Хрвати у Првом светском рату

Poanta je upravo u tome da da vojna snaga i želja za širenjem nisu odlučivali o svemu. Također je bilo nerealno očekivati neki dogovor između saveznika koji bi jednako zadovoljio sve strane.
Čovjek koji je u najvećoj mjeri odlučivao o poslijeratnom uređenju se protivio tom ratovanju za teritorij. Primirje s centralnim silama se temeljilo baš na 14. točaka u kojima su se spominjali i tajni ugovori i talijanske granice i narodi Austro-ugarske.
Da je pripadanje pobjedničkoj strani i želja za širenjem teritorija odlučivala o svemu onda bi Jugoslavija dobila Klagenfurt, a njemačka bi imala zapadnu granicu na Rajni, Turska možda ne bi ni postojala, a Mađarska bi bila još manja nego što jest sada.

Није тако, јер да је било по Вилсону, онда би и Енглези и Французи били закинути, а умјесто тога они су себе обезбједили. Тако да је Италија попушила (не само у Далмацији, него и за њемачке колоније у Африци, што јој је још било обећато).
Не говоримо ође о неким кафанским потраживањима, него о стварним.
Углавном доста је ствари о томе одлучивало, и ратна пропаганда против Италије и доста тога још. Тај политички рат је трајао 8 година.

- - - - - - - - - -

Italijani bi nas potukli do nogu, srpska vojska je bila vec daleko od one snage sa kojom je usla na pocetku rata. U sustini sa Italijanima bi opet Srbi morali da iskrvare, ostali bi gledali svoja posla.

Тачно. Срећа па је разум преовладао, бар што се тиче тога, ако не и саме политике и политичког сукоба. Иако је Александар био спреман и на рат са Италијом.:zroll: Давно сам читао, не знам више ни ђе и о томе, да се спремало за рат у складу са могућностима...
Припреме су све јасно говориле. Многи хрватски политички кругови су позивали на неодазивање Хрвата на мобилизацију и на отпор и сл. окупаторској српској војсци. Тако да би вјероватно и они с леђа ударили лудим Србима који се боре за њихове хрватске интересе.
Једини који би се борили са Српском војском, били би Далматинци (то је сигурно - јер су већ учествовали као помоћне трупе у мањим окршајима са Талијанима у Далмацији - код Книна, Дрниша и Сплита).
 
Далмација је Далмација, а коме је припала и припада је сплет историјски околности и ништа више. Не знам какав одговор ти очекујеш?

Očekujem odgovor da je Dalmacija=Hrvatska,
kao što su Mleci =Italija,
kao što je Bavarska= Njemačka
 
Фјуму је заузела талијанска војска одма по распаду Аустро-Угарске. Након тога су је окупирале снаге Антанте... 1919. ђенерал Д'Анунцио води талијанске добровољце и узима Фјуму... Даље је све питаље политичког препуцавања, преговора итд.

Кад говорим о "југославији" и стварним правима Хрвата мислим на цијели међуратни период. А период бановине је кад су Хрвати осим формалне неовисности, имали сву власт у својим рукама. Још је само требало прогласити неовисност.
Срби Мостара и остали крајева се јесу бунили због бановине, јер их нико ништа није питао.



Није могла бити ратифицирана јер скупштина се није састајала већ двије године (била је под забраном београдског диктаторског режима). И јер то у скупштини не би ни прошло. Против тога би били сви и Словенци и муслимани и добар дио Срба. За то би били Хрвати, београдски режим и један дио Срба.
Томе се противио режим.

Poređuješ vrijeme gdje su Hrvati imali Sabor,bana,hrvatski jezik,hrvatsko domobranstvo,sami donosili zakone po pitanju unutarnjih poslova,sudovanja,školstva....sa periodom gdje je sve to bilo ukinuto do zadnje 2 godine vlasti kada je dio beogradskog režima pod inozemnim pritiskom pristao na ustupke (stvorena Banovina) iako je bilo samo pitanje trenutka kada će sve to eksplodirati kao što se desilo 90-ih godina prošlog stoljeća.

- - - - - - - - - -

Није тако, јер да је било по Вилсону, онда би и Енглези и Французи били закинути, а умјесто тога они су себе обезбједили. Тако да је Италија попушила (не само у Далмацији, него и за њемачке колоније у Африци, што јој је још било обећато).
Не говоримо ође о неким кафанским потраживањима, него о стварним.
Углавном доста је ствари о томе одлучивало, и ратна пропаганда против Италије и доста тога још. Тај политички рат је трајао 8 година.

