Хералдика и њени принципи

Krutyvus:
Да ли би био љубазан да нам прикажеш свој грб?
Мой герб :twisted: :
http://uht.org.ua/ua/part/osobovi/article;69/
d9202c22fa61.jpg


Косово & Метохија још увек наши
Согласен. :-)
Слава Сербии!
Героям слава!

Наравно да је КиМ наше! Било, јесте и биће!

Очень крассивый и необычайный герб! Можно объяснить символику?
Врло леп и необичан грб! Можете ли да објасните симболику?
 
Очень крассивый и необычайный герб! Можно объяснить символику?
Врло леп и необичан грб! Можете ли да објасните симболику?

Верхняя часть: глава козака - по матери я принадлежу к козацкому роду "Крутывус", символ того, что владелец герба готов голову отдать за Украину и украинцев.
Нижняя часть - символ рода "Желиба", к которому я принадлежу по отцу. В роду были люди занимавшиеся интелектуальной работой - учителя, священники (рахманы - символ чаша), войной (кшатрии - символ шабля), земледелием (вайшии - символ плуг).
Синий фон с жёлтыми фигурами - символ того, что я украинский националист.
Козацкий крест в клейноде на красном пере - православная вера с козацкой готовностью за неё сражатся.
Герб новый, придуман мною и зарегестрирован в Украинском геральдическом обществе.

С уважением, Крутывус ;) .
 
Господине Krutyvus,

Занима ме ко је у оквиру Украјинскога хералдичкога друштва развијао систем за црквену хералдику и да ли су сви Клирици заступљени на сајту Унијати (Грко-католици) или има и грбова Провославнога Свештенства?
 
Krutyvus:
Можеш ли,молим те, да ми препоручиш неког ко се бави украјинском генеалогијом?Конкретно интересује ме Доњецка област.
Члены Украинского геральдического общества из Донеччины:
1. Мартиненко Володимир Олексійович
http://uht.org.ua/ua/members/martynenko/
2. Омельченко Николай Николаевич
http://www.slavnik.pisem.net/

Да ли би био љубазан да нам прикажеш свој грб?
Мой герб :twisted: :
http://uht.org.ua/ua/part/osobovi/article;69/
d9202c22fa61.jpg


Косово & Метохија још увек наши
Согласен. :-)
Слава Сербии!
Героям слава!

Хвала на грбу и хвала на корисним линковима.
Поздрав!
 
CTEMA:
Која је цена?

Како оцењујете књигу са техничке и научне стране?

Košta 20 eura. Nijesam još stigao do kraja što se tiče teksta čini mi se korektan. Slike su uglavnom fotografije i kopije iz knjiga. Meni se čini zgodno da su na jednom mjestu nađe uglavnom sve što je poznato o crnogorskim grbovima. Sa tog stanovišta je knjiga zanimljiva, šteta što ranije nije bila izdata jer predstavlja izvanrednu osnovu za odpočinjanje istraživanja i ove oblasti istorije Crne Gore. :)
 
Evo jedne zanimljive slike iz Vijesti dnevnog lista.





zanimljiva je zbog dvije stvari. Prvo Krutivuse evo ti zastava Kosova i Metohije kako je Albanci zamišljaju. I drugo ono što smo neđe ranije pričali izgleda da i kod Albanaca postoji sindrom prevrtanja zastave pa je ona na onom štapiću naopako okrenuta (zaista moguće podsvijesni otpor toj državi :D ). Takođe i neobična zastava propagandnih namjera jer se na američkoj zastavi izostavljaju zvijezde na plavoj podlozi i postavlja albanska zastava. Vjerovatno u želji da postanu 53 američka država :D :D :D
 
FORMICA:
Košta 20 eura. Nijesam još stigao do kraja što se tiče teksta čini mi se korektan. Slike su uglavnom fotografije i kopije iz knjiga. Meni se čini zgodno da su na jednom mjestu nađe uglavnom sve što je poznato o crnogorskim grbovima. Sa tog stanovišta je knjiga zanimljiva, šteta što ranije nije bila izdata jer predstavlja izvanrednu osnovu za odpočinjanje istraživanja i ove oblasti istorije Crne Gore. :)

Постоји ли начин да се наручи књига одавде из Србије?

