Filozofija i religija u Srbiji

coviax1

Poznat
Banovan
Poruka
8.892
U kakvom su odnosu filozofija i religija u našoj državi?
U kakvom bi odnosu tebali biti u budućnosti?
Može li filozofija doprineti pravilnom shvatanju religije na zakonodavnom nivou?
Ima tu još gomila nerešenih socioloških pitanja o porodici,lokalnoj samoupravi,
školstvu,državnoj upravi,vojsci,a u vezi su s prvim pitanjem...
 
U kakvom su odnosu filozofija i religija u našoj državi?
U kakvom bi odnosu tebali biti u budućnosti?


Um je po prirodi svojoj hrišćanin, i u kome nema hrišćanstva, tu mozemo slobodno posumnjati u nedostatak uma. Ovo vidimo ĉak i kod neznabozaca: ukoliko je ko od njih bio veći po obrazovanju svoga uma utoliko je bio blizi k poznanju pravoga Boga. Platon i Sokrat, koji su zivjeli prije Hrista, bili su poluhrišćani.


Vizeman
 
Um je po prirodi svojoj hrišćanin, i u kome nema hrišćanstva, tu mozemo slobodno posumnjati u nedostatak uma. Ovo vidimo ĉak i kod neznabozaca: ukoliko je ko od njih bio veći po obrazovanju svoga uma utoliko je bio blizi k poznanju pravoga Boga. Platon i Sokrat, koji su zivjeli prije Hrista, bili su poluhrišćani.


Vizeman
Tako da su bili poluglupi?z:mrgreen:
A šta ako ja ustvrdim da filozof koji promišlja postojanje ne može da veruje već samo da saznaje?
Pogotovu da veruje u bajke o mačku u čizmama,o trnovoj ružici i nevinim mamama...
Ključno je (staro pitanje):Čija baba nevina?
 
Um je po prirodi svojoj hrišćanin, i u kome nema hrišćanstva, tu mozemo slobodno posumnjati u nedostatak uma. Ovo vidimo ĉak i kod neznabozaca: ukoliko je ko od njih bio veći po obrazovanju svoga uma utoliko je bio blizi k poznanju pravoga Boga. Platon i Sokrat, koji su zivjeli prije Hrista, bili su poluhrišćani.


Vizeman
To su i Kinezi , samo ih jos niko nije obaviestio .
 
Tako da su bili poluglupi?z:mrgreen:
A šta ako ja ustvrdim da filozof koji promišlja postojanje ne može da veruje već samo da saznaje?
Pogotovu da veruje u bajke o mačku u čizmama,o trnovoj ružici i nevinim mamama...
Ključno je (staro pitanje):Čija baba nevina?


Bjezi od buncanja i gluposti filosofa koji se ne stide da svoju dušu i dušu psa smatraju za jednake medju sobom i koji govore o sebi da su nekada bili drveće, ribe i majmuni. A ja, premda neću reći da su oni bili nekada ribe i zivotinje, ali sam gotov da potvrdim da su, kada su to pisali, bili gluplji od njih.

Sv. Vasilije Veliki
 
Bjezi od buncanja i gluposti filosofa koji se ne stide da svoju dušu i dušu psa smatraju za jednake medju sobom i koji govore o sebi da su nekada bili drveće, ribe i majmuni. A ja, premda neću reći da su oni bili nekada ribe i zivotinje, ali sam gotov da potvrdim da su, kada su to pisali, bili gluplji od njih.

Sv. Vasilije Veliki

Ово лепо показује каква је "мудрост" религије. Аутор овог текста очито не размишља него упоређује. Као референцу има црквену догму и све што је у складу са том црквеном догмом он брани и узима као исправно... а шта није.. осуђује.
То је сва "филозофија" верника.
Религија је "филозофија за масе". За масе које не умеју или не желе да размишљају већ да следе и слепо верују у догме које им је неко сервирао као истине. Пре свега у детињству , док је још интелект неразвијен, утувио у главу. Некада су то биле црквене догме а данас научне догме. Тако да нема разлике. И верници и научници су направљени од истог матерјала. Али вратимо се религији и филозофији.

