Zaboravih da posaljem ovo.
Sedimentni slojevi iz centralne-severne oblasti Sjedinjenih Americkih Drzava se mogu ukratko opisati na sledeci nacin:
****
Na oko cetiri i po kilometra dubine pocinju prvi slojevi u kojima se jasno vide visecelijske zivotinje. Sloj sacinjen od skotolita (skoro cist pesak) sa masom Kambrijskih fosila i trilobita.
Iznad toga imamo "black shale" (izvinjavam se, ali geolosku terminologiju ne znam na srpskom jeziku). Ova vrsta kamena se sastoji od veoma sitnih zrnaca, koja mogu da se sedimentisu samo u veoma mirnoj vodi. Prepuni su mikrofosila i fosila miliona zivotinja cija tela su padala na dno polako tokom miliona godina. Mogu se razlikovati slojevi koji prate promene u ekosistemu.
Iznad toga je pescanik, bez fosila. Ova vrsta pescanika zahteva suvu okolinu, tj. naizmenicne cikluse suvog peska i povremenog vlazenja kisom.
Iznad toga imamo morske sedimentne slojeve (uglavnom dolomit), sa fosilima korala, gastropoda, crva, raznih mekusaca...
Slede slojevi karbonata, anhidrita i soli. Ovi slojevi pokazuju ceste periode susenja, sa vise stotina fosilizovanih slojeva popucalog fosilizovanog blata. Fosili potpuno drugacijeg sklopa korala, ukljucujuci neke vrste koje nikada nisu nadjene u drugim slojevima. Potpuno bez tragova "black shale" zrnaca, i potpuno bez peska.
Iznad ovoga se nalaze bioklasticni slojevi. Ovi slojevi su sastavljeni u potpunosti od natalozenih kostura diatoma i skoljki. Ako bi smo danas hteli da formiramo ovakav sloj vestacki, morali bi smo da tokom nekoliko desetina hiljada godina skupljamo sve kosture svih uginulih zivotinja na celoj planeti, i da ih redjamo u slojeve, da te slojeve polako pritiskamo, i da ih periodicno susimo i prelivamo slanom vodom (anhidriti i naslage soli nastaju samo kada nema nikakve vlage u okolini).
Sledi nekoliko organskih slojeva (takodje nastalih od ostataka zivotinja). Naizmenicno dolomiti, naslage soli, gipsa, anhidrita, i potase. Fosili ogromnih naslaga (metrima debelih) skoljaka i drugih morskih beskicmenjaka.
Iznad ovoga je debeli delimicno erodovani sloj karbonata. Ovaj sloj se sastoji od naslaga kostura uginulih zivotinja i diatoma, koje su se bile slegle, okamenile (najmanje sto metara debljine), i zatim osusile i bile izlozene eolskoj eroziji (tj. eroziji vetrom). Takodje naslage soli, i odsustvo morskih fosila.
Sledi Duperow formacija, naslage koje indikuju polupustinjsku sredinu. Visemetarske naslage stromatolita (bakterijskih kolonija koje rastu par milimetara godisnje).
Iznad toga su slojevi kalici, guste gline kakva danas prekriva dobar deo Teksasa i Arizone. Kalici se ne moze naci na dnu mora, i zahteva veoma suvu sredinu tokom dugog perioda vremena za isusivanje.
Iznad toga je opet sloj shale, sitnih zrnaca natalozenih pod vodom. Znaci, pustinja je opet postala potopljena.
Iznad toga je sloj shale sa ogromnom kolicinom organskih taloga. Ovakvi slojevi se formiraju u anoksicnoj sredini (bez kiseonika) pod vodom. Ne mogu se formirati bez vode.
