Gledali... Obrazložili... Ocenili... :)

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Skinuo sam i ja,da vidim zbog čega Obama kmeči nekoliko dana da su ih napali sjeverno korejski hekeri.Sama ta činjenica zvuči kao komedija.Čuj sjeverno korejski hakeri napali Sony!

Još jedna žrtva, ali shvatam, naprosto ne možeš a da ne odgledaš.:hahaha:

Pa među gomilom tih likova valjda se i nađe neki genij.Pojavljuju se i poznate ličnosti u onom delu koji sam odgledao, ali najžešće je sa onim belim reperom.:lol:
 
The Interview (2014) http://www.imdb.com/title/tt2788710/

Skinuo prekjuče ovaj film zapanjen ocenom od 9.8 Nikad nisam video takvu ocenu, osim kad su u pitanju anime serijali (klinci naredaju sve desetke i devetke.)
Petpostavljao sam da ima neka kvaka, ali nisam znao šta je u pitanju.Pogledam broj ljudi koji je glasao, kada ima 50 - 60 glasača, to je neki film u kućnoj radinosti pa komšije, prijatelji i "filmadžije" daju visoku ocenu. Ali ovde je glasalo 45 000 ljudi.
I počnem da gledam film.Komedija, tv voditelj i producent putuju za Severnu Koreju da intervjuišu predsednika.
Minuti prolaze i dalje čekam da vidim u čemu je štos.U komediji ne vidim ništa posebno, humor tipa 8 na ***** te nosam ili sedam i po moj te pipo, što će reći dečiji humor koji ide na razne provale.Reko da klinci nisu dali tako visoke ocene.Uglavnom film me je toliko smorio da sam isključio na 33 minute i 8 sekundi.
I danas iznosim svoje razmišljanje jednoj osobi koja mi reče - ma digla se neka frka na relaciji Severna Koreja - USA pa film dobio ogroman publicitet.

I tako saznam tajnu visoke ocene.Šta reći o filmu ima nekih žešćih provala, bar u onom delu koji sam ja gledao, da ne prepričavam, ali sve u svemu glupost koju možete pogledati ako želite da saznate zašto toliko buke.Inače ne bih preporučio, jer za sat vremena i 50 minuta koliko traje možete odgledati bolje stvari.Ocena, nemam pojma, niska.Vidim da i drugi tako misle film je za dva dana pao sa 9.8 na 8.5 sa tendecijom daljeg pada.Uglavnom usralo ih je, verovatno će milioni ovakvih naivaca kao ja odgledati da vide o čemu se radi.

Šta si očekivao :D . Priču je napisao Set Rogen i glavni je glumac u istoj a sidekick mu je Džems Franko :hahaha: .
 
Poslednja izmena:
Šta si očekivao :D . Priču je napisao Set Rogen i glavni je glumac u istoj a sidekick mu je Džems Franko :hahaha: .

I to što kažeš.
Set Rogan se bar pokazao kao dobar glumac u tom filmu, što se ne bi moglo reći Za Džejmsa Franka čije mi je histerično, usiljeno cerekanje kao deo humora išlo sve vreme na nerve.

Nezavisno od ovog filma ima jedna čudna stvar kad sam spomenuo usiljeni smeh.I Franko i njemu sličan Džim Keri su se proslavili kao komičari, a svoje najbolje uloge su ostvarili u potpuno drugim žanrovskim ostvarenjima.Isti taj pomahnitali Franko je odlično odradio posao u 127 Hours, a Džim Keri me je zapanjio u The Truman Show i Eternal Sunshine of the Spotless Mind.
 
Poslednja izmena:
I to što kažeš.
Set Rogan se bar pokazao kao dobar glumac u tom filmu, što se ne bi moglo reći Za Džejmsa Franka čije mi je histerično, usiljeno cerekanje kao deo humora išlo sve vreme na nerve.

Nezavisno od ovog filma ima jedna čudna stvar kad sam spomenuo usiljeni smeh.I Franko i njemu sličan Džim Keri su se proslavili kao komičari, a svoje najbolje uloge su ostvarili u potpuno drugim žanrovskim ostvarenjima.Isti taj pomahnitali Franko je odlično odradio posao u 127 Hours, a Džim Keri me je zapanjio u The Truman Show i Eternal Sunshine of the Spotless Mind.

