Fizika - pomoć pri rešavanju zadataka (obavezno pročitati uputstva u prvom postu)

imam veliki problem imam ispit iz fizike ne znam nista naravno a pogotovo zadatke treba mi pomoc evo pitanja 1.koja je razlika izmedju vektorskih i skalarnih velicina?Navesti takve dve velicine i napisati njihove jedinice u SI sistemu.
2.Odrediti dimenziju sile (preko osnovnih velicina) i njenu jedinicu u SI sistemu.
3.Koliku tezinu pokazuje vaga u liftu kada na njoj stoji covek mase m=80kg i lift: a) stoji b)se krece navise sa ubrzanjem a=5m/s2 c)se krece nanize sa ubrzanjem a=5m/s2.Ubrzanje zemljine teze je g=9,81m/s2.
4.Odrediti sile zatezanja u levon i desnom T1 i T2 uzetu kao na slici.
5.Koji je pravac ugaone brzine?Objasniti.
6.Dete mase m=10kg,sedi na rotirajucem stolu na rastojanju 2m od centra i napravi punu rotaciju (jedan obrt),ravnomerno za 2 s.Kolika je ugaona a kolika linearna brzina deteta?U kom pravcu ce delovati centrifugalna sila na dete i kolika je njena vrednost u poredjenju sa tezinom deteta?
7.Koliko obrtaja napravi motor ako je krenuo iz stanja mirovanja i dostigao 10000rpm (revolucija po minuti) za 2 minuta.Pretpostaviti konstantno ugaono ubrzanje.
8.Kako glase tri Njutnova zakona u mehanici?
9.Sta je ubrzanje?Da li je kruzno kretanje sa linearnom brzinom od 1m/s ubrzano?Objasniti.
10.Odrediti brzinu udara tela od tlo koje,slobodno pada sa visine od 100m.Ubrzanje Zemljine teze je g=9,81m/s2
alfa ugao=30stepeni,beta=60,gama=150N

Joj lebe mekani :dash: Sedi i uči.... I nemoj da ustaješ dok ti ova pitanja ne budu delovala smešno.

1. skalarne veličine su određene samo intenzitetom ( brojem, skalarom) dok vetorkse imaju intenzitet, pravac i smer (vektor). Skalar je recimo jačina eletrične struje, a vektor brzina...
2. kg*m/s[sup]2[/sup]
3. nemam pojma ali lako je izračunati. (ostavljam nekom drugom)
4. nema slike.
5. normalan na vektore v i r. Zašto? Zato što je ugaona brzina vektorski proizvod ova dva vektora, a pošto su oni međusobno normali i njihov vektorski proizvod je normalan na oba vektora.
6. pogledaj pod 3.
7. Ovako napamet 2min*10000rpm/2 = 10000. pošto je promena ugaone brzine linearna, a broj rotacija jednak određenom integralu funkcije brzine nad zadatim intervalom, to mu dođe površina trougla ispod funkcije brzine a to je vazda bilo P=ah/2. Nacrtaj taj gafik pa će ti biti jasno.
8. Ako ovo ne znaš, zaslužuješ da padneš. Aksiome dinamike idu ovako: svako telo e se kretati ravnomernom brzinom ili stajati u mestu ako an nnejga ne deluje nikakva sila. 2. Veličina sile je jednaka proizvodu ubrzanja i mase. (F=m*a) Mada je ovo pravilnije izraziti kao a=F/m jer je ubrzanje posledica dejstva sile a ne obrnuto. 3. ako jedno telo deluje na drugo silom F, tada i drugo na prvo seluje silom -F.
9. Najlepše rečeno ubrzanje je izvod brzine po vremenu (promena brzine). Ugaono kretanje jesete na neki način ubrznao jer postoji centripentalno ubrzanje koje menja pravac i smer vektora brzine, ali mu ne menja identitet
10. opet vidi pod 3.
 
