A šta to piše Jordanes tačno?
Možeš li mi objasniti kako si iz ovoga zaključio da su Persijanci i Hetiti jedno te isto?
Inače, jesu li Persijanci Hetiti ili ne neće utvrditi pozitivistički pristup jednom ili ne
Pretpostavljam da ti to kod Densusijanua ili neke druge zastarjele literature čitaš. E pa vidi, dok je to što čitaš bilo napisano, hetitski jezik je bio nepoznat. Bedzih grozni je u medjuvremenu razrijesio dilemu i preveo konacno hetitski jezik. Hetitski jezik pripada anadolskoj grupi IE jezika - o tome se opširno pisao na ranijim stranicama, vrati se unazad i prelistaj - a persijski je indoiranski.
Nema nikakvog razloga zbog kojeg bismo sada premjestili hetitski jezik iz grane kojoj prirodno pripada u indoiransku, te krenuli sada izmišljati kompletnu novu istoriju bez ikakvih izvora; osim ako mi nećeš reći da si ti sada jedan filološki i lingvistički genije i da vrlo dobro znaš i hetitski i staropersijski i gomilu drugih starovjekovnih jezika...
Ovo je ukratko ono sto je izneto u ovoj temi o Hetitima:
‘Хатуша, код данашњег Богазкалеа (Boğazköy) у средишњој Турској, постаје престоница око 1650. п. н. е., у време владавине Хатушилија I.
Организована држава се појавила око 1800. п. н. е. под краљем (Сунцем) Анитом. Хетити су 1594. п. н. е. заузели Вавилон и проузроковали пад Хамурабијеве династије. Године 1593. п. н. е. Касити су освојили Вавилон. Држава доживљава врхунац за време Шупилулијуме I, a у бици код Кадеша одбијају египатски напад. Хетитска држава се простире од Егејског мора (око 1300. п. н. е. Хетити заузимају Ефес) до близу Библоса.
Око 1200. п. н. е. хетитску државу, која је пре пола века била на још на врхунцу, а сада ослабљену устанцима и проблемима са разбојницима, уништава најезда „морских народа“, народа коме етнички састав и порекло нису утврђени. Још пола миленијума ће постојати мале хетитске државе, државе „хијероглифских Хетита“. Године 717. п. н. е. Асирци под краљем Шарукином (Саргоном II) освајају последњу велику Хетитску државу Кархемиш. Наредних векова Хетити се посемићују и примају језик семитских Јермена. Име Хетита убрзо после тога коначно ишчезава из историје.
Уједињавањем племена Прото Хетита (Хата), Палајаца, Неситских Хетита и Лувијаца, свако племе и даље задржава свој идентитет и свој аристократски слој, вероватно у некој мери и језик и писмо (лувијски хјероглифи су се одржали и после пада царства у XII веку п. н. е.).
U XIX веку п. н. е. настаје једна од првих хетитских држава. Хетско-неситски владар Анита, син Пухтане из Кушара, побеђује Пијушта из Хатушаша, руши градове Хатушаш и Залпуви и ставља своју престоницу у Неши.”
Od slikovitih, reljefnih prikaza, moze se sasvim jasno konstatovati da se radi o Persijancima. Odeca, uredzrivanje brade, kose,….. su apsolutno identicne sa onim kako su radili Persijanci.
O, jeziku: “свако племе и даље задржава свој идентитет и свој аристократски слој, вероватно у некој мери и језик и писмо”
Sta mislis, u jednoj Imperiji, postoji samo jedan jezik?
Imamo Austrougarsku Imperiju, kako se je govorilo u istocnim oblastima “austriski”?
Hetitska Imperija je bila unistena 1180 g.pre H. a: “Још пола миленијума ће постојати мале хетитске државе, државе „хијероглифских Хетита“. Године 717. п. н. е. Асирци под краљем Шарукином (Саргоном II) освајају последњу велику Хетитску државу Кархемиш. Наредних векова Хетити се посемићују и примају језик семитских Јермена. Име Хетита убрзо после тога коначно ишчезава из историје.” hetitske “drzavice” postoje jos “пола миленијума“.
1. Da se vratimo Herodotu;
Prema onome sta je zapisao Herodot, Frigija je u XIV bila pod vlascu Persijanaca, isto je bilo i sa Lidijom.
Ako su Hetiti, nesto “apsolutno” posebno od Persijanaca, kako je moguce da ove dve “razlicite” Imperije, istovremeno osvajaju i vladaju sa istim narodima i istim teritorijama ?
2. “Pretpostavljam da ti to kod Densusijanua ili neke druge zastarjele literature čitaš.”,….. ……. ……pretpostavke?
Iznosim jasni zapis rimskog notara Iustina iz njegove knjige “Getika” iz 551 g. (Densusianu nema blage veze sa ovim zapisom), a ti kazes da su predpostavke.
Iustin je decidan da je Persija posle jednog duzeg perioda apstinencije od pokretanja voenih pohoda od 630 g. pod vodstvom Kira, godine 552 pokrece veliki voeni pohod protiv “Thomyre“ kraljice Geta.
Imamo precizni podatak da je posle 630 godina apstinencije pokrenuta jedna veca voena kampanja.
Ako godini 552 dodamo 630 godina apstinencije, dobijamo godinu 1182 g. pre H. kad je bio posljedni vojni pohod Persijanaca, godina koja se poklapa sa godinom 1180 razbijanja Hetitske Imperije u male drzavice. I onda vremenom “hetitsko” se ime gubi, i u upotrebi je ime “Persijanci”.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------
I, na kraju, "Herodot nigde ne kaze da su Pelazgi Rumuni."
Odista, zasto Herodot nije nigde zapisao da su Pelazgi Rumuni ??????