gost 306236
Aktivan član
- Poruka
- 1.734
Jesi li ti ovo napisao?Nisam tako nešto napisao.
Na osnovu koje logike si došao do iznetog zaključka?!![]()
Da, hoću da kažem da pre mutacija i selekcija mutacija pod evolutivnim pritiskom DNK nije posedovala onu informaciju koju beležimo.
Dakle, opet se vraćamo na isto. Pre toga nije postojala informacija, pa samim tim ni živa bića,zar ne? Prema tvojoj teoriji, postojala su beživotna tela koja su vremenom dobijala informaciju deo po deo pod uticajem mutacija koje je selektovao evolucioni pritisak, a pošto to u početku nisu bila živa bića, onda je čudo kako su mogla uopšte da trpe evolucioni pritisak?Pojavila se usled kombinovanog delovanja mutacija i selekcije.

Ovoga:Dokaz čega?
Lepo piše da je selekcija vršena usled evolucionog pritiska.
Onda se nad dobijenim uzorcima vrši datiranje:
Što demantuje Veliki kanjon u kome su, na određenim mestima, dublji slojevi bili mlađi (ukazuje na Potop).- stratigrafijom - da uprostim, što dublje kopamo, stena je starija; svaka metoda je složenija (i tačnija) od ovoga
Spomenućemo ukratko pogreške u ovom postupku:- radiometrijskim metodama: Rubidijum/Stroncijum,
-O tacnom vremenu poluraspada rubidijuma jos ne postoji jasan podatak. Postoje veoma razliciti podaci, koji se krecu izmedju 48 i 120 milijardi godina.
- Prilikom raspadanja rubidijuma-87 nastaje stroncijum-87. Medjutim, na Zemlji ima oko dvadeset puta vise stroncijuma nego sto je, na osnovu raspadanja iz rubidijuma-87, moglo da nastane u toku 5 milijardi godina. Ovo upucuje na zakljucak da postoji jedan prvobitni stroncijum-87 koji je bio prisutan prilikom formiranja stena. Time u steni koja sadrzi rubidijum ima i prvobitnog i radiogenog stroncijuma-87. U kakvom odnosu?, to niko ne moze da kaze. Moguce je da je gotovo sav stroncijum-87, u stvari, prvobitni stroncijum.
- Stroncijum migrira. Razlike su ogromne ako se, u potrazi za stroncijumom-87, ispituje cela stena ili samo jedan njen odredjeni deo.
- Stroncijum-87 moze da nastane od stroncijuma-86 hvatanjem neutrona, slicno kao u slucaju olova-208 - iz olova-207.
Mora da vazi kao pouzdano da se prilikom kristalizacije stena iz vazduha ne uzima argon - jer sto je u kamenu vise argona, to se kamen ocenjuje kao stariji. Danas medjutim, postoje mnogi dokazi da se prilikom kristalizacije stena argon apsorbuje iz vazduha.Kalijum/Argon,
Evo samo nekoliko primera:
Havaji, Kilauea Vulkan: Erupcija je bila pre 200 godina. Starost prema metodi K-40/Ar-40, izmerena je na 22 miliona godina (C.S.Noble J.J. Naughton in "Deep Ocean Basalts: Inert Gas Content and Uncertainties in Age Dating", Science, tom 162, 1968, str. 265).
U blizini mesta Hualalei nastale su stene godine 1801., dakle pre 180 godina. Starost je, prema metodu K-40/Ar-40, izmerena na 160 miliona do 3 milijarde godina. U trenutku dok je lava bila u tecnom stanju, iz vazduha je bio uziman argon. (J.G.Funkhouser J.J.Naughton in "Journal of Geophysical Research", tom 73, str. 4606)
Postoji citav niz slicnih istrazivanja. U atmosferi je prisutno gotovo 1% slobodnog argona. Samo jedan atom argona na 100.000 atoma kalijuma donosi gresku od 1,3 milijarde godina.
Da bismo iz ovih zbivanja mogli da vrsimo odredjivanje starosti stenja, moramo da postavimo poveci broj preduslova:Uranijum/Olovo, ...
- Mora se pretpostaviti da su vremena poluraspada urana i svih drugih elemenata koji ucestvuju u procesu raspadanja, od nastanka zemlje uvek bila ista.
- Mora se pretpostaviti da prilikom kristalizacije stene nije bilo ucesca atoma olova, sto znaci da su svi atomi olova, s izuzetkom atoma olova 204, nastali iz raspadanja urana.