Zatvorena kontura u obliku rama površine 50cm[SUP]2[/SUP] ravnomerno se obrće u magnetnom polju praveći 14 obrtaja u sekundi.
Odrediti maksimalnu vrednost indukovane EMS u kkonturi ako je jačina magnetnog polja 1,59 × 10[SUP]4[/SUP] A/m.


zo9h5g.jpg


Ja imam ideju kako bih zadatak rešila, ali rezultat mi se ne poklapa sa onim u rešenju. Volela bih da neko pročita moje razmišljanje vezano za zadatak i da mi kaže gde grešim. Hvala unapred. :)

Dakle, ja smatram da se najveća promena fluksa dešava kada ram navrši 1/4 svog jednog obrtaja. Tada je početni fluks jednak nuli (jer ne prolaze linije sila kroz ram = ram je paralelan linijama sila B), a krajnji fluks je jednak B×S jer se u tom položaju ram nalazi normalno u odnosu na linije sila. Tako ja nađoh promenu fluksa. Vreme za koje je ta promena fluksa izvršena, nađoh preko perioda jednog obrtaja (Δt= 1/4 * T = 0,018s), a sam period preko frekvencije.
(Ovo je važno!!!) Što se tiče određivanja intenziteta magnetne indukcije, tu postoji problem. Ja ne znam u kojoj se sredini ram nalazi, pa stoga ne znam kolika je relativna permeabilnost sredine i to mi stvara problem. Pošto ništa nije rečeno, ja sam shvatila da se ram nalazi u vazduhu i stoga je μ[SUB]r[/SUB]=1, što povlači da je B=μ[SUB]r[/SUB]*μ[SUB]0[/SUB]*H gde je μ[SUB]0[/SUB]=4π*10[SUP]-7[/SUP] Tm/A. Kada sve to sračunam, dobijem rezultat 5,5mV kao maksimalnu indukovanu EMS. Ostaje mi sumnja da se ram nalazi u prisustvu nekog feromagnetika što znači da je μ[SUB]r[/SUB]>1 i to menja rezultat. Bilo kako bilo, ja ne znam μ[SUB]r[/SUB] za bilo koji feromagnetik.

Rešenje u zbirci je 8,8 mV.
 
Zatvorena kontura u obliku rama površine 50cm[SUP]2[/SUP] ravnomerno se obrće u magnetnom polju praveći 14 obrtaja u sekundi.
Odrediti maksimalnu vrednost indukovane EMS u kkonturi ako je jačina magnetnog polja 1,59 × 10[SUP]4[/SUP] A/m.


zo9h5g.jpg


Ja imam ideju kako bih zadatak rešila, ali rezultat mi se ne poklapa sa onim u rešenju. Volela bih da neko pročita moje razmišljanje vezano za zadatak i da mi kaže gde grešim. Hvala unapred. :)

Dakle, ja smatram da se najveća promena fluksa dešava kada ram navrši 1/4 svog jednog obrtaja. Tada je početni fluks jednak nuli (jer ne prolaze linije sila kroz ram = ram je paralelan linijama sila B), a krajnji fluks je jednak B×S jer se u tom položaju ram nalazi normalno u odnosu na linije sila. Tako ja nađoh promenu fluksa. Vreme za koje je ta promena fluksa izvršena, nađoh preko perioda jednog obrtaja (Δt= 1/4 * T = 0,018s), a sam period preko frekvencije.
(Ovo je važno!!!) Što se tiče određivanja intenziteta magnetne indukcije, tu postoji problem. Ja ne znam u kojoj se sredini ram nalazi, pa stoga ne znam kolika je relativna permeabilnost sredine i to mi stvara problem. Pošto ništa nije rečeno, ja sam shvatila da se ram nalazi u vazduhu i stoga je μ[SUB]r[/SUB]=1, što povlači da je B=μ[SUB]r[/SUB]*μ[SUB]0[/SUB]*H gde je μ[SUB]0[/SUB]=4π*10[SUP]-7[/SUP] Tm/A. Kada sve to sračunam, dobijem rezultat 5,5mV kao maksimalnu indukovanu EMS. Ostaje mi sumnja da se ram nalazi u prisustvu nekog feromagnetika što znači da je μ[SUB]r[/SUB]>1 i to menja rezultat. Bilo kako bilo, ja ne znam μ[SUB]r[/SUB] za bilo koji feromagnetik.

Rešenje u zbirci je 8,8 mV.

To ti je DC motor u suštini....

Prvo:

EMS = − dφ/dt = − (d/dt) (NBA cos θ) = NBA sin θ (dθ/dt) = NBAω sin ωt.

A - površina preseka, N broj namotaja.