У филозофији не постоји реч "вера". Онај ко мисли нема потребе да верује..он зна. Филозоф може попут Јунга рећи. "Ја не верујем знам!"


Зашто би неко ко може знати веровао у бајке које су му владари света сервирали као истине како би га лакше преводили жедног преко воде. Филозофија данас има знања о којима верници могу само да сањају.

Али морамо рећо да је знање некада било и темељ религија. Гностицизам или пут знања. Али владари света су исти угушили у корену јер народ ,стадо..не треба да мисли, него да верује. Да следи.!.. да прелази жедан преко воде. То је циљ оних који владају и који су религију коју познајемо сервирали народу.
Ипак, то не треба спречити филозофе да теже знању. Онако како се до истине једино може доћи а да све наивности догмата ...било религијских, било научних... баце тамо где им је место.

Нема везе што филозофа има мало а што већина људи следи апсурде. Нека цео свемир рецимо верује да најкраћи пут у равни између две тачке није права линија... то не мења чињницу да јесте. Исто тако,нека цео свет верује да објективан свет постоји као такав изван свести... то не мења чињеницу да не постоји. Не треба ићи за стадом. Не треба следити ону максиму "Где сви ту и луди Мујо".

"Уска су врата и тесан је пут који води у живот и мало је оних који га налазе“ (Матеј 7:13, 14). "

religionundphilosophie.jpg
 
Bjezi od buncanja i gluposti filosofa koji se ne stide da svoju dušu i dušu psa smatraju za jednake medju sobom i koji govore o sebi da su nekada bili drveće, ribe i majmuni. A ja, premda neću reći da su oni bili nekada ribe i zivotinje, ali sam gotov da potvrdim da su, kada su to pisali, bili gluplji od njih.

Sv. Vasilije Veliki
Pa kažu da i sada hodi po zemlji Crnogorskoj,a ja bih rekao da pažljivo gleda da odnekud ne naiđe
Vladika Rade...:rotf::rotf::rotf:
No nećemo da kvarimo dobrosus(j)edske odnose-kad r(j)eše-neka nam jave...
Oziman je sve rekao u prethodnom postu (višak s nepostojanjem objektivnog sveta na drugoj temi rešavamo)
i hvala-ne moram ja...
Psihološki,da dodam i taj aspekt,se strah od smrti TEŠI obećanim zagrobnim životom šta ipak ne rešava
vernika straha jer ga isti samo potiskuje,a mistika liturgije i mise i svih bogosluženja i obreda služe za
POJAČAVANJE STRAHA,a onda sveštenik MAGIĆNO urlikne (z:mrgreen:) ALELUJA i strah je opet
potisnut kao i lova iz đepa ka piksli koja kruži...z:mrgreen: Zaslužno-malo moždane gimnastike...
Neverovatno je samo kako te slabomisleće navuku na te rituale...Veština savladavana milenijumima...
 
Bjezi od buncanja i gluposti filosofa koji se ne stide da svoju dušu i dušu psa smatraju za jednake medju sobom i koji govore o sebi da su nekada bili drveće, ribe i majmuni. A ja, premda neću reći da su oni bili nekada ribe i zivotinje, ali sam gotov da potvrdim da su, kada su to pisali, bili gluplji od njih.

Sv. Vasilije Veliki

И јеси ли побегао са овог пдф-а?!
Можда си дошао да друге позовеш у (Логанов) бегz:lol:
 
U kakvom su odnosu filozofija i religija u našoj državi?
U kakvom bi odnosu tebali biti u budućnosti?
Može li filozofija doprineti pravilnom shvatanju religije na zakonodavnom nivou?
Ima tu još gomila nerešenih socioloških pitanja o porodici,lokalnoj samoupravi,
školstvu,državnoj upravi,vojsci,a u vezi su s prvim pitanjem...

..meni se čini da i ona tema na kojoj se raspravljalo zašto Srbija nema poznatih filozofa, ni filozofije nije dala konačan odgovor, a već skačemo na ovu temu .. a pošto se smanjujemo svakog dana i niko ništa ne preduzima izgleda da niti razmišljamo niti se molimo dovoljno ..
 