Za Franka i Rogena se čulo preko serije Freaks and Geeks - http://www.imdb.com/title/tt0193676/?ref_=nm_flmg_act_97 koja se i kod nas puštala tu jednu sezonu koliko je trajala (nije mi jasno zašto je trajala samo jednu sezonu). Imaju njih dvojica smisla za glumu samo uvek biraju da glume u nekim bezveznim komedijama. Franko je imao par izleta sa ozbiljnim ulogama gde se solidno snašao pored 127 Sati dobro je odglumio i u Usponu planete majmuna a u Spajdermenu je bio nekako nategnut. Džim je najboji bio u Ejs Venturi (oba dela) i Glupan i Tupan a ostale komedije su mu nekako nategnute.
 
Spoorloos (1988)

51E05bsjlKL.jpg


http://www.imdb.com/title/tt0096163/

Odlican psiholoski triler, izuzetno realistacan i zbog toga veoma jeziv.

Size: Mladi par putuje iz Amsterdama u Francusku. Staju na jednoj pumpi u blizini Nima da natoce corbu. Riba odlazi u prodavnicu na pumpi da kupi dve koka-kolje i...ne vraca se vise.
Tri godine je proslo od tog dogadjaja i njen momak je i dalje ocajnicki trazi. U medjuvremenu saznajemo da ga je kidnaper kontaktirao, da mu salje razglednice i da ga pomno posmatra...
Glavni zaplet nastaje kada kidnaper resi da okonca tu igru...

Kao sto rekoh, glavna prednost ovog filma je to sto je realistican, pre svega lik tog kidnapera, odnosno glavnog negativca u filmu.
Za razliku od gomile slicnih filmova, u kojima su negativci predstavljeni kao izuzetno spretni, natprosecno inteligentni likovi, sa nekim zastrasujucim kezovima i pogledima, ovde je taj negativac prikazan kao obican covek, onaj na koga nikad ne bi posumnjali da je zlocinac.

U jednom delu filma vidimo kako planira i priprema zlocin, i to izgleda prilicno nespretno, pa cak i komicno. Ali opet, sa druge strane, vidi se da je to pedantan, proracunat lik, koji ne zeli da bilo sta prepusti slucaju.

Onda nam reditelj otkriva njegove motive, sta je to sto ga je podstaklo na zlocin.

Vidimo da je to obican porodican covek, kome ocigledno fali uzbudjenja u zivotu. Saznajemo dogadjaje iz proslosti, kada je kao decak skocio sa terase i slomio ruku, samo zato sto je zeleo da pobegne od ocekivanog.
Ta zelja mu se ponovo javila kada je igrom slucaja spasao devojcicu koja se davila u reci. Za decu je on postao heroj, ali mu to ocigledno nije bilo dovoljno i nije u njemu izazvalo ono zadovoljstvo, onaj adrenalin koji zeli da oseti. Zato se i odlucio da proba nesto potpuno suprotno, da sa "bele strane" predje na "crnu stranu".

Sam kraj filma je mozda ocekivan, ali opet izuzetno efektan.

I tu bih napravio jednu paralelu izmedju ovog filma i njegovog americkog rimejka, koji najbolje oslikava razliku izmedju evropske kinematografije i Holivuda, tj. pravljenja filma za evropsku i americku publiku.

1993. godine snimljen je americki rimejk ovog filma, sa Kiferom Saterlendom, Dzefom Bridzisom i Sandrom Bulok u glavnim rolama. Sto je interesantno, rimejk je rezirao takodje George Sluizer.
Nisam pogledao taj rimejk, ali sam video trejler i procitao opis filma, sto mi je bilo sasvim dovoljno da izvedem zakljucak.

Rimejk verzija ovog filma, za razliku od originala, zavrsava se hepi endom, na taj nacin sto Kifer zvekne Bridzisom lopatom u vugla. Dakle, tipicno holivudski kraj, publika je odusevljena sto je zli decko dobio po tikvi itd.