Ako ram ima ugaonu brzinu 14rpm, to je lako pretvoriti u rad/s:

ω = 14rpm = 14*2Pi/60 rad/s = 0,47Pi rad/s

Naravno da ram rotira u vazduhu, jer bi u bilo kojoj drugoj sredini, trenje bilo nezanemarljivo. Stoga je ovo ispravno

B=μ[SUB]r[/SUB]*μ[SUB]0[/SUB]*H

Na kraju, visi se da je EMS najveća za ugao Pi/2 jer je tada sinus maksimalan. Sad imaš dovoljno podataka, nadam se ;)
 
Nisam naglasila da se zadatak odnosi sa srednju školu, izvinjavam se, i da su mi objašnjenja na višem nivou nerazumljiva.
Paganko, hvala u svakom slučaju. ;) Još nismo radili naizmenične struje.

Ondak samo preskoči izvođenje i uzmi krajnju formulu zdravo za gotovo. :)

EMS = NBAω sin ωt.

N = 1.
A imaš zadato.
B izračunaš
ω izračunaš (0,46Pi rad/s)

i konačno sve to uvrsiš u formulu. Ako ti treba maksimaln EMS sinus mora biti maksimalan, dakle ωt mora biti Pi/2 ... Onda formalu postaje:

EMSmax = NBAω.

I to je to...
 
Poslednja izmena:
Ondak samo preskoči izvođenje i uzmi krajnju formulu zdravo za gotovo. :)

EMS = NBAω sin ωt.

N = 1.
A imaš zadato.
B izračunaš
ω izračunaš (0,46Pi rad/s)

i konačno sve to uvrsiš u formulu. Ako ti treba maksimaln EMS sinus mora biti maksimalan, dakle ωt mora biti Pi/2 ... Onda formalu postaje:

EMSmax = NBAω.

I to je to...

Ono što mi je jasno iz tvog izlaganja jeste, nažalost, ono što sam i sama zaključila,
a to je da je indukovana EMS maksimalna kada ram navrši 1/4 punog kruga tj. 90°.

Negde postoji geška!!! :(

Ne volim da učim napamet, tako da ću sačekati da mi neko na srednjoškolski način objasni rešenje. :D

Ako ram ima ugaonu brzinu 14rpm, to je lako pretvoriti u rad/s:

ω = 14rpm = 14*2Pi/60 rad/s = 0,47Pi rad/s

Odakle ti ovo /60 ako je frekvencija data kao 14 obrtaja u sekundi?
 
Ono što mi je jasno iz tvog izlaganja jeste, nažalost, ono što sam i sama zaključila,
a to je da je indukovana EMS maksimalna kada ram navrši 1/4 punog kruga tj. 90°.

Negde postoji geška!!! :(

Ne volim da učim napamet, tako da ću sačekati da mi neko na srednjoškolski način objasni rešenje. :D



Odakle ti ovo /60 ako je frekvencija data kao 14 obrtaja u sekundi?

E onda bez toga... :)
 
Imali smo kontrolni, pa samo da proverim rezultate sa vama. Dakle:

1. Rastojanje između mesta A i mesta B je 50km. Istovremeno pored tih mesta prolaze 2 automobila. Pored mesta A automobil prolazi brzinom 25m/s, a pored mesta B automobil brzinom 15m/s. Oba automobila imaju isti smer kretanja. Nakon koliko vremena će automobil A stići automobil B i na kom rastojanju od tačke A?
2. Voz pređe 50km. Prvu polovinu puta pređe za 2h, a drugu polovinu puta za 3h. Kojom brzinom se on kreće na prvoj polovini puta, na drugoj polovini puta i kolika je srednja brzina voza za ceo put?
3. Metak je ispaljen prema horizontu pod uglom od 30 stepeni. Brzina metka je 600m/s. Izračunati maksimalnu visinu koju metak dostiže.

U suštini su dovoljni samo rezultati. :) Hvala unapred
 
Nema tu šta da bude srednjoškolski ili ne. U srednjoj dobiješ gotovu formulu za ems i nema šta da misliš pošto je izvođenje izvan školskog znanja matematike. Ako se fluks menja po kosinusnom zakonu, onda se ems menja po sinusnom. I obrnuto važi Zašto? Ne pitaj, a nije ni važno :)

U stvari, srednjoškolski bi ti objasnili da je su ems i fluks pomereni za fazni ugao od pi/2...
 
