
Instead of -m in endings, -n is always used: čitan vs. Standard čitam.
The "Final L Rule" does not work at all, there are final l's all over the place: čital (Std. čitao), bël "white", posäl (Std. posäo), etc.
There are three pitch distinctions (stress types) on a stressed vowel:

  • short accent (I mark it here as à)
  • long flat or rising tone (marked as ã, a "tilde" over the vowel)
  • long falling tone (marked as â, a "circumflex")
The stress (one of the above three types) can be on any syllable; besides, other, unstressed vowels can be short or long. The hard part is how to pronounce the accent marked as ã. Some local variants have lost the tone distinctions. I will mark the stress and lengths. Often the stress falls on the last syllable (that's impossible in the Standard Croatian: if you hear ženà, you can be almost certain you heard Čakavian). Normally the stress is not marked in writing.
Cases
The case pattern is quite different from the Standard. Locative is a special case; no case endings coincide in the plural, etc.:
[TABLE="class: brdr"]
[TR]
[TH]case[/TH]
[TH]m[SUP]a[/SUP]-nouns[/TH]
[TH]m[SUP]i[/SUP]-nouns[/TH]
[TH]n-nouns[/TH]
[TH]a-nouns[/TH]
[TH]i-nouns[/TH]
[/TR]
[TR]
[TH]nom.sg.[/TH]
[TD]-[/TD]
[TD]-[/TD]
[TD]-œ[/TD]
[TD]-a[/TD]
[TD]-[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]acc.sg.[/TH]
[TD]-a[/TD]
[TD]-u[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]dat.sg.[/TH]
[TD="colspan: 3, align: center"]-u[/TD]
[TD]-e (i)[/TD]
[TD]-i[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]gen.sg.[/TH]
[TD="colspan: 3, align: center"]-a[/TD]
[TD]-i (e)[/TD]
[TD]-i[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]ins.sg.[/TH]
[TD="colspan: 3, align: center"]-ōn[/TD]
[TD]-ūn[/TD]
[TD]-i[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]loc.sg.[/TH]
[TD="colspan: 4, align: center"]-ë[/TD]
[TD]-i[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH="colspan: 6"][/TH]
[/TR]
[TR]
[TH]nom. pl.[/TH]
[TD="colspan: 2, align: center"]-i[/TD]
[TD]-a[/TD]
[TD]-e, -i[/TD]
[TD]-i[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]acc. pl.[/TH]
[TD="colspan: 2, align: center"]-i, -e[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]dat. pl.[/TH]
[TD="colspan: 3, align: center"]-on[/TD]
[TD]-an[/TD]
[TD]-in, -an[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]gen.pl.[/TH]
[TD="colspan: 3, align: center"]-, -ov, -i[/TD]
[TD]-, -i[/TD]
[TD]-ih[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]ins.pl.[/TH]
[TD="colspan: 3, align: center"]-i[/TD]
[TD]-ami[/TD]
[TD]-ami[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]loc.pl.[/TH]
[TD="colspan: 3, align: center"]-ëh[/TD]
[TD]-ah[/TD]
[TD]-ih[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
There is no long plural, all nouns have only the short plural; there are no consonant changes before -i: korak "step", pl. koraki vs. Std. pl. koraci!
Many a-nouns have plural on -i. Some m-nouns have gen. pl. without any ending, some on -i, and some others on -ov.