Citajuci komentare i gledajuci trejler, uvideo sam da je rimejk klasican holivudski triler, sa naglasenom akcijom, a ne sa akcentom na likove i njihove dijaloge. Dakle, jedan isti reditelj napravio je jedno malo remek delo, a onda to remek delo upropastio, u zelji da ga priblizi americkoj publici, koja zeli akciju, akciju i samo akciju.
I eto, to je jos jedan eklatantnan pokazatelj zbog cega evropski reditelji snimaju svakojaku djubrad u Americi.

Da zakljucim: onaj ko voli sporije i realisticnije filmove, sa akcentom na likove i njihovu temeljnu analizu, neka pogleda original. Koga to smara i hoce akciju, dinamicniju radnju, onda ima rimejk na raspologanju. Pa sad, ko voli neka izvoli.

Ocena: 9,5 - bila bi i cista desetka da nema par sitnih nelogicnosti.




Promače mi ovaj post.Nisam znao da je The Vanishing sa Kiferom Saterlendom, Džefom Bridžisom i Sandrom Bulok rimejk.
Ne samo što zvekne lopatom negativca, nego i dok traži svoju devojku redovno dolazi u neki restoran gde se smuva sa konobaricom koja je zadivljena takvom snagom ljubavi, pa na kraju dobija utehu sa novom ženskom.:lol: Da li se to pojavljuje i u originalu? Mada ima smisla, posle tolikog vremena.

Nisam gledao original, ali je i u ovom rimejku odlično dočarana sva spomenuta banalnost otmičara u odličnoj glumi Džefa Bridžisa.Izbor Džefa za otmičara je bio pun pogodak.
Ne znam kakav je Holanđanin, pretpostavljam bolji, ali i Amerikanac je veoma solidan film, tako da nije za baciti ako neko naleti na američku verziju.I ovde postoji dosta realizma i jeze.
Saterlend je takođe odlično odradio ulogu momka koji traži devojku, izgleda kao ukleta duša smucajući se po tom gradu.
Iako mi je film bio interesantan, ostavlja vrlo težak. mučan utisak.Razni ludaci, kao što reče često nisu neki hiperinteligentni likovi i antiheroji kao Džoker, Hanibal , nego ljudi iz svakodnevnog života.Lik je zapravo veoma dobar otac, ume da komunicira sa ljudima i deluje kao prijatan čovek.On sam sebi

deluje budući da je "probio" tabu kao drugačija osoba, otud taj postupak nerealnog samopouzdanja - umesto da se pritaji, šalje pisma momku te devojke kao novoj žrtvi, ali na kraju pokazuje da je samo običan jadnik kad se sam nađe u škripcu tj. kad se radi o njegovoj ćerci.Uobičajena greška monstruma sitnih dometa, kad se okuraže i precene svoje mogućnosti.I u paklu postoji hijerarhija.
 
Poslednja izmena:
Don Jon (2013)

don_jon_ver6.jpg


http://www.imdb.com/title/tt2229499/

Ovaj film sam planirao da gledam u bioskopu svojevremeno, ali igrom slucaja to nisam ucinio.
Listajuci filmove koje nudi HBO OD naidjoh upravo na ovaj rediteljski prvenac Džozef Gordon-Levita i odlucih da mu dam sansu.

Glavni junak Dzon voli da ide u teretanu, u crkvu, da izlazi po klubovima i muva lake zenske, koje kasnije privodi na gajbu, ali najvise od svega voli da gleda pornjave.
Za njega je gledanje pornica veci uzitak nego i sam seks.
E sad, jedno vece u klubu upoznaje Barbaru, ekstra ribu sa fenomenalnim telom i potpuno poludi za njom. Pokusava da je zbari po ustaljenoj taktici i privede na gajbu kako bi se malo rekreirali, ali mu ona, osim ljubakanja, uskracuje to zadovoljstvo.
Dzoni shvata da mora da promeni taktiku i da ne moze da je tretira kao devojku za jedno vece. Ubrzo pocinje da se ponasa onako kako ona to trazi - krece na neki usrani vecernji kurs, upoznaje je sa roditeljima, gleda sa njom ljubice, ali problem nastaje kada bude morao da bira, ili ona ili nircpo...