Tvoje rešenje je nesumnjivo tačno! Kada složim tvoju formulu i moju dobijem da je
moja tačna ako i samo ako je ω=1/t gde je t period za koji se ram okrene za 90°.
Opet mi nije jasno gde sam ja to pogrešila u mom prvobitnom postu. :( :( :(

Moguće da je greška u rešenju jednostavno. Koliko je B? Inače ta pretpostavka da je potrebno da ram rotira za 1/4 punog kruga je suvišna... i netačna. Naime to zavisi od početnog stanja, koje je proizvoljno. Ako uzmeš da je u početku fluks bio maksimalan, e onda važi ta pretpostavka.
 
Poslednja izmena:
Imali smo kontrolni, pa samo da proverim rezultate sa vama. Dakle:

1. Rastojanje između mesta A i mesta B je 50km. Istovremeno pored tih mesta prolaze 2 automobila. Pored mesta A automobil prolazi brzinom 25m/s, a pored mesta B automobil brzinom 15m/s. Oba automobila imaju isti smer kretanja. Nakon koliko vremena će automobil A stići automobil B i na kom rastojanju od tačke A?
2. Voz pređe 50km. Prvu polovinu puta pređe za 2h, a drugu polovinu puta za 3h. Kojom brzinom se on kreće na prvoj polovini puta, na drugoj polovini puta i kolika je srednja brzina voza za ceo put?
3. Metak je ispaljen prema horizontu pod uglom od 30 stepeni. Brzina metka je 600m/s. Izračunati maksimalnu visinu koju metak dostiže.

U suštini su dovoljni samo rezultati. :) Hvala unapred

Za slučaj da vam je promaklo. :mrgreen::hahaha:
 
Zatvorena kontura u obliku rama površine 50cm[SUP]2[/SUP] ravnomerno se obrće u magnetnom polju praveći 14 obrtaja u sekundi.
Odrediti maksimalnu vrednost indukovane EMS u kkonturi ako je jačina magnetnog polja 1,59 × 10[SUP]4[/SUP] A/m.


zo9h5g.jpg


Ja imam ideju kako bih zadatak rešila, ali rezultat mi se ne poklapa sa onim u rešenju. Volela bih da neko pročita moje razmišljanje vezano za zadatak i da mi kaže gde grešim. Hvala unapred. :)



Rešenje u zbirci je 8,8 mV.

Не знам зашто сте толико запетљали!?!
Решење у збирци је тачно, 8.8мВ.

Ево овако:
површина рама: А=50cm2 = 50 * 10^-4 m2
угаона брзина: w = 14 o/sec = 14 * 2*pi rad/s = 28*pi rad/s
јачина магнетног поља: H=1.59 * 10^4 A/m

Магнетска индукција је: B = u*H, u=4*pi*10^-7 N/A^2
кад се израчуна:
B = 4*pi*10^-7 * 1.59 * 10^4 = 20 * 10^-3 T

Максимална индукована електромотрна сила (ЕМС):

E = w * B * A = 28 * pi *20 * 10^-3 * 50 * 10^-4 = 87879 * 10^-7 V
E = 8.8 * 10^-3 V = 8.8 mV

Није ми јасно шта сте петљали са синусима, полу-окретима и осталим?!? Једноставно, пошто се тражи максимална вредност ЕМС, тај синус мора бити 1, а кад ће он постати једнак јединици, уопште се не тражи у задатку.
 
Не знам зашто сте толико запетљали!?!
Решење у збирци је тачно, 8.8мВ.

Ево овако:
површина рама: А=50cm2 = 50 * 10^-4 m2
угаона брзина: w = 14 o/sec = 14 * 2*pi rad/s = 28*pi rad/s
јачина магнетног поља: H=1.59 * 10^4 A/m

Магнетска индукција је: B = u*H, u=4*pi*10^-7 N/A^2
кад се израчуна:
B = 4*pi*10^-7 * 1.59 * 10^4 = 20 * 10^-3 T

Максимална индукована електромотрна сила (ЕМС):

E = w * B * A = 28 * pi *20 * 10^-3 * 50 * 10^-4 = 87879 * 10^-7 V
E = 8.8 * 10^-3 V = 8.8 mV

Није ми јасно шта сте петљали са синусима, полу-окретима и осталим?!? Једноставно, пошто се тражи максимална вредност ЕМС, тај синус мора бити 1, а кад ће он постати једнак јединици, уопште се не тражи у задатку.

