Husein Gradaščević - Zmaj od Bosne

[gost 428502]

Zato što je kosovski mit, zahvaljujući transverskom položaju probio i obuhvatio i rimokatolike i muslimane i naširoko se dosta preneo, te zato što među muslimanima ima i dosta konvertita tj. potomaka poturčenih hrišćana koji su za sobom uneli međ' agarene i predosmansko nasleđe.

U narodnoj epici muslimana Bosne i Hercegovine postoji i, primera radi, Kraljević Marko.

I među dobrim delom Dalmatinaca ...

 

[Pumpaj Dinstanović]

@Lanselot @Krishna

 

[Pumpaj Dinstanović]

Husein-kapetan Gradaščević svoje pismo srpskom knezu završava sa:

sablja tvoja još nije bila ni sakovana, kad je moja vlaške glave odsecala

https://archive.org/details/srpskiustanakipr00kuniuoft/

@Lanselot @Krishna

 

[Pumpaj Dinstanović]

@Lanselot

Dakle to je kontekst. U XIX st. bosanski muslimani se pokušavaju ugraditi u kosovski mit i njime zajahati, tj. iskoristiti ga u svoju korist.

Ovo znači i da je u konstrukciji ove konkretno mitologije značajan udeo uzela ona interpretacija kosovske izdaje koja je u Vlatku Vukoviću identifikovala izdajnika, a ne, tradicionalno, u Vuku Brankoviću.

Kako vidimo da se kaže da su im Srbi zamerali za izdaju na Kosovu, ja bih rekao da tu imamo spoj dva motiva. Jedan je motiv izdaje (Vlatka Vlađevića), a drugi konvertitstva. Izdaja u ovoj interpretaciji postaje višeslojna tj. Bosanci se i prodaju Turcima i preveravaju, pored dakle napuštanja u presudnom momentu.

Stoga, kod Gradaščevića imamo kao izgradnju nečeg protonacionalnog. To se još nije razvilo u onom smeru kao Srpska revolucija (odnosno niti uopšte će tada), ali ulazak gradaščevićevaca u konfrontaciju da centralnom turskom vlasti, ali i procesi koji su se u regionu oko Bosne odvijali, uticali su tžns to da ovde imamo početak konstrukcije jednog novog mita, koji funkcioniše kao odgovor na srpsku legendu. U njoj, prisvaja se nasleđe Bosne i traži i uporište koje bi tu bilo nezavisno u odnosu na Turke, dakle u predturskoj Bosni.

Oni vrlo decidno odbijaju da imaju išta zajedničko sa Srbima. Pesma o Kosovskoj bitki iz 1389. godine i pozivanje na zbivanja, oličena su dakle kroz bosanskog vojvodu Vlatka Vukovića, koji je u ovom mitologemu otišao da pomogne Srbima.

Kasnije će se dalje razvijati njihov kosovski mit; imali smo prilike da vidimo na primeru već postavljane pesme Sadvet-bega Bašagića iz 1894. godine (Bošnjaci na Kosovu).

 

[Kotromanicev sin]

Iz srca nekadašnje osmanske prijestolnice, javio se dr. Emir Demir s izuzetno značajnom vijesti za bosanskohercegovačku historiografiju i kolektivno pamćenje: nakon višemjesečnih istraživanja i arhivskih provjera, potvrđen je pronalazak mezara Husein-kapetana Gradaščevića, vođe pokreta za autonomiju Bosne iz prve polovine 19. stoljeća. Ovo otkriće potvrđuje prethodno nepotvrđena saznanja o njegovom posljednjem boravištu, te pruža mogućnost za nove reinterpretacije njegove životne hidžre.
(...)

Mezar je pronađen u jutro 26.08.2025. godine nakon devedeset godina od posljednje njegove fotografije. Sigurno da najveće zasluge za očuvanje ovih podataka prvenstveno pripadaju našem umnom autoritetu rahmetli Hamdiji Kreševljakoviću koji je u prijelomnom i sudbonosnom trenutku u svojim djelima uspio evidentirati i ostaviti budućim generacijama pojedinosti o životu Husein-kapetana, kao i samom mezaru, što je od krucijalnog značaja za nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine i Bošnjaka općenito. Detaljan opis i sama lokacija sa relevantnim podacima bit će objavljeni u jednom od naučnih časopisa.




https://www.preporod.com/index.php/...no-lociran-mezar-husein-kapetana-gradascevica

 

[Лекизан]

 

[Лекизан]