- Mora se pretpostaviti da je naknadno, posle kristalizacije, stena kao predmet analize bila zatvoren sistem, pa da se time ni atomi olova ni urana nisu primali niti odavali.
Prilikom svakog odredjivanja starosti stenja ovi se preduslovi prihvataju kao gotove cinjenice. Polazi se od pretpostavke da su vremena poluraspada radioaktivnih elemenata bila uvek ista, i da se nikada nisu menjala. Na minerale sa sadrzajem olova i urana gleda se kao na zatvorene sisteme. Ni atomi urana ni olova nisu bili pridodati niti izgubljeni, pa je razumljivo, i celokupno olovo nastalo iz raspada urana. Nije postojalo nikakvo prvobitno olovo sa atomskom tezinom 206.
Otuda su i svi podaci o starosti pogresni, ma kako brizljivo se do njih dolazilo, jer:
- Na nasoj Zemlji uopste nema zatvorenih sistema. Znamo da kosmicki zraci pretvaraju azot u ugljenik. Na slican nacin hvatanjem neutrona iz olova sa atomskom tezinom 206, moze da nastane olovni izotop 207 i 208. U svom delu "Prehistory and Earth Models", Dr. Cook upucuje na nalazista urana u Sinokolobveu (Shinokolobwey). Tamo ima olova sa atomskom tezinom 208, ali ni malo torijuma 232. Medjutim, shodno savremenom ucenju, olovo 208 moze da nastane samo od torijuma. Ako dakle nema torijuma, onda je olovni izotop 208 mogao nastati jedino hvatanjem neutrona iz drugih olovnih izotopa. Ista situacija prisutna je i u uranskim nalazistima u Kanadi.
- Uran moze da se ispere podzemnim vodama.
- Nejednakost velicina pleohroitskih krugova upucuje na to da su se vremena poluraspada promenila, sta vise, da je raspadanje na pocetku moralo biti gotovo u vidu eksplozija. (Robert V.Gentry, Cosmological Implications of Extinct Radioactivity from Pleochroi Halos)
- U lancu raspadanja urana 238 ka olovu 206, kao medjufazu nalazimo radon 222, sto nije mineral vec gas, sa vremenom poluraspada od 3,82 dana. Ko moze da tvrdi da se deo tog gasa ne gubi (vetri) iz sistema? (Henry Faul, Nuclear Geology, John njiley's Sons, N.Y., str. 282).
- Olovo moze da ispari.
- I u samom nastajanju minerala olovni izotopi 206, 207 i 208 vec su od pocetka prisutni. O tome nas izvestava Sidney P. Clementson, Englez, povodom podrobnih studija sa nizom stena nastalih u najnovijem dobu. Ove stene, na temelju utvrdjenog odnosa urana i olova, upucuju na starost od vise milijardi godina, a ipak je nastalo tek u istorijskoj epohi. (S. P. Clementson, "A critical Examination of Radiactive Dating of Rocks", Creation Research Society Quarterly, tom 7, 1970)
Pa teorija evolcuije se na nešto mora naslanjati,mora imati početak.Šta tražiš od mene? Da ti objašnjavam abiogenezu? Otvori temu za to.
Ne,nego se radi o istoj bakteriji sa novim enzimom.
Reč je o novoj vrsti koja ima drugačije osobine od ostalih vrsta bakterija.
Uzgred, bakterije su najbrojniji skup vrsta, pa reći da i dalje imamo bakteriju zaista lepo pokazuje nivo neznanja.
Znači, Indijanci sa Anda su nova (ili stara?) vrsta?Potpuno si u pravu. Međutim, čovek sa tri ruke koji ostavi potomstvo koje takođe ima tri ruke, koje opet ostavi potomstvo koje isto ima tri ruke, itd. a pri tome razvije još neke specifične osobine, e to već jeste nova vrsta.
Naravno da ne. Gušter može radjati samo guštere,ali ne i ptice.Da. Ne razumem šta si očekivao? Da se pretvori u kafe-kuvalo?!![]()
Konačno je rešen naš nesporazum. Ono što ja smatram vrstom je ono što evolucionisti nazivaju rodom. Dakle, za mene je vrsta ptica. A papagaji,vrapci,golubovi,orlovi su samo varijacije te jedne vrste, a možemo te varijacije nazvati kako hoćeš.Posmatrali su kako nastaje nova vrsta. Znaš to je ono čime se teorija evolucije bavi - nastanak novih vrsta.
Praviš li ti razliku između roda (gušteri) i vrste (Podarcis sicula)?











