- Poruka
- 113.800
mnogi i ne znaju koja sve jezera postoje u beogradu
Savsko jezero
Savsko jezero – Ada Ciganlija (foto: Wikipedia)Savsko jezero se nalazi na beogradskoj opštini Čukarica. Napravljeno je krajem šezdesetih godina prošlog veka od desnog rukavca reke Save, građenjem veštačkih brana blizu gornjeg i donjeg špica Ade Ciganlije.
Dugačko je više od četiri kilometra, prosečne širine oko 200 metara, a dubina mu je od četiri do šest metara.
Ceo kompleks Ade Ciganlije je najuređeniji sportsko-turistički kompleks Beograda i urbane legende tvrde da se tokom toplih julskih dana u Savskom jezeru okupa čak 300.000 ljudi dnevno.
Veliki broj linija GSP Beograd ide pored Ade Ciganliji a u letnjim mesecima organizovane su posebne linije koje iz različitih delova grada saobraćaju direktno do Ade. Sa novobeogradske strane do Savskog jezera se lako stiže i čamcima koji tokom letnjih meseci redovno saobraćaju iz blokova 70 i 45. Parking prostor oko Savskog jezera je dobro organizvan, a ako želite da na Adu uđete sopstvenim autom morate platiti posebnu dnevnu kartu.
Na samom početku, odnosno kraju Savskog jezera, postavljen je veštački gejzir a sedam kilometara obala Savskog jezera je pretvoreno u šljunkovite plaže.
Jezero je bogato belom ribom, ali ne oskudeva ni plemenitim vrstama – šaranom, somom, štukom, slatkovodnim rakovima… U okviru ukupne obnove faune Ade Ciganlije, Savkog jezero je u nekoliko navrata poribljavano sa više tona šarana i amura. Na jezeru je 2009. godine održano i svetsko prvenstvo u lovu šarana, a ribočuvarska služba odlično radi svoj posao.
Pored pecanja, kupanja i veslanja, posetioci ovde mogu skijati na vodi, skakati bandžijem, jedriti, pa čak i roniti. Voda je izuzetno bistra za uslove ravničarskih jezera za šta je zaslužan i takozvani taložnik na gornjem špicu Ade Ciganlije. Naime, tek kada se savska voda u taložniku prirodnim putem profiltrira, sistemom pumpi se ubacuje u Savsko jezero. Sam taložnik je praktično posebno jezero za sebe i svojom veličinom, u odnosu na neka druga beogradska jezera, zaslužuje takav status. Taložnik ima poseban zaštićeni status, ograđen je visokom ogradom i na njemu je zabranjena svaka aktivnost – od kupanja do pecanja. Pumpama iz taložnika se reguliše i nivo vode u Savskom jezeru, koji je bez obzira na vodostaj Save, uglavnom postojan.
Uz plažu oko jezera, nalazi se staza za šetnju, vožnju bicikla, rolera, skejta… Uz stazu su i brojni kafići i restorani do kojih se stiže i turističkim vozićem koji u letnjim mesecima redovno saobraća oko celog jezera. U bogatom zelenilu koje okružuje jezero, skrivena su dečija igrališta, staze za šetnju, sportski tereni kao i mnogi drveni paviljoni u kojima se možete odmarati u hladu… Zbog svega ovoga nije ni čudo što su Savsko jezero i Ada Ciganlija odavno postala najomiljenije izletište Beograđana.
Podeli
- - - - - - - -
Ada Safari
Između Save i Čukaričkog rukavca, u blizini donjeg špica Ade Ciganlije, nalazi se jezero Ada Safari – jedno od najlepših mesta za odmor u Beogradu.
I pored toga što stotine hiljada izletnitnka svakog letnjeg dana stiže na Adu, ni svaki deseti ne zna da se na donjem delu Ade nalazi još jedno jezero. Put ih jednostavno odnese ka gužvi i vrevi plaže. A samo stotinak metara od kružnog toka na ulazu u Adu, nalazi se malo, ali prirodno jezero – Ada Safari. Pre nastanka Savskog jezera, u ovom delu Ade je bila prirodna depresija koja se punila vodom tokom velikih vodostaja Save. Tako se obnavljala voda u močvari koju su nekadašnji stanovnici Čukarice nazivali i Savskom barom.
Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog veka, jezero je potpuno isušeno i u neposrednoj blizini je izgrađen stacionarni zabavni park. Ispostavilo se da je park bio promašena investicija i posle nekoliko godina je prestao sa radom. Trska i ševar su se ubrzo vratile u staru baru a sa njima je počelo da stiže i đubre.