Ваистину, горим да сазнам шта су то ''црногорски грбови'' по схватању уважених Аутора...
 
Занима ме ко је у оквиру Украјинскога хералдичкога друштва развијао систем за црквену хералдику и да ли су сви Клирици заступљени на сајту Унијати (Грко-католици) или има и грбова Провославнога Свештенства
Посмотрите публикации геральдического вестника "Знак"
http://uht.org.ua/ua/articles/znak/
Наиболее свежие:
№41. Скочиляс Ір. Деканатські печатки Перемиської єпархії ХІХ - початку ХХ ст. (за матеріалами Самбірського деканату). – С. 2-3.
№37. Скочиляс Ір. Архітектурні сюжети в печатках Перемиської єпархії. – С. 4-5.
№38. Резніков С. Про особову церковну геральдику. - С. 3.
№ 32. Скочиляс Ір. Сюжетне зображення церковних штемпелів Перемиської єпархії останньої третини ХІХ – початку ХХ ст.). – С. 2-3. http://www.myslenedrevo.com.ua/studies/znak/032/znak32-02.html
№32. Гречило А. Нові герби владик Української Греко-Католицької Церкви. – С. 4-5. http://www.myslenedrevo.com.ua/studies/znak/032/znak32-03.html
№31. Ситий І. З церковної сфрагістики Лівобережної України. – С. 3. http://www.myslenedrevo.com.ua/studies/znak/031/znak31-04.html
№31. Гречило А. Герби єпархій та екзархатів Української Греко-Католицької Церкви. – С. 4. http://www.myslenedrevo.com.ua/studies/znak/031/znak31-05.html
№29. Алєкси З. Ґ. Новий символ Мукачівської єпархії УГКЦ. – С.5. http://www.myslenedrevo.com.ua/studies/znak/029/znak29-05.html
Страница исследователей церковоной геральдики:
http://uht.org.ua/ua/members/skochir/
http://uht.org.ua/ua/members/reznikov/
Гербы современных православных и униатский священников отображены в реестре гербов Украинского геральдического общества:
http://uht.org.ua/ua/part/osobovi/
 
Krutyvus:
Занима ме ко је у оквиру Украјинскога хералдичкога друштва развијао систем за црквену хералдику и да ли су сви Клирици заступљени на сајту Унијати (Грко-католици) или има и грбова Провославнога Свештенства
Посмотрите публикации геральдического вестника "Знак"
http://uht.org.ua/ua/articles/znak/
Наиболее свежие:
№41. Скочиляс Ір. Деканатські печатки Перемиської єпархії ХІХ - початку ХХ ст. (за матеріалами Самбірського деканату). – С. 2-3.
№37. Скочиляс Ір. Архітектурні сюжети в печатках Перемиської єпархії. – С. 4-5.
№38. Резніков С. Про особову церковну геральдику. - С. 3.
№ 32. Скочиляс Ір. Сюжетне зображення церковних штемпелів Перемиської єпархії останньої третини ХІХ – початку ХХ ст.). – С. 2-3. http://www.myslenedrevo.com.ua/studies/znak/032/znak32-02.html
№32. Гречило А. Нові герби владик Української Греко-Католицької Церкви. – С. 4-5. http://www.myslenedrevo.com.ua/studies/znak/032/znak32-03.html
№31. Ситий І. З церковної сфрагістики Лівобережної України. – С. 3. http://www.myslenedrevo.com.ua/studies/znak/031/znak31-04.html
№31. Гречило А. Герби єпархій та екзархатів Української Греко-Католицької Церкви. – С. 4. http://www.myslenedrevo.com.ua/studies/znak/031/znak31-05.html
№29. Алєкси З. Ґ. Новий символ Мукачівської єпархії УГКЦ. – С.5. http://www.myslenedrevo.com.ua/studies/znak/029/znak29-05.html
Страница исследователей церковоной геральдики:
http://uht.org.ua/ua/members/skochir/
http://uht.org.ua/ua/members/reznikov/
Гербы современных православных и униатский священников отображены в реестре гербов Украинского геральдического общества:
http://uht.org.ua/ua/part/osobovi/

Хвала Вам од срца!
 
