Fizika - pomoć pri rešavanju zadataka (obavezno pročitati uputstva u prvom postu)

ne razumem uopste sta pises. :)
u resenju stoji: 6.72 * 10^7, a ja dobijem 6.72 * 10^-7. evo postupka:

r = 0.143nm
2r = 0.286nm = 0.286 * 10^-7cm
l = 1.923cm

X = l : 2r
X = 1.923cm : 0.286 * 10^-7cm
X = 6.72 * 10^-7

Sad mi reci zasto je tu -7, a ne 7?

A ne. U obliku razlomka je mnogo bolje predstaviti da bi razumeo. Dakle 1.923 / 0.286*10^-7 ili drugacije (1.923 / 0.286) * (1 /10^-7) (zagrade sam stavio samo da bi lakse uocio celine, inace nema potrebe za tim) .Sad kada to podelis dobijas 6.72 * 1/10^-7 a to kad ode gore dobijas 6.72 * 10^7 (menja znak) . Da bi to lakse razumeo mozes sebi predstaviti kao dvojni razlomak. Primera radi 1 / 10^-2 = 1 / 0.01 = 1 / 1/100 = 1 * 100 = 10^2 ( Nadam se da umes da baratas sa dvojnim razlomkom, ako ne pitaj pa cu pomoci koliko mogu )
 
Poslednja izmena:
treba mi mala pomoc...zadatak glasi:Za koliko se promeni broj oscilacija u jedinici vremena matematickog klatna ako se masa klatna poveca za 10%?

за почетак прво напиши формулу за период осцилација математичког клатна, па ћеш онда одатле све видети.
 
Period oscilacija matematičkog klatna ne zavisi od mase, prema tome se broj oscilacija u jedinici vremena ne menja.

Ја сам мишљења да их треба пустити да мало размишљају, тј. да они сами крену да раде а да им се помогне кад негде нешто запне. Јер ако им одмах сервираш готова решења неће имати мотив да "думају". Ионако је тема "помоћ при решавању задатака" а не "решавање задатака".
 
Ја сам мишљења да их треба пустити да мало размишљају, тј. да они сами крену да раде а да им се помогне кад негде нешто запне. Јер ако им одмах сервираш готова решења неће имати мотив да "думају". Ионако је тема "помоћ при решавању задатака" а не "решавање задатака".

I ja tako mislim, ali realno ljude malo interesuju takve stvari, i, bar prema mom zapažanju, većina se i ne trudi da mnogo zaključuje, pa je stoga pohvalno i kada se neko trudi da prosto nešto zna. Mislim, to je onako generalno, ali opet nije loše ljudima pomoći, pogotovo kad hoće da nešto nauče, dok se drugi ne odlučuju ni za to. Jeste lepo kada se neko potrudi da reši neki problem, pokaže da mu je stalo da u tome uspe, pa da tek onda zatraži pomoć sa strane, ali to nije potreban uslov za to da je dobije. Onaj ko hoće da pomogne će pomoći, i ne treba mu ništa zauzvrat.

U konkretnom slučaju mesta za dilemu ima, jer pitanje je ipak forumlisano tako da može da zbuni. Baš zato što period oscilovanja matematičkog klatna ne zavisi od mase kuglice, neki se mogu zbuniti zbog toga što mase nema u odgovarajućoj formuli. Naravno, to upravo znači da nikakve zavisnosti nema i da se period oscilovanja neće promeniti.

Osim toga, problem se može učiniti i dosta težim, ako se pretpostavi da ugao otklona nije mali, pa onda i formula za period oscilovanja ima drugačiji oblik.

Šta ako osoba razmišlja kreativno, veća masa kuglice će izazvati veću silu zatezanja u niti matematičkog klatna, pa će se ona izdužiti i period oscilovanja će se promeniti usled toga. Naravno, definicija matematičkog klatna precizira da je nit neistegljiva, ali to zahteva takođe povezivanje nekih stvari.

Sve zavisi sa kog nivoa pristupimo problemu. Naravno, verovatno je reč o onom elementarnom. Ali i u tom slučaju, nije uopšte loše izaći u sustet onima koji nešto žele da nauče, pa makar i na ovaj način.
 
Pređeni put je integral brzine za svaku vrstu kretanja? Meni to zvuči logično jer je po definiciji izvoda brzina izvod puta, što znači da je put integral brzine, ali opet, pitam jer je fizika u pitanju, za svaki slučaj. Ja sam 99% siguran u to, ali mi treba neko koliko-toliko stručniji da potvrdi (ipak sam 1. godina) :)

jeste, pređeni put u vremenu od 0 do T jednak je određenom integralu funkcije brzine u granicama od 0 do T.
 
