Ustvari nije. Sam Genralštab koji je srušen napravljen je šezdesetih godina dvadesetog veka. Zgrada do nje koja nije srušena i koju još koristi vojska napravljena je početkom tridesetih godina na inicijativu ministra vojske Živkovića koji je pripadao Beloj ruci. U suštini su oba objekta jugoslovenska. Rapitaj se o istoriji Beograda pre nego što počneš da pišeš gluposti po forumu
Gluposti pises ti. Htio bi da izbrises iz zaborava nasu slavnu Istoriju ili sta vec? Tako to ne ide, osim ako nisi staljinista po prirodi? Ni jugoslovenski komunisti to nisu radili, vec su sacuvali slavnu tradiciju srpske vojske u prvom svijetskom ratu.
Lokacija na kojoj je izgrađena zgrada Generalštaba, kako je većina Beograđana i građana Srbije zna, nije slučajno izabrana i u njoj ima mnogo simbolike. Ona se „naslanja“ na kasarnu čuvenog 7. puka vojske Kraljevine Srbije, koja je učestvovala u jednoj od najkrvavijih ali i najvažnijih bitaka – osvajanju Kajmakčalana, što je bio prvi oslobođeni deo tadašnje Kraljevine Srbije posle okukpacije 1915. godine. Osvajanje Kajmakčalana je bila vrlo bitna bitka i priprema za kasnije probijanje Solunskog fronta i oslobođenje Srbije. Osim legendarnog 7. puka, u oslobađanju Kajmakčalana su učestvovali i četnici Vojvode Vuka, koji je u jurišu poginuo i njegov spomenik se nalazi u parku na Topličinom vencu u centru Beograda. Treća tačka tog simboličnog trougla je osmatračnica sa Kajmakčalana, to je ona „gomila kamenja“ u Pionirskom parku kod Naodne skupštine. BItka za Kajmakčalan je zapamćena kao jedna od najbrutalnijih i najsurovijih koje je vodila srpska vojska u Prvom svetskom ratu, a sam vrh je nazvan „Kapijom slobode“.
Kasarna 7. puka Generalštab Foto: Goran Srdanov/Nova.rs
Iako ideološki na potpuno suprotnoj strani, komunisti su želeli da nastave na neki način svetlu tradiciju srpske vojske, pa je zato Generalštab napravljen upravo na ivici tog simboličkog trougla u centru Beograda: kasarna 7. puka – spomenik Vojvodi Vuku – osmatračica sa Kajmakčalana. Zbog toga je zgrada Genelaštaba i Ministarstva odbrane proglašena kulturnim dobrom i bila je na spisku Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Ipak, polovinom novembra,
Vlada Srbije bila je „vredna“ i protivzakonito ukinula zaštitu delu arhitekte Nikole Dobrovića, da bi na njenom mestu bio sazidan hotel.
U NATO bombardovanju 1999. godine obe zgrade su pogođene i teško oštećene, makar njihov vidljivi deo. Ono što građani koji prolaze Ulicom kneza Miloša ne znaju, je da postoji čitav podzemni kompleks ispord tog, vidljivog i razrušenog dela. Naime, Jugoslovenska narodna armija je od 1978. do 1981. godine izgradila četiri podzemna nivoa, površine 2.800 kvadratnih metara. Projekat je koštao tadašnju Jugoslaviju oko 35 miliona dolara, ali se, iako je bila kriza, nije štedelo. Taj prostor je potpuno opremljen i zaštićen, čak i u slučaju nuklearnog rata i tu je bio centar veze, ali i sala za kolegijume, opremljena za to vreme, najmodernihom tehničkkom.