Pa kad je pitala već... ::mrgreen:

A dobila je valjan odgovor samo što ja ostavio sve u opštim brojevima...
 
Ja imam ideju kako bih zadatak rešila, ali rezultat mi se ne poklapa sa onim u rešenju. Volela bih da neko pročita moje razmišljanje vezano za zadatak i da mi kaže gde grešim. Hvala unapred. :)

Dakle, ja smatram da se najveća promena fluksa dešava kada ram navrši 1/4 svog jednog obrtaja. Tada je početni fluks jednak nuli (jer ne prolaze linije sila kroz ram = ram je paralelan linijama sila B), a krajnji fluks je jednak B×S jer se u tom položaju ram nalazi normalno u odnosu na linije sila. Tako ja nađoh promenu fluksa. Vreme za koje je ta promena fluksa izvršena, nađoh preko perioda jednog obrtaja (Δt= 1/4 * T = 0,018s), a sam period preko frekvencije.
(Ovo je važno!!!) Što se tiče određivanja intenziteta magnetne indukcije, tu postoji problem. Ja ne znam u kojoj se sredini ram nalazi, pa stoga ne znam kolika je relativna permeabilnost sredine i to mi stvara problem. Pošto ništa nije rečeno, ja sam shvatila da se ram nalazi u vazduhu i stoga je μ[SUB]r[/SUB]=1, što povlači da je B=μ[SUB]r[/SUB]*μ[SUB]0[/SUB]*H gde je μ[SUB]0[/SUB]=4π*10[SUP]-7[/SUP] Tm/A. Kada sve to sračunam, dobijem rezultat 5,5mV kao maksimalnu indukovanu EMS. Ostaje mi sumnja da se ram nalazi u prisustvu nekog feromagnetika što znači da je μ[SUB]r[/SUB]>1 i to menja rezultat. Bilo kako bilo, ja ne znam μ[SUB]r[/SUB] za bilo koji feromagnetik.

Rešenje u zbirci je 8,8 mV.

Koliko sam shvatio, ti si ovde primenila Faradejev zakon u formi da je negativna promena fluksa u vremenu jednaka elektromotornoj sili. Problem je upravo u previše doslednoj primeni te formule.

Naime, šta ti ona govori? Uzmimo sad da ram pravi četvritinu obrtaja, ali da pola te četvrtine obrtaja ugaona brzina bude w, a na drugoj polovini 2w. Ti možeš na osnovu ugaone brzine sračunati vreme za koje se izvrši ta četvrtina obrtaja. Takođe, znaš kakva je promena fluksa. Odatle se može dobiti kao negativni količnik i po toj formuli i EMS. Ali, primeti sledeće, pošto ugaona brzina nije svuda bila ista, ako bi gledala posebno intervale osmine obrataja ti bi dobila dve različite EMS. A ako to ne raščlaniš dobijaš jednu. Sada ćeš možda pomisliti, "ali ovde u zadatku kažu da je ugaona brzina konstantnog intenziteta". Jeste, ali je suština u tome da ova formula daje neki usrednjeni efekat, a ne trenutnu vrednost.

Da bih to bolje objasnio, napraviću analogiju sa zakonima kretanja. Srednja brzina je jednaka Δs/Δt. Međutim trenutna brzina je to isto, ali uz uslov da se posmatra beskonačno malo vreme, tj. da se uzimaju infinitenzimalne promene ds i dt, pa je trenutna brzina ds/dt, a ne Δs/Δt. Dakle, umesto nekog proizvoljnog vremena Δt, za određivanje trenutne vrednosti brzine je potreban beskonačno mali vremenski interval dt, tj. takav da Δt teži nuli. Jer od tačke A do tačke B na rastojanju Δs može se stići za ukupno vreme Δt na mnogo načina, pri razilčitim kombinacijama intenziteta brzine.