..meni se čini da i ona tema na kojoj se raspravljalo zašto Srbija nema poznatih filozofa, ni filozofije nije dala konačan odgovor, a već skačemo na ovu temu .. a pošto se smanjujemo svakog dana i niko ništa ne preduzima izgleda da niti razmišljamo niti se molimo dovoljno ..
Od te površnosti i lenjosti uređenja do detalja koja karakteriše hiperaktivne u konkretnim situacijama,izgleda boluje poodavno cela ova regija...
Kako drukčije tumačiti javašluk i nemar osim kao sklonost svemu i svačemu te iz tog razloga površnosti...(ko zeka u ONIM stvarima...z:mrgreen:)
 
Pošto ovaj segmet dijaloga obuhvata i pitanja koja se tiču i nekih drugih oblasti (osim filozofije i religije) veoma kratko ću se umešati u raspravu.
Premda se u širim krugovima religija i religioznost (verovanje ) poistovećuju (a i samo značenje termina religija upućuje na to) u društvenim naukama postoji razlika .
- Vera ili religioznost ; ovaj pojam se odnosi na pojedinca i njegovu vezanost za nekim višim svetim bićem - Bogom. On nije vezan za vremensko-prostorni kontekst.
- Religija ; odnosi se na istorijski kontekst , znači vremenski i prostorno je određen . Zato kažemo hrišćanska ili islamska ili budistička itd, religija.
- Crkva ; institucija, organizacija (u hrišćanstvu označava Hristovo mistično telo, no to je već druga priča).
Izvor crkve i religije je u veri(religioznosti) a šta je izvor vere? Na ovo pitanje postoje razni odgovori a meni se čini da svi proističu od suprostavljenih stavova dvojice psihodinamičara.
Prvi stav je Frojdov koji izvor religije vidi u psihičkoj potrebi zaštite , u regresiji i projekciji zemaljskog oca(zaštitnika) na imaginarnog Oca koji za razliku od pravog ima neograničenu zaštitničku moć . O ovom stavu je bilo reči tako da ne bih više.
Drugi stav je Jungov , a za njega je izvor verovanja u imanentnom (znači i urođenom) kompleksu , u arhetipu Oca a za razliku od Frojda (koji osobine Boga vidi kao posledicu projekcije zemaljskog oca) Jung upravo obrnuto, idealizaciju zemaljskog oca i njemu pripisanih božanskih atributa vidi kao projekciju arhetipa nebeskog Oca.
Iz svega ovoga Jung donosi zaključak da čovek ne može da bira da li je religiozan ili ne, on jeste religiozan i sve da hoće od toga ne može da pobegne. No ovo ne znači da čovek ne može da odbaci samu ideju nebeskog Oca i zameni je nekom drugom. Na primer idejom socijalizmma , liberalizma, ili naukom ili metafizikom itd. Činjenica o uzvišenim težnjama ovih ideja (i fanatizmu pobornika) govori o njihovoj deifikaciji. A pošto se radi o deifikaciji supstituta prema Jungu mnogo je pametnije vratiti se izvornoj ideji i priznati nebeskog Oca. Treba reći da je Jung oduvek ispoljavao religiozni kompleks(nekad otvoreno , nekad skriveno).

Na kraju , kakvo god bilo naše mišljenje o izvoru religioznosti mislim da prećutkivanje Jungovog stava stvara nekompletnu sliku, zato sam se i uključio u raspravu.
 
Poslednja izmena:
U kakvom su odnosu filozofija i religija u našoj državi?
U kakvom bi odnosu tebali biti u budućnosti?
Može li filozofija doprineti pravilnom shvatanju religije na zakonodavnom nivou?
Ima tu još gomila nerešenih socioloških pitanja o porodici,lokalnoj samoupravi,
školstvu,državnoj upravi,vojsci,a u vezi su s prvim pitanjem...

као и у свим другим.
никад ближе а никад даље.
не.
увек..

п.с. духовност је мало даље...
 