Sledeci sloj varira u debljini, uglavnom nekoliko stotina metara, i sastoji se od naslaga sedimentnog kamena koji se uglavnom sastoji od kostura raznih vrsta krinoida (zivotinje slicne morskim zvezdama). Ukupno, ovaj sloj je velicine nekih cetrdeset hiljada kubnih *kilometara*. Drugim recima, za njegovo stvaranje bi bilo potrebno da cela planeta bude prekrivena krinoidama (bukvalno cela planeta), i to debljinom od dve krinoide jedna iznad druge, i da svi njihovi kosturi budu skupljeni na jedno mesto. U bilo kojim realnim uslovima, radi se o naslagama iz vise miliona godina.
Iznad ovoga su naizmenicni slojevi naslaga algalnog dolomita (sa tragovima povremenog susenja), i naslaga peska. Celom duzinom se mogu naci tragovi prastare obale, sa naizmenicnim plimama i osekama, i sa talozenjem obalskih sedimenata.
Iznad ovoga su slojevi susenog dolomita (sa pukotinama od susenja), i dva sloja anhidrita. Masivne kolicine fosila brahiopoda, gastropoda, mekusaca, riba, i krinoida. Ovaj sloj se sastoji od minerala koji nastaju kada morsko tlo odjednom bude izlozeno pustinjskoj sredini.
Iznad ovoga je sloj shale, sa debelim naslagama soli (u proseku 45 metara, ukupno devet *triliona* kubnih metara soli). Da bi se stvorile ovolike naslage soli, potrebno je da ispari oko 850 kubnih kilometara morske vode, ili 1/14 ukupne kolicine vode u svim okeanima na svetu. Ostavljam vama da izracunate kako se to desilo usred velike poplave.
Iznad ovoga je sloj organskih naslaga stvorenih u hipersalinizovanoj vodi (vodi koja se vratila i pocela da potapa naslage soli, dok se nije stvorio sloj taloga koji je so ispod sebe zastitio od dalje erozije).
Slede slojevi gipsa, oksidisanog peska, i polupustinjskih i pustinjskih depozita. Povremeni dzepovi soli stvorene kroz isparavanje slanih jezera.
Iznad ovoga se nalazi Rierdon formacija, prepuna fosila pelikopoda, ostrakoda, i foraminifera (potpuno nova kombinacija potpuno drugacijih i drasticno kompleksnijih vrsta). Vise slojeva oolitickih naslaga, koje nastaju sporim talozenjem algi (i otud zahtevaju veliku kolicinu vremena, milione godina, za stvaranje svakog pojedinacnog sloja).
Iznad ovoga se oopet nalazi shale - sitna zrnca, polako natalozena, sa masom fosila zivotinja koje zive u dubokoj okeanskoj vodi. Belemniti, ostrige, pelikopodi, nema kopnenih zivotinja uopste.
Iznad ovoga je sloj priobalnog i plitkomorskog shale. Gomila fosila dinosaurusa, primitivnih pra-sisara, preistorijskih biljaka. Ni jedan jedini fosil modernih vrsta sisara ili biljaka, cak ni zrnce modernog polena.
Iznad ovoga su slojevi slatkovodnih naslaga, recnih riba, zivotinja, i biljaka. Povremeno se pojavljuju tanki slojevi vulkanskog peska, koji je padao u vodu i tu se polako talozio. Okamenjavanje odvojenih slojeva vulkanskog peska pokazuje da je voda bila mirna tokom dugih perioda, posto bi vulkanski slojevi inace bili izmesani sa organskim depozitima.
Iznad toga je jos jedan sloj shale, sa debelim slojem vulkanskog peska (bentonit).
Iznad ovoga je sloj kokolita, sastavljen skoro u potpunosti od kostura malih zivotinja 3-5 milimetara u precniku. Kokoliti rastu u vodi, njihovi kosturi padaju na dno i tamo se polako taloze. Povremeni slojevi shale izmedju slojeva kokolita pokazuju periode u kojima (iz bilo kog razloga) broj zivotinja nije bio dovoljno veliki da definise citav sloj. Uniformnost ovog sloja preko velikog dela Severne Amerike pokazuje da je ova sredina bila predominantna u celom tom periodu.