- - - - - - - - - -



Тачно. Срећа па је разум преовладао, бар што се тиче тога, ако не и саме политике и политичког сукоба. Иако је Александар био спреман и на рат са Италијом.:zroll: Давно сам читао, не знам више ни ђе и о томе, да се спремало за рат у складу са могућностима...
Припреме су све јасно говориле. Многи хрватски политички кругови су позивали на неодазивање Хрвата на мобилизацију и на отпор и сл. окупаторској српској војсци. Тако да би вјероватно и они с леђа ударили лудим Србима који се боре за њихове хрватске интересе.
Једини који би се борили са Српском војском, били би Далматинци (то је сигурно - јер су већ учествовали као помоћне трупе у мањим окршајима са Талијанима у Далмацији - код Книна, Дрниша и Сплита).

Kakva mitomanija.:zskace:
Cijelu svoju povijest Hrvati brane istočnu obalu Jadrana od Talijana samo su prestali 1918 godine u vrijeme dolaska Srba kao osloboditelja.:zblesav:

Pročitaj memoare kipara Ivana Meštrovića pa vidi što on piše o pripremi Hrvata za otpor Talijanima prije nego što je potpisan mirovni sporazum.
 
Poslednja izmena:
Očekujem odgovor da je Dalmacija=Hrvatska,
kao što su Mleci =Italija,
kao što je Bavarska= Njemačka

Онда очекуј и да се Коломан окрунио за краља Хрватске и Хрватске ;)
(Баш као што је и Хабделић свој рјечник намијенио за наук школске младежи хрватскога и хрватскога народа.)
 
Онда очекуј и да се Коломан окрунио за краља Хрватске и Хрватске ;)
(Баш као што је и Хабделић свој рјечник намијенио за наук школске младежи хрватскога и хрватскога народа.)

Ovako razmišlja netko tko nije imao, ni učio povijest srednjega vijeka ,te ondašnja događanja preslikava direktno u 21 stoljeće.
 
Ovako razmišlja netko tko nije imao, ni učio povijest srednjega vijeka ,te ondašnja događanja preslikava direktno u 21 stoljeće.

Браво Мупи! Ова реченица ти је сасвим на мјесту. За тебе има наде. :klap:
Само још да то објасниш Катичићу, патеру Хорвату и осталој дружини ;)
 
Браво Мупи! Ова реченица ти је сасвим на мјесту. За тебе има наде. :klap:
Само још да то објасниш Катичићу, патеру Хорвату и осталој дружини ;)
Nitko nema što Srbin imade:Rašku,Zahumlje,Crnu Goru,Sandžak,Kosovo,Vojvodinu,Vojnu krajinu,Bosnu,Hercegovinu,Kordun,Liku,Makedoniju,Slavoniju,Srijem,vjeovatno sam zaboravio bar još 10 vekovnih srpskih zemalja...sve su to istorijske srpske zemlje.

A kukavni Hrvati bi Dalmaciju koju smo mi za njih oslobodili 1918 godine.:deda:
 
Očekujem odgovor da je Dalmacija=Hrvatska,
kao što su Mleci =Italija,
kao što je Bavarska= Njemačka
Да се вратимо ми на тему.
О времену о коме причамо Далмација припада Аустроугарској и то аустријском делу.
Далмација=Аустоугарска.
Хрватска=Аустроугарска
Хрватска<<Краљевина Хрватска и Славонија<<Мађарска<<Аустроугарска.
Резон ти је до бола глуп.

Аустријска пропаганда:
rep-antisrpska-propaganda-s.jpg

Austrijska karikatura ”Sahrana Srbije” iz 1915. / Austrijska karikatura ”Kralj Petar” iz 1913.
 
Није тако, јер да је било по Вилсону, онда би и Енглези и Французи били закинути, а умјесто тога они су себе обезбједили. Тако да је Италија попушила (не само у Далмацији, него и за њемачке колоније у Африци, што јој је још било обећато).
Не говоримо ође о неким кафанским потраживањима, него о стварним.
Углавном доста је ствари о томе одлучивало, и ратна пропаганда против Италије и доста тога још. Тај политички рат је трајао 8 година.
Wilson jest bio najmoćnija osoba, ali naravno da ga nisu svi slijepo slušali. Nisu ni Francuska i Engleska dobile sve što su htjele za sebe, a kamoli da im se ostvare sve želje za druge.
Ako se izbacivanjem Hrvata iz jednadžbe ne precjenjuje Italija onda se precjenjuje Srbija. Naravno da Hrvati nisu mogli slobodno raditi sve što su htjeli, ali određenu važnost su imali.
 
