A Futujamin udzbenik iz 1998.?
Futujamina greska, koja je ispravljena u sledecem izdanju udzbenika.
Jel' ti to ozbiljno hoces da tvrdis da zato sto je jedan udzbenik (i to slabo koriscen) od koliko - cetdeset, pedeset u isto vremen, cetiri ili pet stotina ukupno tokom zadnjih sto godina - imao jednu pogresnu sliku, da to sada znaci da "evolucionisti lazu decu"?
Miler-Urijev eksperiment je pokazao da se u uslovima koji su idealni mogu dobiti neke aminokiseline. U stvarnim uslovima se moze dobiti samo najjednostavnija. Dakle, nemate cak ni elementarni materijal.
Opet izmisljas stvari umesto da pogledas i procitas sta je istina. Ili izvedes eksperimente sam.
Miler-Urijev eksperiment je pokazao da se u veoma gadnim uslovima, u kojima niko nije ni zamisljao da moze doci do nastanka amino-kiselina, mogu nastati amino-kiseline.
Od tada do danas, naucnici koji istrazuju abiogenezu su nasli uslove kako amino-kiseline i nukleinske baze mogu nastati u prakticno bilo kojim uslovima - sa kiseonikom, bez kiseonika, u kiselim uslovima, u baznim uslovima, u prisustvu azota, bez azota... I to kroz procese kao sto su prost udar meteorita (pritisak, toplota, usijani kamen, azot, i ugljen monoksid), u kljucanju vulkanskih izvora kroz cistu vodu, u sporom hladjenju inkluzija u kamenu, itd, itd.
Sumaciju metoda, sistema, i desetina raznih nacina kojima mozes dobiti elementarne materijale za zivot mozes naci u knjizi Vilsa i Bade (Wills and Bada) "Spark of Life".
Od Darvinovog drveta zivota imate samo lisce, posto nikakvi prelazni oblici izmedju razlicitih kola ne postoje.
Imamo na desetine hiljada prelaznih fosila.
Ti fosili postoje. Imaju fizicku realnost. Pricati kako njih nema je cista i direktna laz.
Homologija udova kocmenjaka je totalna budalastina jer se radi o klasicnom kruznom razmisljanju gde se nesto koristi za dokazivanje samog sebe,
Ova izjava je totalna budalastina koju moze da izjavi samo covek koji nema pojma o homologiji udova, osim onoga sto je procitao u Velsovoj knjizi.
Oko oktopoda i oko coveka su bezmalo identicni.
Da li to znaci, po homologiji, da su imali neposrednog zajednickog pretka?
Da ili ne?
Ne, zato sto nisu identicni.
Oko oktopoda je mnogo bolje organizovano, sa retinalnim celijama okrenutim ka svetlosti (umesto obrnuto, kao kod coveka). Proteini korisceni u izgradi mehanizma oka su potpuno drugaciji. Embrioloski razvoj oka je potpuno drugaciji. Genetska kontrola razvoja i funkcije je potpuno drugacija, osim u samom korenu (sto ocekujemo u okviru ugnjezdene hijerarhije).
Apropo oka, ono je organ o cijoj evoluciji se zna verovatno najvise. Imas cak i redosled mutacija - jedna po jedna - koje moraju da se dogode za razvoj oka kroz evoluciju. Imas onda merenja iz prirode (danas) koliko su mutacije ucestale. Onda imas kalkulacije koliko vremena je potrebno da se razvije oko kicmenjaka pocevsi od obicnog sloja fotoosetljivih celija. (Odgovor: oko 200,000 godina ukupno, i to pesimisticno gledano.)
Imas cak i analize grananja gde mozes da vidis gde se evolucija oka oktopoda i oka coveka razisla.
I nije bitno KO je postavio neko pitanje, bitno je da li vi imate odgovor na njega.
Sta vredi imati odgovor kada onaj ko postavlja pitanje nece taj odgovor da cuje, vec vice "lazes" i onda prica gluposti?
Prica o biberastim moljcima dokazuje da ce usled prilagodjavanja uslovima okoline jedna zivotinjska vrsta zameniti drugu - biberasti moljci - biberaste moljce.
Kakve to veze ima sa evolucijom?
Zar je bitno koje je boje moljac?
U sta je "evoluirao"?
Evo, opet ne znas ni o cemu pricas. Napadas pricu o biberastim moljcima, a nemas pojma ni sta je njen cilj, ni sta je tacno prica, ni o cemu se uopste radi. Samo znas da je sve to neka glupost, nisi siguran kakva, ali ti znas ono sto znas...
Biberasti moljci se koriste kao jedan (od mnogih) primera adaptacije. U doba velikog industrijskog zagadjenja u Engleskoj, stabla drveca i mnoge druge povrsine su bile crne od nagomilanog ugljenog dima.
U tim uslovima, beli biberasti moljci su bili jasno vidljivi, i ptice su ih jele. Crni biberasti moljci su bili prakticno nevidljivi, i ptice su ih mnogo redje hvatale. Crni biberasti moljci su otud ostajali zivi, ostavljali potomstvo, i njihovi (crni) potomci su postali dominantni u populaciji. Nakon sto se industrija malo povukla, i nakon sto su (nakon "crnih magli" koje su ubile mnogo ljudi) uvedene kontrole kvaliteta vazduha, zagadjenje je nestalo. Povrsine vise nisu bile crne, i sada su crni moljci bili upadljivi, a sivkasti i beli manje vidljivi. Populacija se obnula, tako da je danas velika vecina moljaca bele boje.
Ovo je primer selekcije, i kao takav, ne bi trebalo da bude predmet nikakve diskusije. Na kraju krajeva, sve je ocigledno, i sve se zasniva na istim principima koje ljudi koriste da gaje pse, ili krave, ili kukuruz.
(A sem toga, bas me zanima na koji je nacin neko PREBROJAO moljce u Velikoj Britaniji i utvrdio da postoji prevlast odredjene boje? Sta mislis?)
Ne moram da zamisljam, mogu da
procitam naucni tekst u kome pise sta su autori uradili. Ne znam da li ti je poznat ovaj koncept? Cujes o nekom eksperimentu, pa onda umesto da izmisljas stvari o njemu, procitas.
Neverovatan koncept, ne?
Pazi sada: autori nisu prebrojali sve moljce u Velikoj Britaniji. Umesto toga, oni su uradili ono sto se i inace radi u nauci, i uzeli uzorak: otisli su i ulovili mnogo moljaca, i prebrojali one koje su ulovili. Onda su sledece godine uradili isto. Pa opet, i opet.
Ako ti nije jasno kakva je relacija izmedju uzorka i populacije, predlazem ti da se upoznas sa osnovama verovatnoce i statistike.