Pređeni put je integral brzine za svaku vrstu kretanja? Meni to zvuči logično jer je po definiciji izvoda brzina izvod puta, što znači da je put integral brzine, ali opet, pitam jer je fizika u pitanju, za svaki slučaj. Ja sam 99% siguran u to, ali mi treba neko koliko-toliko stručniji da potvrdi (ipak sam 1. godina) :)

Ne sasvim. Samo uz granice, odnosno u vidu određenog integrala. Inače bi put mogao da bude proizvoljne dužine F(x)+C (tj. običan neodređeni integrla daje konstantu viška). S tim što se konstanta C može odrediti iz početnih uslova i tako dobije njena vrednost. Međutim integral kao integral daje beskonačno mnogo primitivnih funkcija.
 
Ne sasvim. Samo uz granice, odnosno u vidu određenog integrala. Inače bi put mogao da bude proizvoljne dužine F(x)+C (tj. običan neodređeni integrla daje konstantu viška). S tim što se konstanta C može odrediti iz početnih uslova i tako dobije njena vrednost. Međutim integral kao integral daje beskonačno mnogo primitivnih funkcija.

Napisah mu već :)
 
Ako materijalna tačka počinje da se kreće po kružnici (iz mirovanja) sa ugaonim ubrzanjem 4rad/s^2, posle koliko vremena će ugao između vektora ukupnog ubrzanja i brzine biti 45°?

Može li neko da mi reši ovaj? :)

Vektor trenutne brzine ima pravac tangente na kružnicu u datoj tački prostora. Materijalna tačka iz zadatka se kreće ubrzano, pri čemu ubrzanje osim radijalne komponente ima i tangencijalnu. Traženi ugao je prema tome jednak uglu između vektora ukupnog ubrzanja i tangencijalnog ubrzanja. Taj ugao iznosi 45 stepeni u slučaju da su radijalna i tangencijalna komponenta ubrzanja vektori istih intenziteta. Prema tome, kako je tangencijalno ubrzanje jednako a[SUB]t[/SUB]=α*r, a normalno a[SUB]n[/SUB]=v[SUP]2[/SUP]/r = w[SUP]2[/SUP]*r iz jednakosti odgovarajućih ubrzanja a[SUB]t[/SUB]=a[SUB]n[/SUB] proizilazi da je α*r=w[SUP]2[/SUP]*r=α[SUP]2[/SUP]t[SUP]2[/SUP]r, t=sqrt(1/α)=0,5s.
 
Poslednja izmena:
Sad mi je jasnije. :)

Ako i dalje nije sasvim mogu još detaljnije da pojasnim. Materijalna tačka pri kretanju po kružnoj putanji ima trenutnu brzinu uvek u pravcu tangenta na tu kružnicu u datom položaju, bez obzira da li se ta brzina posle toga menja po intentizitetu i kako. Ovde se ta brzina vremenom povećava jer je postoji izvesno konstantno ugaono ubrzanje koje je dato u zadatku, što znači da materijalna tačka ima stalno tangencijalno ubrzanje jednako proizvodu inetenziteta ugaonog ubrzanja i poluprečnika kružnice po kojoj se kreće. Smer tog ubrzanja generalno može biti suprotan ili isti kao kod trenutne brzine, ali su one uvek istog pravca (u ovom slučaju i smer je isti). Prema tome pravci vektora trenutne brzine i tangencijalnog ubrzanja se poklapaju. Svako kružno kretanje je ubrzano, pa i onda gde nema tangencijalnog ubrzanja, jer brzina stalno menja pravac i smer. Zbog toga postoji još jedan oblik ubrzanja, a to je radijalno, normalno ubrzanje koje je usmereno ka centru kruga duž poluprečnika, pa su prema tome tangencijalno i radijalno ubrzanje dva uzajamno normalna vektora. Njihova rezultanta je ukupno ubrzanje, koje u ovom slučaju sa trenutnom brzinom zaklapa ugao od 45 stepeni, što znači da zaklapa isti ugao i sa tangencijalnim ubrzanjem. Odatle je jasno da ubrzanja a[SUB]n[/SUB] i a[SUB]t[/SUB] pripadaju jednakokrakom pravouglom trouglu čija je hipotenuza ukupno ubrzanje, a važi a[SUB]n[/SUB]=a[SUB]t[/SUB]. Već opisanim korišćenjem formula za ovo ubrzanje lako se dobija traženo vreme.
 
Ne sasvim. Samo uz granice, odnosno u vidu određenog integrala. Inače bi put mogao da bude proizvoljne dužine F(x)+C (tj. običan neodređeni integrla daje konstantu viška). S tim što se konstanta C može odrediti iz početnih uslova i tako dobije njena vrednost. Međutim integral kao integral daje beskonačno mnogo primitivnih funkcija.
Hvala. Pa da, i mislio sam na određen integral :)
 

Back
Top