Fizika - pomoć pri rešavanju zadataka (obavezno pročitati uputstva u prvom postu)

Zadatak: Veliko izdubljeno sferno ogledalo teleskopa, žižne daljine f=50 cm, stoji u ležištu na tankom sloju žive. Odrediti maksimalnu masu ogledala pa da ogledalo pliva. Najveća dubina ogledala je H=20 cm, unutrašnji i spoljašnji poluprečnici su približno jednaki, a gustina žive je ρ=13600 kg/m kubnih.

Resenje:
poluprecnik ogledala je R = 2*f = 1m. Sila potiska jednaka je tezini zive koja bi se nalazila u kaloti visine H i poluprecnika R. Maksimalna masa ogledala koje pliva je:
R = 2f = 1 m
mmax = ρ*V = ρ*pi/3*H[SUP]2[/SUP]*(3R-H) = 1.595*10[SUP]3[/SUP] kg

znam da je ovo resenje ali meni je potreban citav postupak pa ako neko zna puno bi mi pomogao... hvala :whistling:
 
Zadatak: Veliko izdubljeno sferno ogledalo teleskopa, žižne daljine f=50 cm, stoji u ležištu na tankom sloju žive. Odrediti maksimalnu masu ogledala pa da ogledalo pliva. Najveća dubina ogledala je H=20 cm, unutrašnji i spoljašnji poluprečnici su približno jednaki, a gustina žive je ρ=13600 kg/m kubnih.

Resenje:
poluprecnik ogledala je R = 2*f = 1m. Sila potiska jednaka je tezini zive koja bi se nalazila u kaloti visine H i poluprecnika R. Maksimalna masa ogledala koje pliva je:
R = 2f = 1 m

mmax = ρ*V = ρ*pi/3*H[SUP]2[/SUP]*(3R-H) = 1.595*10[SUP]3[/SUP] kg

znam da je ovo resenje ali meni je potreban citav postupak pa ako neko zna puno bi mi pomogao... hvala :whistling:


Ne shvatam sta te zbunjuje... Pokusaj da budes malo konkretniji...
 
ljudi ako ima neko da mi pomogne oko 2 zadatka iz fizike:
1.) Za krajeve pravog pravolinijskog provodnika duzine 20 cm prikljucen je otpor vrijednosti 12 Ω (om). Kolikom brzinom treba pomijerati provodnik kroz homogeno magnetno polje indukcije 1 T(tesla), normalno na linije sile da bi kroz otpor tekla struja 10 na minus drugu A(ampera)?
2.)Usmjereni snop jona čije su mase 1,8 * 10 22 (na 22) g ulazi u prostor izmedju magnetnih polova kružnog oblika. Poluprečnik je 3 cm, duž jednog od njegovih prečnika normalna na linije polja. Magnetno polje je homogeno a intenzitet indukcije je 0,5 T, izvan toga je 0. Poslije izlaska iz polja joni su uklonjeni za 60° (stepeni) Koliki im je intenzitet brzine ?
Ako ima ko da bi znao ovo da uradi? Hvala :)
 
ljudi ako ima neko da mi pomogne oko 2 zadatka iz fizike:
1.) Za krajeve pravog pravolinijskog provodnika duzine 20 cm prikljucen je otpor vrijednosti 12 Ω (om). Kolikom brzinom treba pomijerati provodnik kroz homogeno magnetno polje indukcije 1 T(tesla), normalno na linije sile da bi kroz otpor tekla struja 10 na minus drugu A(ampera)?
2.)Usmjereni snop jona čije su mase 1,8 * 10 22 (na 22) g ulazi u prostor izmedju magnetnih polova kružnog oblika. Poluprečnik je 3 cm, duž jednog od njegovih prečnika normalna na linije polja. Magnetno polje je homogeno a intenzitet indukcije je 0,5 T, izvan toga je 0. Poslije izlaska iz polja joni su uklonjeni za 60° (stepeni) Koliki im je intenzitet brzine ?
Ako ima ko da bi znao ovo da uradi? Hvala :)

Uputstvo:
1) Proizvod struje i otpora daje napon koji mora da se indukuje u provodniku. Taj napon je istovremeno jednak i Blv, odakle se laklo nađe brzina.

2) Ovakva masa ne odgovara realnoj masi jona. Ključna reč za rešavanje uz adekvatnu masu- Lorencova sila.
 
Ljudi ja cu se definitivno ubiti. Sutra imam pismen, a iz zbirke samo ispadaju neke nove formule koje ja nikad nisam videla...