Evo nešto iz današnjeg Blic-a


Američka kancelarija u Prištini izradiće konačan oblik predloga buduće kosovske zastave, preneli su elektronski mediji na albanskom jeziku, navodeći da će predlog danas biti predat kosovskom pregovaračkom timu na razmatranje.
Članovi radne grupe za određivanje kriterijuma za izradu kosovskih simbola odlučili su da kosovska zastava treba da bude originalna i da ne liči ni na jednu drugu nacionalnu ili partijsku zastavu. Posle više bezuspešnih pokušaja, članovi radne grupe su sa šefom Američke kancelarije Tinom Kajdanov i predstavnikom EU na Kosovu Torbjornom Solstromom uspeli da "harmonizuju stavove" i da predlože kriterijume i dinamiku izrade simbola, koji bi bili proglašeni po što u UN bude doneto rešenje za budući status Kosova.
"Zastava Kosova ne treba da sadrži tekstove i obeležja. Korišćenje karte Kosova na zastavi nije preporučljivo", navedeno je u zaključku radne grupe. Pošto razmotre predlog Kancelarije SAD, kosovski pregovarački tim će doneti početkom sledeće nedelje odluku o objavljivanju konkursa za izradu simbola. Uz konkurs se očekuju i kriterijumu za učešće na njemu. Izradu simbola Kosova preporučio je međunarodni izaslanik za status pokrajine Marti Ahtisari. U svom predlogu on je naveo potrebu da Kosovo ima grb, zastavu, himnu... Ahtisari je naveo da ti simboli odražavaju multietničnost Kosova.
 
Спрдња, да простите!

Једина надлежна адреса за озваничење било којега територијалнога грба или заставе на територији Србије (од нивоа општине, па до нивоа покрајине) јесте Министарство за државну управу и локалну самоуправу Владе Србије, а не Америчка канцеларија у Приштини!

Сваки њихов марифетлук у томе смислу јесте уплитање у унутрашње ствари суверене Државе и кршење уставнога поретка исте Државе!
 
CTEMA:
Постоји ли начин да се наручи књига одавде из Србије?

Ваистину, горим да сазнам шта су то ''црногорски грбови'' по схватању уважених Аутора...

Ne vidim razlog da ne može da se naruči, pitaću autora.
U međuvremenu evo nekih adresa preko kojih se može stupiti u kontakt sa Aleksandrom Samardžićem predsjednikom Crnogorskog heraldičkog društva:
herald@cg.yu
grbovnik@cg.yu
sasas@cg.yu
A crnogorski grbovi su grbovi iz Crne Gore njiesu "nacionalno" ograničeni.
Pozdrav :D
 
Хвала на разјашњењу, јер очекујем да тамо видим и грб Светородне Српске Династије Хребељановића-Лазаревића, а сигуран сам да Мошти Светога Великомученика Великога Кнеза Лазара Косовскога никада неби престале да се преврћу у своме Светоме Кивоту у Светоме Манастиру Раваници, када би га неки несувисло назвали ''Црногорцем''....

Слично је и са Српском Краљевском Династијом Обреновића, који су били Дробњаци, или Карађорђевићима за које неки упорно тврде да су Васојевићи, или са Светородном Династијом Петровића-Његоша или са Војводом Поп-Луком Лараревићем или Војводом Младеном Миловановићем...

Сви су ови, наиме, били грбоносни и били су са тих српских простора, али никада нису ни чули за некакво ''црногорство'' у етничкоме смислу речи...

Зато је добро што је то разграничено!

Узгред, којим писмом је печатана књига и колико страница има? Има ли грбова у боји или је све црно-бело?
 
Naravno da ima jer su oni stara familija iz Grblja.
Stemo potpuno si u pravu za sva ona navedena imena i još ogromno mnoštvo drugih koji su potekli iz krajeva današnje Crne Gore nekadašnje Zete i Duklje. Oni nijesu ni mogli čuti za Crnu Goru jer je taj naziv novijeg datuma. Nacija je inače politička kategorija a narod genetska, tako da je za pripadnost naciji dovoljno reći ja sam te i te nacije, dok se pripadnost narodu određuje pretragom genetske slike. A ovo su teme za medicinu i političke nauke.