Naginješ Judaizmu...Talmud se ne prestaje dopisivati mudrošću i novim primerima...Veruju a hoče da znaju još...
Naši "znaju sve"-svemudre majka rodila...z:mrgreen:

hahahah ma još malo eto mene kod njega u poseti :znamiguje:mislila sam na "ove naše" z:)
Mudrost nastaje iz prakse koja se uvek menja stvarajući nove momente i situacije a ne iz verovanja...ispisivanje mudrosti je napredak u svakom slučaju
 
Pošto ovaj segmet dijaloga obuhvata i pitanja koja se tiču i nekih drugih oblasti (osim filozofije i religije) veoma kratko ću se umešati u raspravu.
Premda se u širim krugovima religija i religioznost (verovanje ) poistovećuju (a i samo značenje termina religija upućuje na to) u društvenim naukama postoji razlika .
- Vera ili religioznost ; ovaj pojam se odnosi na pojedinca i njegovu vezanost za nekim višim svetim bićem - Bogom. On nije vezan za vremensko-prostorni kontekst.
- Religija ; odnosi se na istorijski kontekst , znači vremenski i prostorno je određen . Zato kažemo hrišćanska ili islamska ili budistička itd, religija.
- Crkva ; institucija, organizacija (u hrišćanstvu označava Hristovo mistično telo, no to je već druga priča).
Izvor crkve i religije je u veri(religioznosti) a šta je izvor vere? Na ovo pitanje postoje razni odgovori a meni se čini da svi proističu od suprostavljenih stavova dvojice psihodinamičara.
Prvi stav je Frojdov koji izvor religije vidi u psihičkoj potrebi zaštite , u regresiji i projekciji zemaljskog oca(zaštitnika) na imaginarnog Oca koji za razliku od pravog ima neograničenu zaštitničku moć . O ovom stavu je bilo reči tako da ne bih više.
Drugi stav je Jungov , a za njega je izvor verovanja u imanentnom (znači i urođenom) kompleksu , u arhetipu Oca a za razliku od Frojda (koji osobine Boga vidi kao posledicu projekcije zemaljskog oca) Jung upravo obrnuto, idealizaciju zemaljskog oca i njemu pripisanih božanskih atributa vidi kao projekciju arhetipa nebeskog Oca.
Iz svega ovoga Jung donosi zaključak da čovek ne može da bira da li je religiozan ili ne, on jeste religiozan i sve da hoće od toga ne može da pobegne. No ovo ne znači da čovek ne može da odbaci samu ideju nebeskog Oca i zameni je nekom drugom. Na primer idejom socijalizmma , liberalizma, ili naukom ili metafizikom itd. Činjenica o uzvišenim težnjama ovih ideja (i fanatizmu pobornika) govori o njihovoj deifikaciji. A pošto se radi o deifikaciji supstituta prema Jungu mnogo je pametnije vratiti se izvornoj ideji i priznati nebeskog Oca. Treba reći da je Jung oduvek ispoljavao religiozni kompleks(nekad otvoreno , nekad skriveno).

Na kraju , kakvo god bilo naše mišljenje o izvoru religioznosti mislim da prećutkivanje Jungovog stava stvara nekompletnu sliku, zato sam se i uključio u raspravu.
Kada god neko pokuša sa intelektualističke ("naučne") pozicije da objašnjava religiju, verovanje, veru... jasno je da će taj uzaludno trošiti vreme i svoje i drugih oko sebe. Ako još uključi ono što su Jung i Frojd rekli onda je stavio krunu i zakatančio svoje razmišljanje.

Jung i Frojd i njihova učenja samo smetaju i ometaju ljude da počnu razmišljati i bolje razumeti i sebe i život kojeg žive.
Pravo je čudo da ljudi ne umeju razmišljati niti diskutovati ako ne citiraju nečije stavove - naročito onih koje su prihvatili za autoritete.