Adjectives don't have optional (a), (u) in certain cases, but there is only one possible ending, and in all cases but the nominative, there can be only -e- in endings, regardless of the preceding sound (there is no o/e rule)! The above chart varies locally a bit, some variants are given in parentheses.
[TABLE="class: brdr"]
[TR]
[TH]case[/TH]
[TH]m[SUP]a[/SUP][/TH]
[TH]m[SUP]i[/SUP][/TH]
[TH]n [/TH]
[TH]f [/TH]
[/TR]
[TR]
[TH]nom.sg.[/TH]
[TD]-, -i[/TD]
[TD]-, -i [/TD]
[TD]-œ[/TD]
[TD]-a[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]acc.sg.[/TH]
[TD]-ega[/TD]
[TD]-u[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]dat.sg.[/TH]
[TD="colspan: 3, align: center"]-emu[/TD]
[TD]-oj[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]gen.sg.[/TH]
[TD="colspan: 3, align: center"]-ega[/TD]
[TD]-e[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]ins.sg.[/TH]
[TD="colspan: 3, align: center"]-in[/TD]
[TD]-un[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]loc.sg.[/TH]
[TD="colspan: 3, align: center"]-en[/TD]
[TD]-oj[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH="colspan: 5"][/TH]
[/TR]
[TR]
[TH]dual (2-4)[/TH]
[TD="colspan: 3, align: center"]-a[/TD]
[TD]-e[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH="colspan: 5"][/TH]
[/TR]
[TR]
[TH]nom.pl.[/TH]
[TD="colspan: 2, align: center"]-i[/TD]
[TD]-a[/TD]
[TD]-e[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]acc.pl.[/TH]
[TD="colspan: 2, align: center"]-e[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]dat.pl.[/TH]
[TD="colspan: 5, align: center"]-in[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]gen.& loc.pl.[/TH]
[TD="colspan: 5, align: center"]-ëh[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]ins.pl.[/TH]
[TD="colspan: 5, align: center"]-ëmi[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Sometimes endings -œmu and -œga are used in dat. and gen. sg.
The chart for pronouns "who", "what", "which", 1[SUP]st[/SUP] pers. sg. ("I") and 2[SUP]nd[/SUP] pers. sg. ("you")
[under construction!!] [TABLE="class: brdr"]
[TR]
[TH]case[/TH]
[TH]"who"[/TH]
[TH]"what"[/TH]
[TH]"which"[/TH]
[TH]1[SUP]st[/SUP] pers. sg.[/TH]
[TH]2[SUP]nd[/SUP] pers. sg.[/TH]
[/TR]
[TR]
[TH]nom.[/TH]
[TD]gdô, [/TD]
[TD]čà[/TD]
[TD][/TD]
[TD][/TD]
[TD][/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]acc.[/TH]
[TD]kegà[/TD]
[TD]kêga[/TD]
[TD]menè (me)[/TD]
[TD]tebè (te)[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]dat.[/TH]
[TD]kemù[/TD]
[TD]čemù[/TD]
[TD]kêmu[/TD]
[TD]menì (mi)[/TD]
[TD]tebì (ti)[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]gen.[/TH]
[TD]kegà[/TD]
[TD]česà (!)[/TD]
[TD]kêga[/TD]
[TD]menè (me)[/TD]
[TD]tebè (te)[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]ins.[/TH]
[TD][/TD]
[TD]čîn[/TD]
[TD]...[/TD]
[TD]mànūn[/TD]
[TD]tòbūn[/TD]
[/TR]
[TR]
[TH]loc.[/TH]
[TD]kên[/TD]
[TD]čên[/TD]
[TD]kên[/TD]
[TD]menì[/TD]
[TD]tebì[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
 