Knjiga je štampana abecednim pismom (srpskohrvatske redakcije jer još nijesmo ubacili ś, ź i dz :) ) velikog formata (210X290 mm) ukupno strana 300 od čega 220 sa ilustracijama koje su dijelom u bojama a dijelom crno bijelih i nekoliko kompjuterski obrađenih u bojama. grbovi su uglavnom već poznati mada ima i nekih na koje prvi put nailazim (porodični i lični).
Pozdrav :)
 
Стемо, честитке за грб Браганце.
А у вези књиге ево написа из подгоричке штампе (обратите пажњу на "грб Божићне буне", што по мени у старту говори о природи књиге) :


"...“Crnogorski drzavni i dinasticki grbovi”, izdavaci “Grafo Crna Gora” i Istorijski institut Crne Gore, Podgorica - 2006.

OD PECATA ARHONTA PETRA DO DRZAVNOG GRBA CRNE GORE



Stamparsko-izdavacko preduzece “Grafo Crna Gora”, ciji je direktor Mijodrag Kujo Novovic, u posljdenje nekolike godine objavilo je vise prestiznih izdanja i tako, iako medju mladjim izdavacima, steklo veliki ugled. Pojedina od izdanja ovoga izdavaca mogu se svrstati u izdavacke poduhvate, kako po naucnoj vrijednosti, kulturnom znacaju, tako i po odnosu prema kulturnoj i duhovnoj bastini Crne Gore. Osim svojih saradnika, najvece zasluge za to ima direktor ove kuce, cija su volja i duh, ljubav i pijetet prema onome sto je vrijedno i trajno bili pokretaci u izdavackoj produkciji “Grafo Crna Gora”.
Pocetkom ove godine “Grafo Crna Gora” je realizovala znacajan i vrijedan projekat u saradnji sa Istorijskim institutom Crne Gore “Crnogorski drzavni i dinasticki grbovi”.
Tako je nastala i publikacija pod istim naslovom kao katalog – grbovnik za izlozbu trideset drzavnih i dinastickih grbova, koja je u aprilu i maju obisla skoro sve gradove u Crnoj Gori.
Pored toga “Grafo Crna Gora” je napravila luksuzno, bibliofilsko izdanje ovoga grbovnika u 199 numerisanih primjeraka. Takodje, ovaj izdavac se potrudio da uradi i minijaturno suvenir izdanje drzavnih i dinastickih grbova Crne Gore, namijenjeno sirokom krugu korisnika: od strucnjaka do laika, od pasioniranih ljubitelja heraldike do domacih i stranih turista.
Tekstove za ove grbovnike uradili su Marijan Maso Miljic (istorijski dio) i Aleksandar Sasa Samardzic (heraldicki opis), inace jedan od najboljih heraldicara u Crnoj Gori. Samardzic je bio i autor pomenute izlozbe. Autor izuzetnih serigrafija za izlozbu u albumu je Boris Boskov Jabucanin.
“Drzavni i dinasticki grbovi” su vrijedna, korisna i jedinstvena publikacija u ovome zanru.
Ovaj album obuhvata drzavne i dinasticke grbove u istoriji Crne Gore od pecata arhonta Petra, preko grbova cetiri crnogorske dinastije: Vojislavljevica (X-XII v), Balsica (1360-1421), Crnojevica (1421-1496) i Petrovica (1697-1918), te grba Pravoslavne Mitropolije Crnogorske, grba Bozicne pobune, republickih grbova Crne Gore poslije Drugog svjetskog rata, sve do danasnjeg drzavnog grba nezavisne Crne Gore.
Grbovnik prati drzavnost Crne Gore do u duboku proslost, njene razvojne periode i drzavne forme. Nabrojano je jedanaest dukljanskih vladara iz dinastije Vojislavljevica, desetorica su bili sa kraljevskom krunom, od kojih je u heraldickom pogledu najznacajniji kralj Djordje (1114-1118 i ponovo 1125-1131. godine)
Balsici i Crnojevici su vrlo solidno i lijepo obradjeni. Posebna paznja je posvecena Petrovicima, koji slijede drzavotvornu tradiciju Crnojevica u grbovnoj heraldici Crne Gore. U doba Petrovica dolazi do njenog konstituisanja. Tada su se ustalili osnovni elementi crnogorskog grba.