Wilson jest bio najmoćnija osoba, ali naravno da ga nisu svi slijepo slušali. Nisu ni Francuska i Engleska dobile sve što su htjele za sebe, a kamoli da im se ostvare sve želje za druge.
Ako se izbacivanjem Hrvata iz jednadžbe ne precjenjuje Italija onda se precjenjuje Srbija. Naravno da Hrvati nisu mogli slobodno raditi sve što su htjeli, ali određenu važnost su imali.

Ево шта Трумбић вели (Пашићу):

„Не жалимо жртве нашег (хрватског) народа у овоме рату за нашу заједничку ствар... али желимо, да те жртве буду искоришћене, што је више могуће, за наш политички циљ, јер се крв у рату не пролијева зато да се ратује, него зато да се постигне циљ, коме су жртве намјењене.“

То исто примјени на Италију, Србију итд. Од Хрвата Трумбића.

- - - - - - - - - -

Očekujem odgovor da je Dalmacija=Hrvatska,
kao što su Mleci =Italija,
kao što je Bavarska= Njemačka

Баварска=Њемачка, КАД?
Да ли у вријеме док је као дио коалиције ратовала против Пруске?
Да ли у вријеме кад је била у савезу са Пруском против Француза?
Кад тачно?
Или пола вијека касније?
 
Poređuješ vrijeme gdje su Hrvati imali Sabor,bana,hrvatski jezik,hrvatsko domobranstvo,sami donosili zakone po pitanju unutarnjih poslova,sudovanja,školstva....sa periodom gdje je sve to bilo ukinuto do zadnje 2 godine vlasti kada je dio beogradskog režima pod inozemnim pritiskom pristao na ustupke (stvorena Banovina) iako je bilo samo pitanje trenutka kada će sve to eksplodirati kao što se desilo 90-ih godina prošlog stoljeća.

Факат је да су Хрвати у периоду 1918-1941, као никад до тад имали несметано доба националног, културног и економског развоја. На примјер, Загреб се удвостручио број становника кроз десетак година, и за разлику од Аустро-Угарске, а капитал је из јеврејски, њемачки и српски руку, прешло у руке Хрвата.
Бановина није створена "под иноземним притиском", то је било само питање времена, а о томе се разговарало још од Крфа (Трумбић). Вјероватно би Александар, да га нијесте смакли, дао вам још већу бановину, тј. све оно што је Мачек тражио.

Kakva mitomanija.:zskace:
Cijelu svoju povijest Hrvati brane istočnu obalu Jadrana od Talijana samo su prestali 1918 godine u vrijeme dolaska Srba kao osloboditelja.:zblesav:

Pročitaj memoare kipara Ivana Meštrovića pa vidi što on piše o pripremi Hrvata za otpor Talijanima prije nego što je potpisan mirovni sporazum.

Твоја митоманија.
Којег Ивана Мештровића оћеш, Ивана Мештровића великосрбина, Ивана Мештровића великојугословена, или Ивана Мештровића великохрвата? :zroll: Давно сам ја чита његове мемоаре, који иако занимљиви, морају се узети са великом опрезношћу...
Читати строго између редова, јер је ријеч о особи која је мјењала припадност чешће нег неки чарапе.

Но што би ја узео његове мемоаре и његов суд о стању у Сјеверној Далмацији, кад сам имао прилику да читам рапорте Српске војске. Талијани су их свију потпрашили, заједно са Српском војском. Нешто повјешали, нешто позатварали, остатак протјерали и - мирна Далмација.z:mrgreen:
 
О чијим територијалним претензијама?
Талијана, Хрвата, Срба?

Pa svih. U ovom slučaju Hrvata. Šta mene pitaš, pa ti si pokrenuo temu. Govoreći o idejnim snovima Italijana i Hrvata.

Хрватско приморје је повијесни назив настао крајем 18. или поч. 19. вијека након времена кад Хрвати нијесу имали ни педаљ мора.

Dobro, to smo već raščistili, tako da ne znam zbog čega pominješ..?
Kakve to ima veze sa romantičarskim snovima i teritorijalnim pretenzijama nacija, o čemu si ti bii počeo govoriti?