I to jako dobro znas, da kada Sloveni dolaze na Balkan, ne postoji ilirski jezik, nego samo romanizovano stanovnistvo. Naravno da postojio uticaj starosedeoca, ali ne ilirski uticaj.

Mi smo pod Rimljanima bili 500 godina - isto koliko i pod Turcima, ali su našim naivnim (to je pravi izraz) glavama uspeli usaditi ideju o:

1. brzoj romanizaciji "Tračana" i "Ilira" tako da
2. danas nema tračkih i ilirskih reči u jezicima Južnih Slovena koji su se
3. doselili odnekud (sasvim nebitno odakle) i
4. u roku od 100 godina potpuno slovenizovali "romanofone vlahe" nametnuvši im slovenku pagansku veru, slovenski jezik, slovenska imena i toponime (sve u okviru tih 100 godina) :dash:

:kafa:
 
Poslednja izmena:
Živogošće is a tourist locality in southern Dalmatia, Croatia, located between Makarska and Drvenik.
zivogosce_map.jpg

To ti je Paganija, a ovo Živogošće je romansko pagansko božanstvo.
naughty.gif


Ovo su hrvatske župe prema DAI.

DAIzupanije.jpg
 
Poslednja izmena:
Mi smo pod Rimljanima bili 500 godina - isto koliko i pod Turcima, ali su našim naivnim (to je pravi izraz) glavama uspeli usaditi ideju o:

1. brzoj romanizaciji "Tračana" i "Ilira" tako da
2. danas nema tračkih i ilirskih reči u jezicima Južnih Slovena koji su se
3. doselili odnekud (sasvim nebitno odakle)

:kafa:

Bilo je dolazak Slovena,mutacija I2a din je dokaz za to. Genetski, ispada od prilike 50/50 odnos staro sedeoca i slovena.
Dobro si temu pokrenuo, jednostavno, ne postoji etimoloski jezik srpskog jezika, gde bi se znalo % slovenskih reci, % germanskih, % romanskih i % neznamo. I jezik kao i narod se pomesao. I mene je jako tesko shvatiti kako su rimljani uspeli da nametnu svoj jezik, ali kako su ga nametnuli celoj Galiji, Iberiji tako su i zapadnom Balkanu (koji je imao mnogi vise uticaja od ostalih regiona na Rim). Nema razloga da su tamo uspeli, a da nisu ovde. Ostatak tog jezika jeste vlaski.
Srpski jezik jeste slovenski jezik, ali ima i uticaja starosedeoca. Mozda su ostali neke grupe ljudi koje su govorile jezik predolazka rimljana, ali od ne-slovenskih jezika, na zapadnom Balkanu, imamo vlaske varijante, i siptarski, i nista drugo ikad registrovano zadnjih 1500 godina. Odnosno, jezik promanizovanog stanovnistva i jezik koji nije ilirski (ilirski je (bio) katem jezik, siptarski je satem). Ako je ilirski bio brojni od romanizovanog stanovnistva, kao sto su ostale grupacije koje govore vlaski, ostale bi i neke grupaciej koje govore ilirski, ali ih nema.

Mislis verovatno da je ilirski = srpski, sumnjam jako. da je bilo tako, slovenski jezici bi se mnogo vise razlikovali nego sto se danas razlikuju. Svakao, ilirski jeste enigma za mene, predslovenska populacija nosila najvise mediteransko neolitickih gena, mutacije E1b, J2. Ko je i kada njima doneo indo evropski jezik, i to katem ilirski, neznam. Mislio sam da je mozda bila neka varijanta italo-keltskog, ali jedva trag tih keltskih markera kod Srba.
 
Živogošće is a tourist locality in southern Dalmatia, Croatia, located between Makarska and Drvenik.
zivogosce_map.jpg

To ti je Paganija, a ovo Živogošće je romansko pagansko božanstvo. :per:

Ne razumem sta hoces da kazes, cisto slovenski toponimi u celoj paganiji. Se Zivogosce tako i zvalo za vreme rimljana ? Se Dubrovnik tako i zvao za vreme rimljana ? Za Dubrovnik, odgovor je ne. Paganija se zove zbog Srba pagana koji ne prihvacaju hriscanstvo, kao sto su ga prihvatili manje vise ostali krajevi. Da li se Paganija tako i zvala za vreme rimljana ?
 
Da, ali ako zelimo uporediti cakavski i stokavski, glupo je uporediti tu gde su najvise izmesani, odnosno okolo Splita i Zadra.