Evo primera:

delltaU= - delta Ek

Pa kad je unutrasnja energija bila jednaka kinteckoj kad je formula za unutrasnju energiju U=NEk...
Ili U=Q
i sad aj ako je U=Q onda je logicno da je U=m/M Cv delta T ali odakle je sve to jednako m/M 5/2 Rdelta T... Odakle sad tih 5/2?
ili U=Ft* l (el) = ni Fn (h/sinalfa= ni Q cosalfa (h/sinalfa)= ni m g h ctgalfa

I jos neko slovo grcko koje ne znam ni koje je= 1/Pi no (koncentracija) d

I odakle je V= ml/ro

Jao gotova sam...:dash:
 
Ljudi ja cu se definitivno ubiti. Sutra imam pismen, a iz zbirke samo ispadaju neke nove formule koje ja nikad nisam videla...


Evo primera:

delltaU= - delta Ek

Pa kad je unutrasnja energija bila jednaka kinteckoj kad je formula za unutrasnju energiju U=NEk...
Ili U=Q
i sad aj ako je U=Q onda je logicno da je U=m/M Cv delta T ali odakle je sve to jednako m/M 5/2 Rdelta T... Odakle sad tih 5/2?
ili U=Ft* l (el) = ni Fn (h/sinalfa= ni Q cosalfa (h/sinalfa)= ni m g h ctgalfa

I jos neko slovo grcko koje ne znam ni koje je= 1/Pi no (koncentracija) d

I odakle je V= ml/ro

Jao gotova sam...:dash:

pogledaj prvi post pa isformatiraj tekst kako valja. Uopšte ne razumem šta si pisala ovde....
 
Meni treba pomoc oko astronomije, kako se definisu zenit i nadir i kako se definisu sevrni nebeski i juzni nebeski pol?
Ja to znam da nacrtam ali nemam pojma sta da napisem (kako da ih definisem)... :confused:

Zenit je najviša tačka na nebeskoj sferi, postavljena na istoj vertikalno iznad posmatrača. Nadir, obrnuto od toga predstavlja najnižu tački smeštenu na nebeskoj sferi direktno ispod posmatrača. Što se tiče nebeskih polova, oni su zapravo projekcije Zemljinih na tu nebesku sferu. Sasvim logično s obzirom na sliku, zar ne:)?
 
Za krajeve pravog pravolinijskog provodnika duzine 20 cm prikljucen je otpor vrijednosti 12 Ω (om). Kolikom brzinom treba pomijerati provodnik kroz homogeno magnetno polje indukcije 1 T(tesla), normalno na linije sile da bi kroz otpor tekla struja 10 na minus drugu A(ampera)?

Indukovana EMS je jednaka Blv, tj. proizvodu magnente indukcije dužine provodnika i njegove brzine. Struja koja pri tom teče kroz provodnik je Blv/R, tj. ta indukovana EMS kroz otpor. Struja treba da bude I, tj. I=Blv/R, v=IR/Bl...
 
1) Ljudsko oko reaguje na svetlost minimalne snage 2*10^(-17) J/s. Koliko fotona talasne duzine 500 nanometara padne u oko za 1 s pri ovoj snazi?

2) Pri fotoefektu kineticka energija izbacenog elektrona je jednaka izlaznom radu. Naci odnos talasne duzine fotona i talasne duzine crvene granice.

Nesto sam se spetljala sa ovim, ako neko moze da pomogne oko postupka :)

Nisam primetio ovo pitanje, ali za slučaj da te i dalje interesuje:)...

1) Jedan foton nosi energiju h*ni, odnosno h*c/ lambda, gde je lambda ta talasna dužina. Ako je broj fotona N, onda je N puta ta energija ukupna energija koju fotoni nose. Kada se to podeli sa vremenom dobijaš odgovarajuću snagu koju zatim treba da izjednačiš sa onom iz formulacije zadatka. Iz dobijene jednačine nađeš N.

2)Za fotoefekat važi da foton koji proizvede izbijanje elektrona zatim istom daje svoju energiju koja se raspodeljuje na odgovarajuće. Uz zanemarivanje one otišle na jonizaciju, energija se raspodeljuje na kinetičku energiju elektrona i izlazni rad. Da bi do fotoefekta došlo, te kinetičke energije ne mora biti, ali izlaznog rada da. Granična vrednost koja se pominje u zadatku odnosi se na slučaj da se cela energija fotona pretvori u izlazni rad, pa je tada h*ni= Ai, tj. h*c/lamda=Ai. U zadatku se još kaže da neki foton daje kinetičku energiju jednaku izlaznom radu, što znači da za njega važi h*ni=Ek+Ai=2Ai, odnosno h*c/lambda[SUB]2[/SUB]=2Ai. Deljenjem ove poslednje relacije sa h*c/lamda=Ai, dobija se traženi odnos.
 