Iznad ovoga su slojevi peska i shale, sa mnogobrojnim ostacima riba. U ovom sloju, recimo, ima dovoljno samo zuba ajkula da bi smo morali par desetina hiljada godina da skupljamo zube svih zivih ajkula sa cele planete eda bi smo takav sloj napravili danas.
Iznad ovoga se nalazi veoma zanimljiv sloj krede. Uglavnom se sastoji od kokolita, ili od vrste kokolita koje se formiraju od izmeta riba koje jedu kokolite. Ogromna kolicina fosila riba, morskih dinosaurusa, pterodaktila. Zanimljiva stvar je sto analiza slojeva pokazuje varijaciju koja je u skladu sa varijacijama orbite Zemlje (i otud periodima hladanja/zagrevanja) kroz koje je zemlja prolazila u peridu Krede.
Iznad toga je sloj visokoorganskog materijala, skoro u potpunosti fosilizovanog ribljeg izmeta (sa mnogo fosila riba i morskih organizama, naravno). Preko cele povrsine je izliven trideset metara debeo sloj vulkanskog kamena (ohladjene lave), iznad cega se ponovo nalazi nekoliko desetina metara naslaga organskog materijala, pa onda opet sloj ohladjene lave. Ovo zahteva da se talozenje zavrsi, da se lava prelije preko natalozenog sloja, ohladi, pa zatim da se talozi sledeci sloj.
Iznad ovoga se nalazi formacija fosilozovanih skoljki, sa mnogo dinosaruskih fosila, i mnogo fosila kornjaca i slicnih morskih organizama.
Sledi jedan od najzanimljivijih slojeva. Naslage peska i shale, sa mnogo, mnogo fosila dinosaurusa i flore i faune iz doba Krede. Na vrhu sloja se nalazi tanak sloj (oko 3cm) prepun iridijuma - elementa koji je redak na Zemlji, ali koga ima mnogo u meteoritima. Ovo je trag meteorita koji je unistio dinosauruse, zajedno sa oko 3/4 drugih vrsta na zemlji. Ovo je linija koja deli jedan svet, sa jednom vrstom zivotinja i biljaka, i svet posle udara, u kome mnogo manji broj zivotinja i biljaka preostaje, i to je jasno vidljivo iz fosilnih ostataka.
Sledi sloj shale i pescanika. Fosili torbara, sismisa, ranih ungulata, aligatora. Fosili drveca iz vrsta angiospermi koje su prezivele udar.
Sledi formacija "Zlatne Doline", sacinjena od tvrde gline, sa fosilima amfibijskih organizama, sisara, ptica, primata, ranih glodara, itd. Ogromna kolicina biljnih fosila, ukljucujuci i otiske stabala - koji se formiraju tako sto stablo potone u sedimentni sloj, i ima vremena da potpuno istrune pre nego sto sledeci sedimentni sloj bude natalozen (sto
zahteva duge periode vremena).
Iznad ovoga se nalazi sloj smrvljenog kamena i tragova glecerskog pomeranja, iz poslednjeg ledenog doba; a iznad toga je moderno tlo.
E, sad. Meni izgleda da se ova formacija lako moze objasniti kroz evoluciju i standardnu geologiju - promene sredine, sporo talozenje tokom dugih perioda vremena, itd.
Voleo bih da vidim kako bi neko ko zastupa "Veliki Potop" objasnio sve ovo - pogotovo cinjenicu da za sloj koji pokriva jedan mali deo jednog kontinenta treba kolicina organske materije koju ceo svet ne moze da proizvede za par desetina hiljada godina u krajnje idealnim okolnostima.
Vredi primetiti da skoro svi ovi slojevi pokazuju tragove bioturbacije - ostatke zivotinjskih rupa, tragove zivotinja koje su se kretale po povrsini, itd. Znaci, svaki od ovih slojeva je bio na povrsini dovoljno dugo da takvi tragovi budu napravljeni, da zivotinje iskopaju rupe i
naprave gnezda, itd. - pre nego sto je sledeci sloj nanesen. Zanimljivo je kako se ovo dogadjalo usred sveopsteg potopa.