Далмација је Далмација, а коме је припала и припада је сплет историјски околности и ништа више. Не знам какав одговор ти очекујеш?

On misli na tvoj komentar da Italija ima većeg istorijskog prava nad Dalmacijom od Hrvatske.
 
Да се вратимо ми на тему.
О времену о коме причамо Далмација припада Аустроугарској и то аустријском делу.
Далмација=Аустоугарска.
Хрватска=Аустроугарска
Хрватска<<Краљевина Хрватска и Славонија<<Мађарска<<Аустроугарска.
Резон ти је до бола глуп.

.

Istorija je počela sa srpskom nezavisnošču na berlinskom kongresu,ništa nije bilo ni pre ni posle. Tvoj rezon je točan i ispravan.z:poz:

Dakle,Dalmacija je vekovna austrougarska zemlja.Nema veze što su Turci duže držali Srbiju nego AU Dalmaciju.:bob:
 
Факат је да су Хрвати у периоду 1918-1941, као никад до тад имали несметано доба националног, културног и економског развоја. На примјер, Загреб се удвостручио број становника кроз десетак година, и за разлику од Аустро-Угарске, а капитал је из јеврејски, њемачки и српски руку, прешло у руке Хрвата.
Бановина није створена "под иноземним притиском", то је било само питање времена, а о томе се разговарало још од Крфа (Трумбић). Вјероватно би Александар, да га нијесте смакли, дао вам још већу бановину, тј. све оно што је Мачек тражио.
:

Jel me zajebaješ sa ovom tezom ili misliš ozbiljno? Mijenjanje 4 krune za 1 dinar?
Da nije bilo Jugoslavija,danas bi ekonomska razlika Hrvatska Srbija bila kao što je Češka napram Bugarska.

»(...) Srpske su snage uvele brutalno izvanredno stanje, tretirajući nesrpske civile kao neprijatelje, a njihove zemlje kao novoosvojene srpske teritorije. Na primjer, u Ukazu od 28. travnja 1919. godine jasno stoji da 'Stanovnici neprijateljskih područja koja je zauzela vojska podliježu prijekim sudovima'.«*
*Ferdo Čulinović, Jugoslavija između dva rata, sv.1, Zagreb, 1961., str.178-179.;
Primjenjivane su brutalne mjere fizičkog kažnjavanja (uglavnom batinanje drvenim palicama), budući da je hrvatski Sabor još 1869. godine ukinuo svaki vid tjelesnog kažnjavanja za takve prekršaje, tamošnji seljaci bili su zgroženi i iznenađeni takvom praksom.

"U prve dvadeset četiri jugoslavenske vlade (1918.-1929.) Srbi su držali mjesto premijera u 97% tog perioda, ministra obrane u 100%, ministra unutarnjih poslova u 92%, ministra za vanjske poslove u 83%, ministra za financije 98%, ministra za obrazovanje 83%, ministra pravosuđa 87%."*

Predgovor, za knjigu Rajka Jovanovića "Glavnjača kao sistem". napisao Miroslav Krleža:
"Po gospodinu Milanu Marjanoviću, hrvatskom proroku Vidovdanskog misterija, mi momentano kao narod živimo u Četvrtoj etapi naše Evolucije: u Epohi Ivana Meštrovića, sa Stvaranjem Države i Vidovdanskog Hrama. Religiozno Stvaranje Države daje u stvarnosti ovakvu sliku: 24 političke smrtne osude, 600 političkih ubojstava, 30.000 političkih hapšenja 3.000 političkih emigranata i bezbrojnu masu političkih izgona.
Kada se batinaju politički kažnjenici u masama, kad se siluju uhapšene žene, a nepopustljive kad se proglašavaju službeno 'prostitutkama', kada se djeca zatvaraju s provalnicima i kada se iskazi pišu krvavim zubalom, onda se to zove – Objavljenje naše rasne Svečovečnosti: Gesta Dei per Jugoslavenos!
Pred našim očima ubijaju se politički uhapšenici i nestaju netragom iz zatvora; tuberkulozni ljudi zatvaraju se u betonske samice pune vode, vlasti se groze Dunavom, ljudi se dave, biju batinama, vrećama punima pijeska, žilama, kundacima i bokserima, ljudi se vežu naglavce i zatvaraju u dimnjak, po četiri čovjeka žive na prostoru od jednog kvadratnog metra, i sve to traje već punih deset godina, a da se do današnjeg dana još nije našao nitko da napiše sistematski prikaz ovog našeg rasnog, vidovdanskog, clairvoyantnog paklenog misterija.
Poslije Barbusseove knjige o 'Balkanskim krvnicima', beogradskom publicistu i advokatu Rajku Jovanoviću pripada tužna slava da je prvi došao na misao da sumira i pregledno prikaže sav taj bezglavi kriminalni užas, što se pod maskom takozvane maglene državotvornosti luđački tjera već punih deset godina. Dvadeset i četiri političke smrtne osude, šest stotina političkih ubojstava i trideset hiljada političkih hapšenja, to je desetogodišnja bilanca našeg narodnog Oslobođenja i Ujedinjenja
 