Drzavne grbove istovremeno prate i dinasticki. Prvi su izraz i simbol drzave i naroda, a drugi dinastije i njene uloge, misije i mjesta u istoriji i tradiciji.
Drzavno ognjiste se vremenom, u odnosu na prilike i neprilike, pomjeralo, dok se u najtezim vremenima nije ustalilo na Cetinju. Na njemu je drzavno ognjiste gorjelo i cuvano nekoliko stoljeca. Crnogorska mitropolija kasnije Crnogorska pravoslavna crkva je imala ne samo duhovnu nego drzavnu misiju, kao inspirator borbe za slobodu i koheziona snaga medju crnogorskim plemenima, nosilac drzavne i nacionalne crnogorske ideje.
Nestanak Crne Gore 1918. odnosno 1919. u Versaju za neko vrijeme bio je prekinuo heraldicku crnogorsku tradiciju, ali je nije ugasio. U socijalistickom periodu ona dobija novi iraz i formu, da bi se u danasnjem drzavnom grbu Crne Gore povrtila i sasvim obnovila, uspostavljajuci prekinuti kontinuitet nezavisnosti i slobode.
Posto se ta drzavnost bila izgubila u Kraljevini Jugoslaviji, ona je obnovljena u socijalistickom periodu na nivou republike, da bi, prosavsi kroz dvije faze zajednistva sa Srbijom, nanovo vracena 21. maja 2006. na referendumu. Drzavni status Crne Gore je konacno rijesen.
Ovaj grbovnik je svojevrsna prica o crnogorskom drzavnom putu kroz istoriju. Nju ne pricaju istorijske cinjenice, istorijski izvori, gradja vec istorija njenog najstarijeg znamenja – drzavnog i dinastickog grba.
Na zalost, u Crnoj Gori heraldici, kao pomocnoj istorijskoj nauci, koja proucava postanak, razvoj i izradu grbova, nije do skoro posvecivana veca paznja niti joj se pridavao narocit znacaj. Zato je ovaj grbovnik time i vredniji i korisniji.
Crnogorski drzavni i dinasticki grbovi izrazavaju duh i bit postojanja drzave i naroda, ostvaruju jedinstvo vremena: proslosti, sadasnjosti i buducnosti. Drzavni grb Crne Gore predstavljao je i predstavlja Crnu Goru, narod crnogorski, sve njene gradjane, ali i svakog pojedinca.
Crnogorski drzavni grb uoblicili su i istorija i tradicija.
Aktuelni grb Crne Gore je obnova starog znamenja u nasem vremenu. On sazima i potvrdjuje drzavnu nezavisnost Crne Gore, duh drzave i duh naroda.
Prica o crnogorskom grbu seze devet vjekova u proslost, u same korijene drzavnosti.
Ovaj izuzetni i rijetki grbovnik slikovno je i simbolicki, istorijski i heraldicki, predstavio ukupnu istoriju Crne Gore od najstarijih vremena do danas.
Istorija crnogorske heraldike pocela je simbolicki pecatom arhonta Petra a trajala i nastavljala se kroz drzavne i dinasticke grbove, dobivsi svoj istorijski smisao i simbolicki izraz u drzavnom grbu nezavisne evropske Crne Gore."
 
Kha ovu knjigu sam ranije pominjao a gore se radi o drugoj knjizi. Pa postojao je grb Božićne pobune jer je božićna pobuna postojala. Tokom pobune poginulo je preko 5000 ljudi mnogi su na stravičan način ubijeni. Uništene su mnoge kuće a velika imovina uništena i opljačkana. O svemu postoji obimna lieratura. Teško je preskočiti taj dio istorije Crne Gore a pogrešno je odnositi se prema njemu kao da ga nije ni bilo. Naročito je potrebno sa istorijskog stanovišta riješiti uzroke i posljedice tih događaja, emocije su nepotrebne i stvaraju pogrešnu sliku. :)
 

Back
Top