Slično i ovde treba umesto odgovarajućih ΔФ i Δt vrednosti uzeti dФ i dt, pa će trenutna EMS tada biti -dФ/dt. Ovo se može pročitati i kao negativni izvod fluksa po vremenu. Fluks je definisan preko skalarnog proizvoda vektora B i S, što se može svesti na B*S cos ugla između tih vektora. Pošto je taj ugao ovde wt, onda je fluks u nekom u trenutku t, BS cos wt. Negativni izvod po vremenu od ove funkcije je trenutna vrednost EMS, odnosno BSw sin wt. Sinusna funkcija može imati vrednosti iz intervala od -1 do 1, zbog čega je maksimum elektromotorne sile dostignut onda kada je taj sinus 1 (što je zaista u trenutku kada je ostvareni ugaoni pomeraj pi/2, odnosno na četvrtini obrataja). Prema tome, konačno rešenje bi bilo BSw. Naravno, w se lako dobije iz broja obrtaja.

E sad, verovatno se pitaš i što nisi dobila ono što treba, iako si pravilno primetila u kom trenutku je maksimalna EMS. Pre svega, obrazloženje nije dobro, iako zaključak koji se tiče trenutka jeste, kao što sam pre pomenuo. Zatim, ako primenimo formulu E=-ΔФ/Δt=-BS/(T/4)=-4BS/T=-4BSw/(2*pi)=-2BSw/pi. Ovo se sasvim jasno ne poklapa sa prethodnim rezultatom i govori o tome koliko je značajna razlika između beskonačno male promene fizičke veličine i one najobičnije.

Pošto se ovde radi o trenutnoj vrednosti EMS, ondnosno maksimumu koji se dostiže u određenom trenutku, ovde treba koristiti beskonačno male promene, čijim korišćenjem se dobija opšta formula BSw sin wt, a čiji je maksimum ujedno i tražena vrednost i iznosi BSw, gde je w ugaona brzina.
 
Da se još malo nadovežem na prethodno...

Posle prethodno napisanog bilo bi logično da se zapitaš, a što Faradejev zakon u formi E=-ΔФ/Δt u mnogim drugim zadacima daje tačan rezultat, dok se ovde ne može primeniti u toj, već u strogo diferencijalnoj formi E=-dФ/dt?

Iz prostog razloga što ovde indukovana elektromotorna sila nije konstantna. To je kao kod brzine, kada je trenutna brzina stalnog intenziteteta onda je i srednja jednaka trenutnoj. Tako tada:
v=Δs/Δt=ds/dt

Slično je ovde:
E=-ΔФ/Δt=-dФ/dt

Dakle, kada je indukovana EMS stalna, onda važi E=-ΔФ/Δt za njenu trenutnu vrednost. Međutim ako se EMS menja onda se ta formula ne može koristiti za njeno izračunavanje, već E=-dФ/dt. Drugim rečima, formula E=-ΔФ/Δt važi ako se fluks u vremenu ravnomerno menja.

Međutim, iako si sada verovatno shvatila suštinsku razliku beskonačno male promene i prosto promene fizičke veličine, ne znači ti mnogo ono što napisao oko izvođenja formule jer sam koristio diferenciranje. Ali, ja ću sada ti pokažem da se ovo može uraditi i bez toga uz malo kreativnosti (mada, može se uraditi i bez toga ako se formula BSw si wt uzme kao gotova).

Naime, znamo da je trenutna vrednost EMS odnos E=-dФ/dt=-ΔФ/Δt gde Δt teži nuli (beskonačno mala promena fluksa u beskonačno malom vremenu). Već sam objasnio u prethodnoj poruci da je ovde fluks BS cos wt. Posle beskonačno malog vremena Δt fluks će biti BS cos(w(t+Δt)). Promena fluksa je onda BS cos(w(t+Δt))-BS coswt=BS (cos(w(t+Δt))-cos wt). Dakle trenutna vrednost EMS je -BS(cos(w(t+Δt))-cos wt)/ Δt, gde Δt teži nuli. Izraz cos(w(t+Δt))-cos wt možemo pisati i kao cos(wt+wΔt)-coswt=-2sin((wt+wΔt+wt)/2) sin((wt+wΔt-wt)/2)=-2sin((2wt+wΔt)/2)sin(wΔt/2). Ubacimo ovu vrednost u izraz za trenutnu EMS, pa ona iznosi E=-BS(-2sin((2wt+wΔt)/2)sin(wΔt/2))/Δt=(2BSsin((2wt+wΔt)/2)sin(wΔt/2))/Δt, gde Δt teži nuli. Primetimo da pošto Δt teži nuli onda je sin((2wt+wΔt)/2)=sin((2wt+w*0)/2)=sin wt. Tako dobijamo (2BSsin wt*sin(wΔt/2))/Δt. Ovo poslednje možemo pisati kao (BSw sin wt*sin(wΔt/2))/(wΔt/2), gde Δt teži nuli.