Poslednja izmena:
Којег Ивана Мештровића оћеш, Ивана Мештровића великосрбина, Ивана Мештровића великојугословена, или Ивана Мештровића великохрвата? :zroll: Давно сам ја чита његове мемоаре, који иако занимљиви, морају се узети са великом опрезношћу...
Читати строго између редова, јер је ријеч о особи која је мјењала припадност чешће нег неки чарапе.

Но што би ја узео његове мемоаре и његов суд о стању у Сјеверној Далмацији, кад сам имао прилику да читам рапорте Српске војске. Талијани су их свију потпрашили, заједно са Српском војском. Нешто повјешали, нешто позатварали, остатак протјерали и - мирна Далмација.z:mrgreen:

Upravo toga Ivana Meštrovića čije ću memoare uzeti kao vjerodostojnije od onoga što si ti nekad davno pročitao a nisi ni sam siguran gdje i od koga.

Da se ne zamaramo više ovim glupostima što su Srbi mogli a nisu te 1918 godine,Srbi su napravili upravo ono što su zamislili Francuzi i Englezi.Ni više ni manje.
Što je mogla Srbija samostalno da uradi kada su joj još godinama nakon rata dijelom vojske komandovali Francuzi? (npr avijacijom)

ps,ne boj se ti za Dalmaciju,preko 50 000 Talijana između Krke i Cetine,to jest 4 talijanske divizije uz pridodate jedinice nije moglo pacificirati Dalmaciju ni 1941-1943.
 
Istorija je počela sa srpskom nezavisnošču na berlinskom kongresu,ništa nije bilo ni pre ni posle. Tvoj rezon je točan i ispravan.z:poz:
Dakle,Dalmacija je vekovna austrougarska zemlja.Nema veze što su Turci duže držali Srbiju nego AU Dalmaciju.:bob:
Српска независност правно и јесте почела са Берлинским конгресом зато не тупи.
Далмација је 1914-18 Аустријска земља, за ову тему је само то битно.
Samo ekonomski nepismeni idioti mogu tvrditi da je bilo ko oštećen zamjenom krune za dinar u omjeru 1:4.
Молим те појасни?

И поред свих протеста и накнадних тумачења, заменом по курсу 4:1 власници круна у
Краљевини СХС прошли су одлично у поређењу с власницима из Аустрије, што показује обра-
чун преко стабилних девиза. Тако је за свој новац ималац 1000 круна у Бечу током фебруара
1920. могао добити само 3,8 долара, пошто је просечан курс током овог месеца био 263 круне
за један долар.85 С друге стране, током истог месеца се за 1000 круна у Југославији могло доби-
ти 8,8 долара на Београдској берзи, јер курс долар/круна био 114,2:1. Значи, у Београду се за
исти износ круна могло добити 2,3 пута више долара него у Бечу.

Замена аустријских круна за динаре 1920. године, др Бошко Мијатовић
 

Prilozi

  • Untitled.jpg
    Untitled.jpg
    35,8 KB · Pregleda: 5
Samo ekonomski nepismeni idioti mogu tvrditi da je bilo ko oštećen zamjenom krune za dinar u omjeru 1:4.

Država koja je tri puta ratovala od 1912. do 1918., koja je prebolila par buna, odmazdi i tifus je bila toliko ekonomski superiorna AU da je zamjena 4:1 bila sasvim opravdana. Da bi oslabila financijsku premoć prečanskih zemalja, beogradska vlada nije prišla zamjeni novca po predratnom paritetu dinara i krune (1:1), kako je to učinila Francuska u Elzasu i Lorraini zamjenom marke i franka, ili po poremećenom, stvarnom odnosu (1:1,25) nakon sloma Monarhije, već je nizom mjera započela "ubitačnu borbu" između "zdravog dinara" i "nezdrave krune": najprije žigosanjem krune, zatim oduzimanjem 20 posto prilikom naljepljivanja posebnih markica na krune u jesen 1919. i na kraju tiskanjem papirnatog novca bez podloge te zamjenom, u početku 1920., krune za dinar u omjeru 4:1.