Zašto ih je glupo tu uporediti? Baš nije - treba uporediti koliko je to danas uopšte moguće jezike (a sumnjam da jeste) upravo iz centara ranosrednjovjekovne srpske i hrvatske države. Da je centar ranosrednjovjekovne hrvatske države bio na Rabu ili Istri, onda bi to bilo sasvim normalno da uzmemo tamošnju čakavicu kao reper, ovako miješani čakavsko-kajkavski uporeživati sa štokavskim nema smisla. Ja sam ti već rekao šta to treba da uzmemo kao primjer - ovo što je i sam Vuk Karadžić naveo kao primjer nesrpske čakavice:

Да би се још лакше видјети могло да језик овијех Хрвата није ближи никакоме другоме Славенском од Српскога, додаћу овдје што из књиге њиховога списатеља Ивана Иванишевића, која се зове Кита цвитја разликова (Kitta cvitya razlikova), и која је наштампана у Млецима 1642.

а) „Госп. Петру Дујму.“ (Као посвета).

"Она жеља[12] велика, којом (вирни и становити пријатељу мој) вазда гораше, и гориш за плодити у крипости, понука тебе већекрат да ме упиташ: како сам се научи[13] пети[14]. Спомињем се да сам теби одговори: љубећи; јере умити пети крипост је, а крипост свака од љубави исходи; и како говоре мудраци стари друго крипост није у животу овому, неголи љубити ча се има љубити. Бог се има љубити, дакле љубити Бога крипост је; искрњи се има љубити, дакле љубити искрњега крипост је; непријатељ се има љубити, дакле љубити непријатеља крипост је; добро свако има се љубити, дакле љубити добро крипост је. Меу осталими добри уминје алити мудрост добро је велико, дакле љубити мудрост крипост је; а тко љуби мудрост труди се свакојако за достигнути ју, каконо ствар коју ишће, коју жели, коју љуби, и коју за то ишће, за то жели, јере љуби; јере оно ча се не љуби нити се жели, нити се ишће; и тако не губећи[15] се упушћа ча се љубећи дотиче. Не знам јели ови мој одговор био задовољан разбору твојему, за то желећи згодити теби даријем крипости твојој и прикажујем цвит ови, који мише[16] науком како сам се научи пети. Прими га весело за зламен и свидочаство виковито моје с тобом становите љубави, држећи га прид очима без пристанка, за доћи (љубећи наук) на крипост од петја, по путу од бдинја, труда и зноја, у којој желим да учиниш они плод како си учини у закони с поштенјем великим не само твојим, да и мојими све твоје куће поштене и града истога. Бог с тобом.
Иван Иванишевић."

б) „Плач госпоје Кате жене госп. Николе Вусића у смрт сина свога Јачинта.“

„Може л' бити да зелени
И млад јавор цватућ вене?
Може бити, обој мени!
Јер усахну сада у мене,
И сад ми се искорени,
Несрићници обој мени!

Смрти отровна и немила,
Ради гриха на свит дана,
Ча[1] с' ми синка уморила,
Прем у исток липих дана?
И зач ми га искорени?
Несрићници обој мени!

Њега небо, земља и море,
Сва господа, људи и виле,
Њега поља, њега горе
Љубиле су и грлиле,
А ти ми га искорени,
Несрићници обој мени!

Цвит младости и исто цвитје
Од липоте у њем бише,
Дичаше се премалитје,
И усрид зиме њиме цватише,
А ти ми га искорени
Несрићници обој мени!

Ча ми из срца срце искиде,
Ча ми из душе душу измаче?
Сви уздишу ки ме виде,
Лебут цвили, слављу плаче,
Јер ми синка искорени!
Несрићници обој мени!“

http://sr.wikisource.org/sr/%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8_%D1%81%D0%B2%D0%B8_%D0%B8_%D1%81%D0%B2%D1%83%D0%B4%D0%B0

To je to.

Jasno ja da su svi Slovenski jezici srodni, i da su cakavski i stokavski blizi nego sto su stokavski (srpski) i danasnji poljski.