Postoji formula koja kaže da je limes sin x / x kada x teži nuli 1. Nju ćeš kasnije učiti, a dokazuje se lako pomoću Lopitalovog pravila. Ipak, za sada nije teško primeniti je u gotovom obliku. Tačnije, korišćenjem iste jasno da za x=wΔt/2 važi sin(wΔt/2)/(wΔt/2) kada Δt, a samim tim i wΔt/2 teži nuli jednako 1. Kada se ova vrednost ubaci u formulu (BSw sin wt*sin(wΔt/2))/(wΔt/2) umesto pomenutog odnosa dobija se BSw sin wt za trenutnu vrednost indukovane EMS. Naravno, može se poći od te formule kao gotove, kao što je i urađeno u nekim prethodnim postovima, ali sam ti ovo prvenstveno napisao kako bih ilustrovao povezanost sa Faradejevim zakonom, koji je u preciznom obliku potopuno primenjiv na ovaj slučaj.

Maksimum indukovane elektromotorne sile lako se određuje na već opisani način. Pošto sinusna funkcija ima maksimum 1, on iznosi BSw.
 
Poslednja izmena:
Dve cestice se krecu duz istog pravca brzinama 0.6c i 0.5c. Izracunati njihovu relativnu brzinu ako se cestice krecu (a) u istom smeru (b) u suprotnom smeru.

e sad, u resenju pise da je pod (a) formula: V=(V1-V2)/(1-(V1*V2/sqr(c)))
a moje pitanje je zasto je u formuli minus ako se vec krecu u istom smeru? (mi kada smo na casu izvodili cini mi se da smo stavljali plus ako se sistem i cestica krecu u istom smeru)
 
Dve cestice se krecu duz istog pravca brzinama 0.6c i 0.5c. Izracunati njihovu relativnu brzinu ako se cestice krecu (a) u istom smeru (b) u suprotnom smeru.

e sad, u resenju pise da je pod (a) formula: V=(V1-V2)/(1-(V1*V2/sqr(c)))
a moje pitanje je zasto je u formuli minus ako se vec krecu u istom smeru? (mi kada smo na casu izvodili cini mi se da smo stavljali plus ako se sistem i cestica krecu u istom smeru)

Obrnuto. V=(V1-V2)/(1-(V1*V2/sqr(c))) važi kada se kreću u istom smeru, a V=(V1+V2)/(1+(V1*V2/sqr(c))) kada se kreću u suprotnim smerovima.
 
Obrnuto. V=(V1-V2)/(1-(V1*V2/sqr(c))) važi kada se kreću u istom smeru, a V=(V1+V2)/(1+(V1*V2/sqr(c))) kada se kreću u suprotnim smerovima.

Па чини ми се да је то и написао, само је поставио питање зашто је то тако?!?

Ево размишљања без формула и релативности:
ако се крећеш брзином 5км/х према аутомобилу који стоји, онда је твоја брзина у односу на аутомобил 5км/х. Ако се ауто креће према теби брзином 30км/х а ти према њему 5км/х, онда је твоја брзина у односу на ауто 35км/х. То је случај кретања у супротним смеровима, дакле брзине се сабирају. Ако се ауто удаљава од тебе брзином 30км/х а ти се крећеш брзином 5км/х, онда испада као да се ауто креће у односу на тебе брзином од 25км/х. У овом случају се кретања врше у истом смеру, а релативна брзина се добија као разлика твоје брзине и брзине аута. Ако су брзине велике (блиске брзини светлости), онда се изрази компликују оном величином у бројиоцу, али логика остаје иста.
 
Па чини ми се да је то и написао, само је поставио питање зашто је то тако?!?