Gdje je završilo zlato koje je austrijska banka isplatila Jugoslaviji kao udjel zemalja koje su bile bivše austrougarske, a postale su dio Jugoslavije.34,4 milijuna kruna, što je bila znatna svota kad se uzme u obzir da je predratna Srbija imala svega 59,5 milijuna dinara u zlatu.

Jesu li bili jednaki porezi na teritoriju kraljevine?

Utrošak novca 1925. - 1934.

Gradnja pruga 1919. - 1936.

Ministri po narodnosti 1919. -1937.


Prema odredbama Izbornog zakona iz 1931. način glasovanja je bio usmen i javan. Podjela mandata je vršena na taj način da zemaljska lista koja dobije relativnu većinu glasova odmah dobiva dvije trećine mandata. Taj način podjele mandata je vršen po banovinama, što je značilo da zemaljska lista koja je dobila relativnu većinu glasova dobiva u svim banovinama dvije trećine mandata, bez obzira na stvaran broj glasova koje je u pojedinim banovinama i kotarevima dobila.

Primjena izbornog zakona je u praksi izgledala tako da je u kotaru Krapina kandidat Udružene opozicije dobio 8.623 glasa, ali je mandat dobio vladin kandidat koji je osvojio 52 glasa. U kotaru Ivanec opozicijski kandidat je dobio 11.109 glasova, ali je mandat dobio vladin kandidat s 60 glasova. Najdrastičniji primjer se dogodio u kotaru Klanjec gdje je opozicijski kandidat dobio 7.614 glasova, no mandat je pripao vladinom kandidatu sa svega 14 glasova.
 
Молим те појасни?

И поред свих протеста и накнадних тумачења, заменом по курсу 4:1 власници круна у
Краљевини СХС прошли су одлично у поређењу с власницима из Аустрије, што показује обра-
чун преко стабилних девиза. Тако је за свој новац ималац 1000 круна у Бечу током фебруара
1920. могао добити само 3,8 долара, пошто је просечан курс током овог месеца био 263 круне
за један долар.85 С друге стране, током истог месеца се за 1000 круна у Југославији могло доби-
ти 8,8 долара на Београдској берзи, јер курс долар/круна био 114,2:1. Значи, у Београду се за
исти износ круна могло добити 2,3 пута више долара него у Бечу.

Замена аустријских круна за динаре 1920. године, др Бошко Мијатовић

др Бошко Мијатовић=ni u šta nije upućen– ni u aktuelnu literaturu, ni u periodiku, a o arhivskoj građi da i ne govorim z:poz:
o čemu s Vama polemisati, kada ni u šta niste upućeni – ni u aktuelnu literaturu, ni u periodiku, a o arhivskoj građi da i ne govorim. A i u ono u šta mislite da ste upućeni i to Vam je na parče – fragmentarno i površno, kao da niste u stanju da sagledate celinu. Jer kako objasniti da se usuđujete zaključiti da je „zamena austrijskih kruna dinarima izvršena u osnovi korektno i da prečanski krajevi nisu oštećeni, a kamoli opljačkani“, dok svi ostali misle suprotno. Pa čak i oni na koje se pozivate.


Velizar S. Janković, tadašnji ministar finansija "Naše finansije", Beograd 1920, str. 16-18, kaže: „Inflaciju uzrokuje sama država bespravnom konfiskacijom narodne imovine… povlačenjem 20% krunskih novčanica prilikom markiranja kada je oduzeto 922 miliona kruna, koje su ponovo vraćene u opticaj, a njihovi vlasnici pored priznanica i nove krunsko/dinarske novčanice… kao i zadržavanjem u opticaju 300 miliona pohabanih kruna za čiju zamenu su početkom oktobra 1919. od Austrougarske banke dobijene nove novčanice… Na ovaj način, država se u oba slučaja dvostruko zadužila i veštački stvorila dodatnih 1.222 miliona kruna, što je neminovno uticalo na pad vrednosti krune”.