Govoreći o podeli na crkvu, religiju, verovanje, veru .... Zaboravio si jednu stvar i to onu osnovnu a to je da ni najveći ateista ne može živeti bez verovanja. Svaki čovek ima svoj sistem verovanja i svoj sistem vere. Verovanje da nema ničeg drugog sem čoveka kao najmoćnijeg bića, da je nauka ta koja je jedino validna, da se sve već zna i da se nema šta tražiti i još mnogo toga sličnog jeste prosečan sklop sistema verovanja jednog ateiste. On kao takav živi, ponaša se i radi u skladu sa svojim sistemom verovanja ili vere.
Kada ne bi verovao da ne postoji nikakav kreator ovog unuverzuma on bi istraživao i počeo bi da uči da razmišlja. Ovako, on je blokiran i stavljen u vlastiti oklop ili kavez iz kojeg neće moći ni tako lako ni tako brzo da izadje.
Da li je mnogo bolje sa većinom sledbenika mnogih religija? Nije. Tu medju njima možda možemo naći nekog ko se uklapa sa Frojdovim, Jungovim i sličnim naklapanjima ali je sve to malo duža priča.
Čovek se mnogo hleba najede u svim religijama i ateizmima ali i naukama dok ne počne otvarati oči i uši prema istini o samom životu. Jer, čovek jeste i mora biti potpuno odgovoran za svoju egzistenciju i svoj život nezavisno da li je sledbenik religije ili je okoreli ateista.Medjutim, čovek će pre ili kasnije morati da spozna svoju pravu ulogu u ovom životu i da spozna svoju pravu svrhu postojanja. Čak i onda kada otkrije i ima vlastitih dokaza da je on pre svega duhovno biće (koje mnogi zovi Više svesnim, Višim "JA", Super Egom, Transcedentalnim, Dušom) još uvek je daleko od suštinskog razumevanja svog pravog mesta i uloge u životu ali je još predaleko od poimanja ko stoji iza celokupne kreacije.
Postoji more religija i religioznih kao i more onih koji su ateisti ali i još jedno more koje se uliva čas u jedno čas u drugo a to su oni koji kada se razočaraju u svog zamišljenog boga trče medju ateiste a onda drugi dobiju dokaze da nečega ima pa pojure religioznima.
To prelivanje iz jednog u drugi kazan je stalan proces i to prelivanje i življenje čini da čovek polako sazreva - narasta mu svest. Da, narasta mu svest aktivnim življenjem života i sakupljanjem svojih iskustava a ne čitanjem knjiga kojhe su pisali oni koji su manje znali od njega samog.

U Srbiji rekao bih nema zdrave filozofije, budući da je ovo na forumu samo mesto za dokoličarenje i "filozofe". Filozof, ako takav stvarno postoji morao bi da ume da razmišlja i da istražuje te da eksperimentiše i na kraju da sastavlja vlastiti mozaik koji nikada ne može biti konačan. Jer, svest njegova mora i treba da sa gornje strane uvek bude otvorena za nova saznanja, otkrića i poimanja.
Ovde se smatraju filozofima koji su odstudirali filozofiju, naučili nekoliko novih izraza i vrte se kao čigra u negiranju svake mogućnosti da se nešto novo sazna, otkrije i prihvati.
No, čak i najbolji i najotvoreniji filozof odlazi za ovog sveta bez konačnih saznanja jer filozofija je isto što i avijacija. Ma koliko bila osavremenjivana ona se ne može odlepiti od atmosfere zemlje i poleteti u vasionu. Jednostavno, filozofija ma kako izgledala moćnom i ogromnom jeste ograničena.
Baš kao što dete veruje da je njegov tata najsnažniji i sveznajući da bi jednoga dana otkrilo da je tata bio samo običan i prosečan čovek koji je samo ulivao svoju ljubav detetu da bi ono moglo da izrasta dalje i otkriva život u njegovoj veličini i lepoti.
Da li su religije u boljoj poziciji? Ovde u zemlji su ljudi sami sebe kastrirali na polju religija kao i u svakoj zemlji u kojoj se bore da u njihov prostor slučajno ne ulete nova saznanja ili nove religije.
Na ovom prostoru su i religije jednako ograničene kao i filozofija. No, religija je sebe počela ograničavati onog trenutka kada je u svoj program uvela i filozofiju kao predmet.
Svest čoveka je jedini faktor koji otkriva i saznanje istinu a ne golo ili možda jalovo ateističko, ili religiozno verovanje. Svest i ništa više. No, svest u sebi sadrži i ljubav i mudrost i pravo znanje. Bez ljubavi nema ni svesti kao što bez svesti nema ni ljubavi. Kolika svest tolika i ljubav.