Mesto na kome je danas jezero, dugo je bilo smetlište koje su svakodnevno punili stanovnici polulegalnog naselja koje se nalazi na donjem delu Ade. Građevinski šut, stari nameštaj i kućni aparati, dnevni otpad… godinama su bacani u staru Savsku baru. Tek početkom devedesetih godina, privatnom inicijativom opet je počelo čišćenje stare Savske bare. Odneto je gotovo dve stotine kamiona otpada…
Posle detaljnog sređivanja dna i obale jezera 1994. godine, ovo mesto postaje poznato kao Ada Safari, prvo jezero u Srbiji na kome je uvedeno ribolovačko pravilo „uhvati i pusti“. Jezero je prvenstveno namenjeno za sportski ribolov, posebno šarana, ali ima i kapitalnih primeraka amura, linjaka, babuške… Jezero je u obliku latiničnog slova S, prosečne dubine oko dva metra i ima uređenu obalu sa 30 numerisanih pecaroških mesta. Svi ulovljeni primerci veći od pet kilograma vraćaju se u vodu, a manji primerci ribe mogu se platiti po tržišnoj ceni i poneti kući. Sem ribolovačkog kluba u kom možete obezbediti karte za dnevno, nedeljno ili sezonsko pecanje, u okviru kompleksa nalazi se i prijatno uređen restoran.
Ovde se, naravno, može pojesti riblja čorba, ili riba na žaru. Leti se možete osvežiti hladnim pićem, a zimi kada je jezero zaleđeno, možete popiti i kuvano vino. I to sve bez žurbe, na miru i uz osmeh. Opušteno… Baš kako se i zove restoran… Oko najvećeg dela jezera postoji staza, pa ljubitelji prirode mogu uživati u šetnji tokom cele godine. Ovo mesto obožavaju i deca jer potpuno bezbrižno i slobodno mogu hraniti zečeve, koze, fazane, golubove, patke, labudove – stalne stanovnike mini zoo vrta.
Ada Safari je okružena gustom šumom tako da ste ovde potpuno izdvojeni od gradske gužve ili vreve obližnjeg Savskog jezera. Iako se nalazi u neposrednoj blizini grada, ceo kompleks podseća i na svojevrstan rezervat prirode.
- - - - - - - - - -
Topčider
Verovatno su mnogi zaboravili, a mnogi i ne znaju, da jedan od najlepših beogradskih parkova, Topčider, ima veštačka jezera koja su pravi ukras ovog parka i izletišta.
Neki će možda reći da je nepristojno govoriti o malim topčiderskim akumulacijama u konteksu drugih, mnogo većih beogradskih jezera.
Do Topčiderskog parka se može stići nizbrdo od Topčiderske zvezde ili ulicom Teodora Drajzera. Može se stići i direktno sa Mosta na Adi, ali i iz Rakovice, putem pored rasadnika. Topčider se nalazi između beogradskih opština Čukarica i Savski venac, u podnožju topčiderskog brda koje se spušta i širi u dolinu Topčiderke, treće beogradske reke, takođe često zaboravljane.
Topčider je prvi namenski urađen beogradski park, i izgrađen je po narudžbi kneza Miloša. Zasadili su ga češki vrtlari koji su centralni cvetni deo produžili do kamenog obeliska, kako bi naglasili paradni karakter samog parka i važnost poručioca. Ispred Miloševog konaka tadašnjeg kneževog letnjikovca, veliku senku u toplim danima i danas pravi stogodišnji platan. Priča se da je drvo zasađeno na mestu gde je ranije bila krečana, pa otud njegova veličina i dugovečnost. Uređene su šetne staze, travnjaci, prelepe cvetne aleje…
Ipak, poseban dragulj Topčiderskog parka, predstavljaju tri veštačka jezerceta koja se napajaju vodom sa Topčiderske česme, kao i potok koji teče kroz ceo park. Najmanje jezerce je stalno u hladovini i iz njega voda odlazi direktno u Topčidersku reku. Srednje po veličini jezero je i najdublje i na sredini jezera se nalazi maleno veštačko ostrvo od kamena. Jezera su uređena utvrđenom obalom, a na najvećem, koje liči na osmicu, nalazi se drveni mostić. Čisti potok kojim se jezera napajaju vodom nikada ne presušuje.
Nepun kilometar od Topčiderskog parka, nalazi se restoran „Košuta“, poznat po odličnom pečenju i debeloj hladovini. Ispred restorana nalazi se veštačko jezerce koje se napaja svežom vodom sa Hajdučke česme udaljene tek nekoliko stotina metara od ovog restorana.
Tu su patke i druge plovke, barske kornjače, a zečevi, fazani i pauni su stalni stanovnici ovog malenog zoo vrta. Prostor oko restorana se redovno održava a postoji i igraonica za decu.