Ево размишљања без формула и релативности:
ако се крећеш брзином 5км/х према аутомобилу који стоји, онда је твоја брзина у односу на аутомобил 5км/х. Ако се ауто креће према теби брзином 30км/х а ти према њему 5км/х, онда је твоја брзина у односу на ауто 35км/х. То је случај кретања у супротним смеровима, дакле брзине се сабирају. Ако се ауто удаљава од тебе брзином 30км/х а ти се крећеш брзином 5км/х, онда испада као да се ауто креће у односу на тебе брзином од 25км/х. У овом случају се кретања врше у истом смеру, а релативна брзина се добија као разлика твоје брзине и брзине аута. Ако су брзине велике (блиске брзини светлости), онда се изрази компликују оном величином у бројиоцу, али логика остаје иста.

Napisala:).

Otprilike tako, dakle, treba se služiti nekom analogijom sa klasičnom fizikom. Relativna brzina dva tela koja se kreću brzinama v[SUB]1[/SUB] i v[SUB]2[/SUB] u suprotnom smeru je zbir pojedinačnih brzina, a ako su smerovi isti razlika (u klasičnoj fizici, naravno). Slično i ovde figuriše taj znak u brojiocu.

Obrazac je komplikovaniji iz prostog razloga što su Lorencove transformacije obimnije od Galilejevih. Tako umesto x=x'+ut', t=t' imamo adekvatne transformacije x=γ(x'+vt') i t=γ(t'+vx'/c[SUP]2[/SUP]). Baš zbog toga se dobija složeniji izraz.

Što se izvođenja tiče. Neka je Lorencov fakor γ=1/ sqrt(1-(v/c)[SUP]2[/SUP]). Tada Lorencove transformacije za x i t glase x=γ(x'+vt') i t=γ(t'+vx'/c[SUP]2[/SUP]). Otuda Δx=γ(Δx'+vΔt') i Δt=γ(Δt'+vΔx'/c[SUP]2[/SUP])

Deljenjem te dve formule Δx/Δt = (γ(Δx'+vΔt'))/(γ(Δt'+vΔx'/c[SUP]2[/SUP]))=(Δx'+vΔt')/(Δt'+vΔx'/c[SUP]2[/SUP]). Deljenjem i brojioca i imenioca sa Δt':
v[SUB]x[/SUB]=(v'[SUB]x[/SUB]+v)/(1+v'[SUB]x[/SUB]v/c[SUP]2[/SUP]). U slučaju da se tela kreću u istom smeru samo treba uz odgovarajuću brzinu staviti minus i u brojiocu i u imeniocu.

Dakle, ako se tela kreću u istom smeru i pravcu relativna brzina je v=(v[SUB]1[/SUB]-v[SUB]2[/SUB])(1-v[SUB]1[/SUB]v[SUB]2[/SUB]/c[SUP]2[/SUP]).

Ukoliko se kreću u istom pravcu, ali u suprotnim smerovima:
v=(v[SUB]1[/SUB]+v[SUB]2[/SUB])(1+v[SUB]1[/SUB]v[SUB]2[/SUB]/c[SUP]2[/SUP])
 
Poslednja izmena:
Imam neka pitanja iz ovoga:
1.Kako se menja ugaona brzina i ubrzanje u udnosu na vreme(t)?
2.Zasto kod krivolinijskog kretanja uvek postoji ubrzanje?

1. Kao sto rece Paganko sve zavisi od slucaja. Ali ukoliko se radi o konstantnom ugaonom ubrzanju, ugaona brzina se menja po formuli ∆ω=α*∆t ( ω- ugaona brzina, α- ugaono ubrzanje; analogno pravolinijskom kretanju - V= a* t )

2.“Svako telo tezi da ostane u stanju mirovanja ili ravnomernog pravolinijskog kretanja, sve dok ga neko drugo telo ne natera da to stanje promeni.”
Dakle, da bi se telo kretalo ubrzano mora postojati neka sila koja ce na to naterati to telo, a kod kruznog kretanja postoji sila koja menja smer telu i ta sila se zove centripetalna sila. Samim tim postoji i ubrzanje koje se zove centripetalno ili normalno ubrzanje (jer ima pravac normalan na tangentu kretanja tela). Kada prestane da deluje centripetalna sila telo ce nastaviti da se krece pravolinijski, jer ce na to da ga natera centrifugalna sila koja ima suprotan smer centripetalnoj.
 

Back
Top