Film balansira izmedju komercijale i jedne veste kritike savremenih musko-zenskih odnosa, pa cak i ide toliko u sirinu, da se na izvestan nacin kritikuje savremena americka porodica, crkva, odnosno celokupno savremeno drustvo. I upravo se tu ovaj film gubi, jer ne uspeva podjednako uspesno da igra na dva koloseka.

Draz ovog filma je sto daje osvrt na savremeno drustvo koje funkcionise na bazi klisea i povrsnosti. Sve se radi prema ustaljenoj matrici: nedeljni odlasci u crkvu, rucak sa porodicom koja te smara svojim popovanjem kada ces da se ozenis i dobijes klince, onda kultura tela kao odraz povrsnosti koja je danas na ceni itd.

Glavni lik je momak koji zivi upravo jedan takav ustaljen zivot, zivot po sablonu savremene generacije. On ne razume ljubav i emocije, za njega je sve rutina. Zato i ne pronalazi zadovoljstvo u seksu, jer on to smatra jos jednom automatizovanom radnjom.
Sa druge strane, devojka u koju se zaljubljuje je klasicna cavka, koja sanja princa na belom konju. Za nju su romanticni filmovi refleksija zivota - ona zeli dugu vezu, zeli porodicu, zeli uspesnog muza. Zato i primorava sirotog Dzona da igra po njenim pravilima.
Iako se cini da se ovi likovi razlikuju, oni su u sustini isti - sebicni i "robotizovani". Njihov odnos je sveden na puku fizicku privlacnost i nista vise, nista dublje.

Mada su Dzon i njegov odnos sa Barbarom u centru filma, ne treba zanemariti ni neke sporedne scene, koje zaokruzuju ceo ovaj projekat. Na primer, nedeljni rucak u krugu porodice, gde imamo njegovog oca, koji stalno bulji u TV i nista ga drugo ne zanima, majka koja pritiska Dzona da se ozeni i da joj podari unucice, te njegova sestra koja stalno bulji u mobilni i kuca poruke. Zvuci poznato? ;)
Tu su i scene kada Dzon ide u crkvu da se ispovedi, a svestenik mu po automatizmu daje oprost, sto je jedna vesta kritika katolicke crkve.

Naravno, tu je i lik koji tumaci Dzulijen Mur, koji ima iskljucivu svrhu da omoguci katarzu glavnog lika.

Rediteljski je film solidno uradjen. Brza montaza i akcenat na rutinske Dzonove radnje ponavljanjem odredjenih kadrova, u potpunosti odgovara ritmu filma.
Kraj je nekako zbrzan i usiljen. Moglo je to jos malo da se razradi.

Sto se glume tice, nisam impresioniran, ali opet nemam ni prevelikih zamerki. Skarleti je dobro "legla" uloga Barbare, jer ima taj izgled zgodne, a tupave devojke.

Sve u svemu, film koji vredi pogledati, ali opet ne treba ocekivati nesto previse. Film je, kao sto napisah, rastrojen izmedju komercijale i jedne ozbiljnije kritike savremenog drustva. Sa jedne strane nije dovoljno duhovit kao komercijala, a sa druge je previse njanjav i puca na tu rom-kom stranu.

Ocena: stimulativnih 7,5
 
The Hobbit: The Battle of the Five Armies

IMDb 8/10
Verovatnosam se zasitila od prestenova preko dva hobita pa mi je ovaj treci, mnogo manje nego sto sam ocekivala..Dva ipo sata samo bitke koje smo vec gledali kroz celu sagu o prstenu..Posebno sto se scenario razlikuje od knjige, za razliku od prestenova...Knjigu od cca 350 strana razvukli su u tri filma po 2,5 sata..Ipak sve u svemu u udobnim stolicama sineplexa..zabavan film

The_Hobbit_-_The_Battle_of_the_Five_Armies.jpg

ja sam se još kod prvog dela razocarao :dash:

još teže mi je palo kad sam čuo da će PJ da snima serijal o Silmalirionu :confused:
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top