Savsko jezero
Savsko jezero – Ada Ciganlija (foto: Wikipedia)Savsko jezero se nalazi na beogradskoj opštini Čukarica. Napravljeno je krajem šezdesetih godina prošlog veka od desnog rukavca reke Save, građenjem veštačkih brana blizu gornjeg i donjeg špica Ade Ciganlije.
Dugačko je više od četiri kilometra, prosečne širine oko 200 metara, a dubina mu je od četiri do šest metara.
Ceo kompleks Ade Ciganlije je najuređeniji sportsko-turistički kompleks Beograda i urbane legende tvrde da se tokom toplih julskih dana u Savskom jezeru okupa čak 300.000 ljudi dnevno.
Veliki broj linija GSP Beograd ide pored Ade Ciganliji a u letnjim mesecima organizovane su posebne linije koje iz različitih delova grada saobraćaju direktno do Ade. Sa novobeogradske strane do Savskog jezera se lako stiže i čamcima koji tokom letnjih meseci redovno saobraćaju iz blokova 70 i 45. Parking prostor oko Savskog jezera je dobro organizvan, a ako želite da na Adu uđete sopstvenim autom morate platiti posebnu dnevnu kartu.
Na samom početku, odnosno kraju Savskog jezera, postavljen je veštački gejzir a sedam kilometara obala Savskog jezera je pretvoreno u šljunkovite plaže.
Jezero je bogato belom ribom, ali ne oskudeva ni plemenitim vrstama – šaranom, somom, štukom, slatkovodnim rakovima… U okviru ukupne obnove faune Ade Ciganlije, Savkog jezero je u nekoliko navrata poribljavano sa više tona šarana i amura. Na jezeru je 2009. godine održano i svetsko prvenstvo u lovu šarana, a ribočuvarska služba odlično radi svoj posao.
Pored pecanja, kupanja i veslanja, posetioci ovde mogu skijati na vodi, skakati bandžijem, jedriti, pa čak i roniti. Voda je izuzetno bistra za uslove ravničarskih jezera za šta je zaslužan i takozvani taložnik na gornjem špicu Ade Ciganlije. Naime, tek kada se savska voda u taložniku prirodnim putem profiltrira, sistemom pumpi se ubacuje u Savsko jezero. Sam taložnik je praktično posebno jezero za sebe i svojom veličinom, u odnosu na neka druga beogradska jezera, zaslužuje takav status. Taložnik ima poseban zaštićeni status, ograđen je visokom ogradom i na njemu je zabranjena svaka aktivnost – od kupanja do pecanja. Pumpama iz taložnika se reguliše i nivo vode u Savskom jezeru, koji je bez obzira na vodostaj Save, uglavnom postojan.
Uz plažu oko jezera, nalazi se staza za šetnju, vožnju bicikla, rolera, skejta… Uz stazu su i brojni kafići i restorani do kojih se stiže i turističkim vozićem koji u letnjim mesecima redovno saobraća oko celog jezera. U bogatom zelenilu koje okružuje jezero, skrivena su dečija igrališta, staze za šetnju, sportski tereni kao i mnogi drveni paviljoni u kojima se možete odmarati u hladu… Zbog svega ovoga nije ni čudo što su Savsko jezero i Ada Ciganlija odavno postala najomiljenije izletište Beograđana.
Podeli
- - - - - - - -
Ada Safari
Između Save i Čukaričkog rukavca, u blizini donjeg špica Ade Ciganlije, nalazi se jezero Ada Safari – jedno od najlepših mesta za odmor u Beogradu.
I pored toga što stotine hiljada izletnitnka svakog letnjeg dana stiže na Adu, ni svaki deseti ne zna da se na donjem delu Ade nalazi još jedno jezero. Put ih jednostavno odnese ka gužvi i vrevi plaže. A samo stotinak metara od kružnog toka na ulazu u Adu, nalazi se malo, ali prirodno jezero – Ada Safari. Pre nastanka Savskog jezera, u ovom delu Ade je bila prirodna depresija koja se punila vodom tokom velikih vodostaja Save. Tako se obnavljala voda u močvari koju su nekadašnji stanovnici Čukarice nazivali i Savskom barom.
Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog veka, jezero je potpuno isušeno i u neposrednoj blizini je izgrađen stacionarni zabavni park. Ispostavilo se da je park bio promašena investicija i posle nekoliko godina je prestao sa radom. Trska i ševar su se ubrzo vratile u staru baru a sa njima je počelo da stiže i đubre.