Čakavski i štokavski uopšte i nisu jezici, već su ih lingvisti definisali kao narječa jednog zajedničkog jezika - pri tom je njihova međusobna razumljivost veća nego što je razumljivost između pojedinih italijanskih ili njemačkih narečja među sobom.
Zamisli kralj Ferdinand izdaje 6. novembra 1538. godine povelju Ćićima (Alt-Romerima) gdje kaže da se oni služe hrvatskim odnosno srpskim jezikom (lingua croatica siue seruiana) - Ferdinandu je hrvatski i srpski jedan jezik još u prvoj polovini XVI vijeka:

003je.jpg

Ali, Hrvati i Srbi ne dolaze na Balkan istim vozom, odnosno imaju vec odvojene jezike, koliko toliko.

Opet te pitam - odakle mi uopšte znamo kojima i kakvim jezicima govorili Srbi i Hrvati iz VII vijeka?

Tako da je verovatno u jednom trenutko, bilo jace granice jezicke izmedju stokavaca i cakavaca, vremenom, razlike razmenom i kontaktom izmedju populacije se na granicnim podruciju normarlno umanjuju, ali ta granica nije bila na Zadru pre dolaska turaka nego negde oko Imotskog i livnog. Dolaskom Turaka, dolazi do velikih seoba, i stokavci se sele u cakavkse krajeve gde se stvara govor stokavaski pocakaveni sa jedne strane a cakavski postokaveni sa druge. Tako da naravno da lako razumemem postokavceni cakavski dalmacije centralne, ali jako teze razumem ( i ako razumem), cakavski bez stokavskog uticaja.

Opet da kažem da ima istine u tome o čemu govoriš, ali tih prožimanja čakvskog i štokavskog je bilo i ranije - postojao je jedan oprirodan prelaz sa štokavskog na čakavski (jezički kontinuum), tada ne postoje standardizovani jezici. I Imotski i Livno uopšte nisu daleko od Splita. I interseuje me đe su ti čakavci iz okoline Spšlita nestali - da se kojim slučajem u najvećem broju nisu sklonili u sam Split i na ostrva, ili su ih Turci i Mlečani bacili u more?

Nerviras me zato sto to sve dobro znas, i dobro znas da cakavski iz okoline Zadra nije vise cakavski isti kao sto je bio za pre seoba i dolazak Turaka, a hoces da me ubedis da je tako, kao govor centra srednjovekovne Hrvatske. Nervira me kad neko hoce da me ubedi u nesto a sam zna da nije tako ali mu ta verzija bolje odgovora, neznam samo koji je razlog sad tvoj za to ? zargonski receno, pravis me budalom.

Ja jedino znam da dosta toga ne znam, ali imam mozak koji mi služi da razmišljam logično (a naravno, moguće i da ne razmišljam uvjk ispravno).
Nikoga ja lično ne pravim budalom, niti mi je to cilj.

Sto se ostalih jezika slovenskih tice, tragaci na google-u da cujem čakavski, cuo sam za cakavizam (tsakavizam), sto bi znacilo da je Co maldji od Ča, odnosno da su danasnji Cesi, Poljaci Slovaci govorili isto ča pre prelazka na co.
Neko ko se bavi slavistikom bi mogao da mi kaze da li je od što doslo do čo ili suprotno.

I mene to interesuje?


Poenta ove teme je ilirski pokret, zasto da Hrvati izaberu stokavski, i to u jekavskoj varijanti kao knjizevni jezik. Zbog tada da bi se priblizili i spojili sa Srbima, il da bi Zagreba okupio sto vise stanovnika zapadnog balkana ?

Cilj je bio južnoslovensko ujedinjenje pod ilirskim imenom, i naravno spajanje sa Srbima.
 
I to jako dobro znas, da kada Sloveni dolaze na Balkan, ne postoji ilirski jezik, nego samo romanizovano stanovnistvo. Naravno da postojio uticaj starosedeoca, ali ne ilirski uticaj.