Jozo Tomašević u Novac i kredit, Zagreb 1938, str. 156-157,
„Država da je htela imala je dovoljno vremena da uspostavi realan paritet za zamenu, a ne da čeka na konverziju više od godinu dana“. A kretanje tog pariteta imalo je sledeću zvaničnu dinamiku:

– od 1. decembra 1918. do 18. marta 1919. godine 100 : 200
– od 19. marta 1919. do 4. juna 1919. godine 100 : 250
– od 5. juna 1919. do 12. novembra 1919. godine 100 : 300
– od 13. novembra 1919. do 31. decembra 1919. godine 100 : 350 i
– od 1. januara 1920. godine 100 : 400.


Mijo Mirković Ekonomska historija Jugoslavije,, : „Odnos primjenjen pri zamjeni novca (1920), kojom su imaoci srpskih dinara dobili za jedan stari dinar jedan novi, a imaoci kruna za četiri stare krune jedan novi dinar, dok je odnos u slobodnom prometu i po kupovnom paritetu dinara i krune bio početkom 1920. kao 1:3, što je otprilike odgovaralo kupovnoj moći jednog i drugog novca, ozlojedio je sve imaoce kruna, među kojima su bile i seljačke mase…
Te mase nisu sudjelovale u krijumčarenju austrijskih novčanica u zemlju i smatrale su, da su odnosom u zamjeni nepravedno prikraćene, pogotovo jer je kupovna moć novog jugoslovenskog dinara prije njegove konačne ekonomske stabilizacije na tržištu, do koje je došlo tek 1925., ubrzo pala ispod kupovne moći tzv. „jugokrune“, što je ona imala pri zamjeni za novi dinar u odnosu 1:4“.


http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j...QTJc5oqrU9DhCbg&bvm=bv.82001339,d.ZWU&cad=rja
 
Definiraj austrijska zemlja.

službeni jezik bio austrijski,
u školama učitelji austrijanci,
suci i odvjetnici govorili austrijski,
gradonačelnik austrijanac instaliran iz Beča,
austrijsko narodno kazalište,
austrijske kasarne sa austrijskim vojnicima bile u gradovima,
austrijsko plemstvo posjedovalo vile na obali i vinograde na otocima...

komšije teško shvaćaju:
nikakve nacije nisu odlučivale ništa u naše ili bilo čije ime. nacije tada ne odlučuju. odlučuju vladari i plemstvo.
habsburzi nisu nacija, to je jedna dinastija koja je vladala u više država.
te dinastije nisu imale nacionalni predznak.
ugari nisu vladali ničim u hrvatskoj,
hrvatskom su vladali arpadovići, anžuvinci, jagelovići...
jednako kao što su vladali ugarskom.
u posve istom položaju su bili mađari i hrvati pod njima.
 
Definiraj austrijska zemlja.
Земља која припада Аустрији у правном и политичком и сваком другом погледу изузев народном.Ко је тамо живео је већ друго питање.
др Бошко Мијатовић=ni u šta nije upućen– ni u aktuelnu literaturu, ni u periodiku, a o arhivskoj građi da i ne govorim
o čemu s Vama polemisati, kada ni u šta niste upućeni – ni u aktuelnu literaturu, ni u periodiku, a o arhivskoj građi da i ne govorim. A i u ono u šta mislite da ste upućeni i to Vam je na parče – fragmentarno i površno, kao da niste u stanju da sagledate celinu. Jer kako objasniti da se usuđujete zaključiti da je „zamena austrijskih kruna dinarima izvršena u osnovi korektno i da prečanski krajevi nisu oštećeni, a kamoli opljačkani“, dok svi ostali misle suprotno. Pa čak i oni na koje se pozivate.
http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j...QTJc5oqrU9DhCbg&bvm=bv.82001339,d.ZWU&cad=rja
Има ли неки дилетант на овом белом свету а да се ти ниси позвао на њега, ти си феномен мајке ми.......
Мијатовић није упућен а Кршев пази јесте ха ха.
http://www.dnevnik.rs/drustvo/polemika-o-dilentatizmu
http://vesnik.net/наивни-шпекуланти-и-политиканти/
http://www.google.rs/url?sa=t&rct=j...t1vXKGmoR76GQRg&bvm=bv.82001339,d.d2s&cad=rja
Država koja je tri puta ratovala od 1912. do 1918., koja je prebolila par buna, odmazdi i tifus je bila toliko ekonomski superiorna AU da je zamjena 4:1 bila sasvim opravdana.
Тачно тако динар за све време ових ратова није девалвирао између осталог зато што је целокупна валута била покривена у злату( 71% у злату остало у сребру), за круну се то не може рећи јер се аустријски монетарни систем на крају рата распао( од 38 милијарди круна само 343 милиона је имало подлогу у сребру или злату.
Зато је у Бечу ималац 1000 круна добијао само 3,8 долара а у Загребу 8,8 долара, 2,3 пута више.
Толико о томе.
 
