Etničko porijeklo Albanaca

Срж језика је најбитнија. Ако 'костур' језика, што првенствено подразумева граматику и најосновнију лексику, припада одређеној породици језика, тај језик се обично класификује као део те породице, без обзира на то да ли је утицај неке друге прородице језика доминантат у 'ткиву', тј. лексици.

Језик може да буде мешавина и на нивоу граматике, али у пракси је увек један од корена јасно доминантан. Тако је и са малтешким језиком, чија је граматика, баш као и основна лексика, ипак углавном семитска.

Лично не познајем ниједан природни језик који је до те мере измешан да је класификација немогућа.
 
Poslednja izmena:
Fora je, Slavene, u tome da ovi naučni radnici čije fotokopirane predstavke viđamo na temi, iako (valjda) znaju šiptarski jezik, svoje zaključke tj. stavove donose uvek uz ograde, kao npr. "verovatno", "pretpostavljamo", "najverovatnije", "mora da su", "najizglednije" koje je kolega Slavan uočljivo predstavio kolega Cronnin potvrdio i dopunio.

A ovi današnji naučni radnici su već počeli da iznose tvrdnje bez blama. Evo je izvesna Ariola Kulla, koja je, kako se čini, bila na postdiplomskim studijama u Švedskoj kod professora emeritusa Ričarda Hirša:
https://liu.se/en/employee/richi54

Na strani numerisanoj brojem 5 u svom pretenziozno nazvanom delu "The Albanian Linguistic Journey from Ancient Illyricum to EU - Lexical Borrowings" gospođica kaže:
http://liu.diva-portal.org/smash/get/diva2:326562/FULLTEXT01.pdf

albanian illyrian language.jpg




Dalje vidimo (str. 7) na koji način je ustanovljena IE priroda albanskog jezika:

albanian IE.jpg
 
Poslednja izmena:
Svrstavanje nekog jezika u indoevropsku jezičku grupu izvršeno je na osnovu reči tog jezika koje imaju samostalan razvoj u tom jeziku a teorijski su manje-više uspešno svedene na indoevropski zajednički koren. Dakle, potrebno bi bilo dokazati da neka reč nekog jezika ima kontinuitet u tom jeziku sve do razdvajanja od prethodne grane na onom stablu, a s obzirom da grana albanskog jezika džiklja direktno iz korena, da ne kažem ispod kalema, pre proglašenja neke šiptarske reči i svođenja na indoevropski koren potrebno je dokazati da je ona imala kontinuitet u albanskom jeziku od indoevropskog korena te reči. Pošto je to nemoguće, traži se da takva "na IE koren svodljiva" reč ne postoji u tom obliku ni u jednom drugom jeziku i da je prate promene karakteristične razvoj za šiptarskog jezika. E sad, to je moguće, ali, budući da se radi o funkciji sa nepreglednom količinom varijabli, u pitanju je krajnje neegzaktna rabota gde je moguće crno proglasiti belim i dokazati da je to istina, zavisi koliko si spretan.
Не, то није мерило по коме се одређује припадност језика индоевропској породици.
Албански језик несумњиво припада индоевропској језичкој породици, тест очинства показао је то још пре два столећа.

Kljosov:
Pogrešan termin. Indoevropski jezici, taj eufemizam, svojevremeno je nastao usled neshvatanja šta to povezuje sanskrit i evropske jezike. Na Dnjepru, Donu i reci Ural nisu živeli „narodi koji su govorili iranskim jezicima“. Sloveni su tamo živeli i to je bio njihov jezik.

Hoćemo li konačno čuti šta podrazumeva "test očinstva" koji si predstavio kao kriterijum za kategorizaciju nekog jezika u velike jezičke grupe? :)
 
Svrstavanje nekog jezika u indoevropsku jezičku grupu izvršeno je na osnovu reči tog jezika koje imaju samostalan razvoj u tom jeziku a teorijski su manje-više uspešno svedene na indoevropski zajednički koren. Dakle, potrebno bi bilo dokazati da neka reč nekog jezika ima kontinuitet u tom jeziku sve do razdvajanja od prethodne grane na onom stablu, a s obzirom da grana albanskog jezika džiklja direktno iz korena, da ne kažem ispod kalema, pre proglašenja neke šiptarske reči i svođenja na indoevropski koren potrebno je dokazati da je ona imala kontinuitet u albanskom jeziku od indoevropskog korena te reči. Pošto je to nemoguće, traži se da takva "na IE koren svodljiva" reč ne postoji u tom obliku ni u jednom drugom jeziku i da je prate promene karakteristične razvoj za šiptarskog jezika. E sad, to je moguće, ali, budući da se radi o funkciji sa nepreglednom količinom varijabli, u pitanju je krajnje neegzaktna rabota gde je moguće crno proglasiti belim i dokazati da je to istina, zavisi koliko si spretan.
Hoćemo li konačno čuti šta podrazumeva "test očinstva" koji si predstavio kao kriterijum za kategorizaciju nekog jezika u velike jezičke grupe? :)
Нисам мислио да је нужно на нешто тако очито одговарати, а и свакако први упитах да ти поткрепиш своје тврдње.