Kada Sloveni dolaze na Balkan mi ne znamo koji jezici sve postoje na Balkanu - uz obalu, kao i u pojasu od obale definitivno je bilo prisutno romenizovano stanovništvo. Ne znamo da li imamo ljudi koji su govorili svojim predromanskim jezicima. Jer u pravu si - uopšte ne znamo da li je postojao jedan jedinstveni ilirski jezik, ili je to bio skup raznih sličnih, pa možda dijelom i nesličnih jezika - odakle mi sad da znamo da li su Liburni (gdje je danas središnji čakavski) i Dalmati (gdje je danas južni čakavski) govorili istim jezikom i da li su uopšte bili ista etnička grupa? Pa sve i da su romanizovani kao što najvjerovatnije i jesu, pitanje je koliko su njihovi prethodni jezici "iskrivili" u jednom i drugom pravcu njihov romanski jezik kojim su se služili i koliko je to uticalo na formiranje samog čakavskog narečja i razlike u njemu po dolasku Slovena?
 
Ne da su izmešani, nego je splitski govor srpski jezik (Ko su splitski vlaji?) sa čakavskim elementima. Evo malo boljeg primera čakavskog koji je opet pretrpeo štokavizaciju, ali čist čakavski na žalost više i ne postoji:

Kako ne postoji čakavski iz splitskog zaleđa? Misliš ti čakavci nisu pred Turcima završili u Splitu, već su ih Turci pohvatali i pobili ili su ih Mlećani deportovali za Italiju? Pa su onda u Split došli Srbi (samo ne znam kako su sad Vlaji Srbi, ali da pređemo ovom prilikom preko toga)?


After nouns, adjectives and pronouns, verb patterns of Northwestern Čakavian are much more similar to the Standard

Ja o Zadru - ti o Šibeniku. :roll: Pardon - ti o Istri :mrgreen:
 
E sad, sta ti je definicija za narecije ? cakavski nije jezik nego narecije a crnogorski i bosnjacki su jezici, nema sto, logicno da ne moze biti vise logicno. Tako da te definicije sta je narecije ili jezik nemaju neku tezinu za mene, jer se definise kako se stigne, u stvari, definise se zavisno od politickog cilja. Slovenski je jezik, a kajkavski je narecije hrvatskog (=srpski), i to se ubi od logike. Absurdi na balkanu, gde god se okrenes.
 
Ja o Zadru - ti o Šibeniku. :roll: Pardon - ti o Istri :mrgreen:

Radi se o tome da C.Ro. ne zna ni koji je jezik učio u školi u "Crnoj Gori", kako je poviše i pokazano, a želeo bi da navuče čakavski do njegove Boke. Ne ide to.

Lepo mu je rečeno da je govor Meštra iz Velog Mista srpski sa elementima čakavice, a govor Šjor Dotura, (Borisa Buzančića, budućeg Tuđmanovog gradonačelinika Zagreba) Miljenko Smoje namerno stilizuje više kao književni "srpskohrvatski" jezik da bi ga prikazao kao učenog čoveka.
1) Velo Misto odslikava govor Splita za vreme kraljevine SHS/Jugoslavije koji je i tada srpski sa elementima čakavice
2) Miljenko Smoje piše scenario 1970/80-tih kada u Splitu još više dominira srpski jezik
3) dobar broj glumaca nisu Splićani i glume jezik koji piše Smoje
4) (već je rečeno) Šjor Dotur je namerno dodatno stilizovan prema književnom jeziku da bi se njegov jezik prikazao kao jezik školovanog čoveka onog vremena; u jednom razgovoru, na klipu koji je postavio CRo, Buzančić i govori književni ijekavski štokavski jezik

Srbistika ovaj čakavski dijalekat klasifikuje kao spoljni dijalekat srpskog jezika.


A sada, kada imamo u vidu analizu jezika lika Šjor Dotura da vidimo kako naš "znalac" CRo predstavlja Buzančićev govor iz Velog Mista:

nego razumiješ li ovaj čakavski iz zaleđa Splita:


E pa, ništa lično, ali јebo te Buzančić u "zaleđe", naročito tamo u petom minutu . :hahaha:
 
Poslednja izmena:

Back
Top