"U prve dvadeset četiri jugoslavenske vlade (1918.-1929.) Srbi su držali mjesto premijera u 97% tog perioda, ministra obrane u 100%, ministra unutarnjih poslova u 92%, ministra za vanjske poslove u 83%, ministra za financije 98%, ministra za obrazovanje 83%, ministra pravosuđa 87%."*

Samo jedno pitanjce, je li neko obavio koliki su bili postotci Hrvata u vladama u Budimpešti (tj. Pešti)?

др Бошко Мијатовић=ni u šta nije upućen– ni u aktuelnu literaturu, ni u periodiku, a o arhivskoj građi da i ne govorim z:poz:
o čemu s Vama polemisati, kada ni u šta niste upućeni – ni u aktuelnu literaturu, ni u periodiku, a o arhivskoj građi da i ne govorim. A i u ono u šta mislite da ste upućeni i to Vam je na parče – fragmentarno i površno, kao da niste u stanju da sagledate celinu. Jer kako objasniti da se usuđujete zaključiti da je „zamena austrijskih kruna dinarima izvršena u osnovi korektno i da prečanski krajevi nisu oštećeni, a kamoli opljačkani“, dok svi ostali misle suprotno. Pa čak i oni na koje se pozivate.


Velizar S. Janković, tadašnji ministar finansija "Naše finansije", Beograd 1920, str. 16-18, kaže: „Inflaciju uzrokuje sama država bespravnom konfiskacijom narodne imovine… povlačenjem 20% krunskih novčanica prilikom markiranja kada je oduzeto 922 miliona kruna, koje su ponovo vraćene u opticaj, a njihovi vlasnici pored priznanica i nove krunsko/dinarske novčanice… kao i zadržavanjem u opticaju 300 miliona pohabanih kruna za čiju zamenu su početkom oktobra 1919. od Austrougarske banke dobijene nove novčanice… Na ovaj način, država se u oba slučaja dvostruko zadužila i veštački stvorila dodatnih 1.222 miliona kruna, što je neminovno uticalo na pad vrednosti krune”.


Jozo Tomašević u Novac i kredit, Zagreb 1938, str. 156-157,
„Država da je htela imala je dovoljno vremena da uspostavi realan paritet za zamenu, a ne da čeka na konverziju više od godinu dana“. A kretanje tog pariteta imalo je sledeću zvaničnu dinamiku:

– od 1. decembra 1918. do 18. marta 1919. godine 100 : 200
– od 19. marta 1919. do 4. juna 1919. godine 100 : 250
– od 5. juna 1919. do 12. novembra 1919. godine 100 : 300
– od 13. novembra 1919. do 31. decembra 1919. godine 100 : 350 i
– od 1. januara 1920. godine 100 : 400.


Mijo Mirković Ekonomska historija Jugoslavije,, : „Odnos primjenjen pri zamjeni novca (1920), kojom su imaoci srpskih dinara dobili za jedan stari dinar jedan novi, a imaoci kruna za četiri stare krune jedan novi dinar, dok je odnos u slobodnom prometu i po kupovnom paritetu dinara i krune bio početkom 1920. kao 1:3, što je otprilike odgovaralo kupovnoj moći jednog i drugog novca, ozlojedio je sve imaoce kruna, među kojima su bile i seljačke mase…
Te mase nisu sudjelovale u krijumčarenju austrijskih novčanica u zemlju i smatrale su, da su odnosom u zamjeni nepravedno prikraćene, pogotovo jer je kupovna moć novog jugoslovenskog dinara prije njegove konačne ekonomske stabilizacije na tržištu, do koje je došlo tek 1925., ubrzo pala ispod kupovne moći tzv. „jugokrune“, što je ona imala pri zamjeni za novi dinar u odnosu 1:4“.


http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j...QTJc5oqrU9DhCbg&bvm=bv.82001339,d.ZWU&cad=rja

Od ovoga se moram ograditi; više o tome nakon što konsultujem literaturu, ali mislim da je famozna zamjena krune za novi dinar u odnosu 1:4 malo prenapuhani mit sa ciljem da se u što negativnijem svjetlu predstave Srbi i nova država...
 

Back
Top