Ljudi ja cu se definitivno ubiti. Sutra imam pismen, a iz zbirke samo ispadaju neke nove formule koje ja nikad nisam videla...


Evo primera:

delltaU= - delta Ek

Pa kad je unutrasnja energija bila jednaka kinteckoj kad je formula za unutrasnju energiju U=NEk...
Ili U=Q
i sad aj ako je U=Q onda je logicno da je U=m/M Cv delta T ali odakle je sve to jednako m/M 5/2 Rdelta T... Odakle sad tih 5/2?
ili U=Ft* l (el) = ni Fn (h/sinalfa= ni Q cosalfa (h/sinalfa)= ni m g h ctgalfa

I jos neko slovo grcko koje ne znam ni koje je= 1/Pi no (koncentracija) d

I odakle je V= ml/ro

Jao gotova sam...:dash:

Jedino što sam uspeo da razumem od ovih pitanja je ono koje se tiče unutrašnje energije... Umesto Cv je stavljeno 5R/2. To je vrednost Cv za dvoatomski gas. Što baš toliko? Pa to je određeno brojem stepena slobode.

Ovo zadnje bi verovatno moglo da bude posledica činjenice da je masa kroz gustina jednako zapremini, mada nisi najjasnije napisala šta je tu šta.
 
Evo ovako, u nedoumici sam. Nije zadatak, više je teorijsko pitanje. Možda ispadam glup, ali da li moderna fizika posmatra gravitaciju kao silu? Pošto znam da postoje Njutnova i Ajnštajnova mehanika, a koncepti gravitacije se razlikuju, razmišljao sam o tome i nisam mogao da se umirim. Ako sam se osramotio, zaboravite :D Samo sam radoznao
 
Evo ovako, u nedoumici sam. Nije zadatak, više je teorijsko pitanje. Možda ispadam glup, ali da li moderna fizika posmatra gravitaciju kao silu? Pošto znam da postoje Njutnova i Ajnštajnova mehanika, a koncepti gravitacije se razlikuju, razmišljao sam o tome i nisam mogao da se umirim. Ako sam se osramotio, zaboravite :D Samo sam radoznao

Njutnova mehanika nije nevažeća pa da je baš nema u modernoj fizici. Gravitaciona sila koju je Njutn izrazio zakonom gravitacije se i danas koristi u računu kao takva. Ipak, u detaljnom razjašnjenju gravitacije i mehanizma kojim ona funkcioniše moderna fizika ide korak dalje. Kada je reč o opštoj teoriji relativnosti gravitacija se ne posmatra na isti način kao sila već se efekti koje izaziva pripisuju krivljenju prostor-vremena koje izaziva prisutstvo mase. Međutim o gravitaciji se još mnogo toga može reći, prvenstveno imajući u vidu činjenicu da OTR i kvantna mehanika nisu sasvim usaglašene.
 
Njutnova mehanika nije nevažeća pa da je baš nema u modernoj fizici. Gravitaciona sila koju je Njutn izrazio zakonom gravitacije se i danas koristi u računu kao takva. Ipak, u detaljnom razjašnjenju gravitacije i mehanizma kojim ona funkcioniše moderna fizika ide korak dalje. Kada je reč o opštoj teoriji relativnosti gravitacija se ne posmatra na isti način kao sila već se efekti koje izaziva pripisuju krivljenju prostor-vremena koje izaziva prisutstvo mase. Međutim o gravitaciji se još mnogo toga može reći, prvenstveno imajući u vidu činjenicu da OTR i kvantna mehanika nisu sasvim usaglašene.

Dakle, još nije 100% utvrđena priroda gravitacije? Hvala na odgovoru :)
 
Dakle, još nije 100% utvrđena priroda gravitacije? Hvala na odgovoru :)

Pa sad, znamo mi o gravitaciji sasvim dovoljno. Ono što stoji je da ono predstavlja jednu od četiri osnovne sile u našem univerzumu. Ono što nam OTR i Njutnova mehanika daju sasvim je dovoljno da bismo imali sasvim dobru predstavu o njoj. Nego postoje mnogo teorija koji pokušavaju da o njoj kažu još koju reč. Ipak, svakako da se o gravitaciji još uvek ne zna baš sve, prvenstveno kada je reč o kvantnoj teoriji gravitacije.
 

Back
Top