Mesto na kome je danas jezero, dugo je bilo smetlište koje su svakodnevno punili stanovnici polulegalnog naselja koje se nalazi na donjem delu Ade. Građevinski šut, stari nameštaj i kućni aparati, dnevni otpad… godinama su bacani u staru Savsku baru. Tek početkom devedesetih godina, privatnom inicijativom opet je počelo čišćenje stare Savske bare. Odneto je gotovo dve stotine kamiona otpada…
Posle detaljnog sređivanja dna i obale jezera 1994. godine, ovo mesto postaje poznato kao Ada Safari, prvo jezero u Srbiji na kome je uvedeno ribolovačko pravilo „uhvati i pusti“. Jezero je prvenstveno namenjeno za sportski ribolov, posebno šarana, ali ima i kapitalnih primeraka amura, linjaka, babuške… Jezero je u obliku latiničnog slova S, prosečne dubine oko dva metra i ima uređenu obalu sa 30 numerisanih pecaroških mesta. Svi ulovljeni primerci veći od pet kilograma vraćaju se u vodu, a manji primerci ribe mogu se platiti po tržišnoj ceni i poneti kući. Sem ribolovačkog kluba u kom možete obezbediti karte za dnevno, nedeljno ili sezonsko pecanje, u okviru kompleksa nalazi se i prijatno uređen restoran.
Ovde se, naravno, može pojesti riblja čorba, ili riba na žaru. Leti se možete osvežiti hladnim pićem, a zimi kada je jezero zaleđeno, možete popiti i kuvano vino. I to sve bez žurbe, na miru i uz osmeh. Opušteno… Baš kako se i zove restoran… Oko najvećeg dela jezera postoji staza, pa ljubitelji prirode mogu uživati u šetnji tokom cele godine. Ovo mesto obožavaju i deca jer potpuno bezbrižno i slobodno mogu hraniti zečeve, koze, fazane, golubove, patke, labudove – stalne stanovnike mini zoo vrta.
Ada Safari je okružena gustom šumom tako da ste ovde potpuno izdvojeni od gradske gužve ili vreve obližnjeg Savskog jezera. Iako se nalazi u neposrednoj blizini grada, ceo kompleks podseća i na svojevrstan rezervat prirode.
- - - - - - - - - -
Topčider
Verovatno su mnogi zaboravili, a mnogi i ne znaju, da jedan od najlepših beogradskih parkova, Topčider, ima veštačka jezera koja su pravi ukras ovog parka i izletišta.
Neki će možda reći da je nepristojno govoriti o malim topčiderskim akumulacijama u konteksu drugih, mnogo većih beogradskih jezera.
Do Topčiderskog parka se može stići nizbrdo od Topčiderske zvezde ili ulicom Teodora Drajzera. Može se stići i direktno sa Mosta na Adi, ali i iz Rakovice, putem pored rasadnika. Topčider se nalazi između beogradskih opština Čukarica i Savski venac, u podnožju topčiderskog brda koje se spušta i širi u dolinu Topčiderke, treće beogradske reke, takođe često zaboravljane.
Topčider je prvi namenski urađen beogradski park, i izgrađen je po narudžbi kneza Miloša. Zasadili su ga češki vrtlari koji su centralni cvetni deo produžili do kamenog obeliska, kako bi naglasili paradni karakter samog parka i važnost poručioca. Ispred Miloševog konaka tadašnjeg kneževog letnjikovca, veliku senku u toplim danima i danas pravi stogodišnji platan. Priča se da je drvo zasađeno na mestu gde je ranije bila krečana, pa otud njegova veličina i dugovečnost. Uređene su šetne staze, travnjaci, prelepe cvetne aleje…
Ipak, poseban dragulj Topčiderskog parka, predstavljaju tri veštačka jezerceta koja se napajaju vodom sa Topčiderske česme, kao i potok koji teče kroz ceo park. Najmanje jezerce je stalno u hladovini i iz njega voda odlazi direktno u Topčidersku reku. Srednje po veličini jezero je i najdublje i na sredini jezera se nalazi maleno veštačko ostrvo od kamena. Jezera su uređena utvrđenom obalom, a na najvećem, koje liči na osmicu, nalazi se drveni mostić. Čisti potok kojim se jezera napajaju vodom nikada ne presušuje.
Nepun kilometar od Topčiderskog parka, nalazi se restoran „Košuta“, poznat po odličnom pečenju i debeloj hladovini. Ispred restorana nalazi se veštačko jezerce koje se napaja svežom vodom sa Hajdučke česme udaljene tek nekoliko stotina metara od ovog restorana.
Tu su patke i druge plovke, barske kornjače, a zečevi, fazani i pauni su stalni stanovnici ovog malenog zoo vrta. Prostor oko restorana se redovno održava a postoji i igraonica za decu.