No, čovek ne može nadmašiti svoju trenutnu svest time što će poverovati da postoji Bog kao što ista neće opasti time što će Njegovo postojanje negirati. Čovek proširuje svoju svest aktivnim življenjem života - kroz svoja iskustva koja mu stalno govore da njegovo kretanje i razvijanje treba da bude u pravcu veće odgovornosti za svoje reči, dela i misli. U pravcu nesebičnijeg zalaganja i davanja od sebe. U pravcu ne nasrtanja na druge ljude i njihovu imovinu. U pravcu razvijanja ljubavi prema ljudskom rodu. U pravcu sagledavanja da smo svi samo delovi tog jedinstvenog života ali mi kao duhovna a ne kao fizička bića.
Kada pojedinac sve to sam razotkrije, shvati i u skladu sa time živi tada će dobiti priliku da uzleti iznad "zemljini atmosfere" i dosegne viša stanja svesti za koja ni vernik ni filozof nisu mogli ni pretpostaviti da postoje. Čovek može da poveruje ali ne treba da zaboravi da noko neće rešavati njegove životne probleme pa bio on vernik ili ateista.
Postoji zakon koji glasi: "Čovek će uvek imati (dobiti) sve ono što mu treba ali tačno onda kada mu treba," jer bez toga opn ne može duhovno da se razvija - ne može ekspandirati njegova svest. To ujedno znači da ako čovek treba da dobije povretnu reakciju za svoja nedela onda ih on ima dobiti. Ne da bi bio kažnjen, kako veruju u religijama, već da bi naučio nešto od života - da bi mogao da sagleda da su ljubav i n esebičnost njegov visoki cilj.
Ko ima ljubavi u svom srcu taj je daleko odmakao na svom putu razvitka a ne da li je vernik ili ateista i ne da li je pročitao hiljade knjiga ili je zemljoradnik sa ralom i volovima.
Ljubav je gospodar života - ali svog ne tudjih života. Zato sve teorije i intelektualisanja padaju u vodu. Ili imamo ljubav ili je nemamo dovoljno. A ljubavi nikada dovoljno sve dok je ne naučimo davati nesebično.
Filozofija i religija u Srbiji su kao dva slepca na ulici koji jedan drugog vode u neznano kud.
 
Poslednja izmena:
Ma hajde Luis...tretiraš nas ,maltene,kao neuku decu...Najblaže rečeno-neopravdano...
Večina ovde,uključujući i tebe,još kako zna da poleti mislima u orbitu i od tamo sagleda
sva dešavanja...
U pravu si i za stanje filozofije (ovaj pdf je jedna od svetlih tačaka) i religije,ali ne među
nama ovde...
Prvo-ovde ne prolazi baš svašta i
Drugo-svako ovde prilično originalno-misli svojom glavom...(Na moju žalost ima i
papagajisanja,ali to se i preskače-slabije se čita...z:mrgreen:)
Ovde si po volji i želji...Možeš,a ne moraš...Možeš i pisati,a ne čitati,a može i obrnuto,
ali i jedno i drugo...
Lično-religija mi ne treba-imam filozofiju kojoj takođe ne verujem jer su to samo reči...
Dela su ta koja mi nešto bolje deluju...z:)
Naime,moglo bi već biti poznato ovde među nama ,učesnicima,da ja smatram bogove
i religije IRELEVANTNIM za moja promišljanja...I uopšte,mehanizam verovanja izbegavam
tako što dosta pitanja DRŽIM OTVORENIM PITANJIMA za istraživanja...
Tako da,Luise i nisam "pravi" ateista,več neko koga to ljudsko zabijanje glave u pesak
ne interesuje...Imate zoologe koji se bave nojevima i sličnim živuljkama,pa neka oni brinu o njima...z:mrgreen:
Ja ću i dalje iz moje orbite ljudski rod gledati blagonaklono,razumevajući sve njegove grehe i hirove,
ali i sam pokušavati osmišljavati puteve za moju decu(tu su i komšijska,a i sva ona širom...)
i neke nove mogućnosti-ne bi li kroz koji vek ta deca dece moje dece bili poput tih
bogova iz ljudskih bajki...
 

Back
Top