Навешћу чувене речи Вилијама Џоунса којима је 1786. године предложио везу између европских и индијских језика.

ChV7hxn.png


David W. Anthony - The Horse, the Wheel, and Language: How Bronze-Age Riders from the Eurasian Steppes Shaped the Modern World, Princeton University Press, 2007, 7
 
Ja sam, dakako pregledao, pa mi nije jasno kako i potpuni laik može da prihvati reč pod brojem 8 Niš i 11 Štip, da ne govorim o ostatku koji sadrži daljnjih 5 toponima koji bi, ako se zastupa autohtonistička teza mogli da se pripišu i šiptarizmima u starogrčkom. A da ne pominjemo da su u pitanju labave veze koje umesto sa srednjo- ili novo-grčkim pokušavaju grecizme u šiptarskom da povežu sa antikom pa ih povezuju sa starogrčkij jer ih je "lakše" tako izvesti.

Sve u svemu, koncentrisaćemo se na toponime, jer njih nema u Bibliji.

Msm da je Tibor Zivkovic ovo osporio.
 
Нисам мислио да је нужно на нешто тако очито одговарати, а и свакако први упитах да ти поткрепиш своје тврдње.

Навешћу чувене речи Вилијама Џоунса којима је 1786. године предложио везу између европских и индијских језика.

ChV7hxn.png


David W. Anthony - The Horse, the Wheel, and Language: How Bronze-Age Riders from the Eurasian Steppes Shaped the Modern World, Princeton University Press, 2007, 7

Znači, kad hoćemo neki jezik da svrstamo u pripadajuću jezičku porodicu uzmemo čuvene Džonsove reč iz 1786.i i onda nam se ukaže kojoj porodici pripada? To je kriterijum? E, lepo. Baš ti hvala.

Samo, nije mi jasno da li sada demonstriraš da (1) ne znaš kriterijum, (2) ne razumeš kriterijum ili (3) ne znaš šta znači reč kriterijum? Za nešto što si tvrdio da ti znaš, a ja ne znam, u junu, valjda može da se prezentuje javnosti u avgustu?
 
Msm da je Tibor Zivkovic ovo osporio.

Ne Živkoić već Loma. Živković se u vezi Niša pozvao na Lomu i njegov rad iz 1992. godine. On se odmah zatim nadovezuje na slovensku jezičku rascepinu koju objašnjava neslovenskim stanovništvom i tu se poziva na Lomin rad iz 1993. godine, međutim prećukuje (bar u tom radu ;Stanovništvo Srbije od VI do X veka, st., 95,96 ) da je Loma osim Romeje (Vlahe) kao glavnu etničku komponentu video i Albance . Nemam Lomin referat sa naučnog skupa iz Niša (1992.) zato mi ostaje jedino ono što je pisao dve godine ranije u vezi Štipa i Niša gde na lep način objašnjava njegovo stanovište;


lomatipini.jpg

lomatibkb.jpg



lomatisps.jpg
 
Poslednja izmena:
Ne Živkoić već Loma. Živković se u vezi Niša pozvao na Lomu i njegov rad iz 1992. godine. On se odmah zatim nadovezuje na slovensku jezičku rascepinu koju objašnjava neslovenskim stanovništvom i tu se poziva na Lomin rad iz 1993. godine, međutim prećukuje (bar u tom radu ;Stanovništvo Srbije od VI do X veka, st., 95,96 ) da je Loma osim Romeje (Vlahe) kao glavnu etničku komponentu video i Albance . Nemam Lomin referat sa naučnog skupa iz Niša (1992.) zato mi ostaje jedino ono što je pisao dve godine ranije u vezi Štipa i Niša gde na lep način objašnjava njegovo stanovište;


lomatipini.jpg

lomatibkb.jpg



lomatisps.jpg

Štip je aferezom nastao od Astib(us) kao što je srpski stol nastao aferezom od mađarskog astal. Dakle, malo sutra. Opet se vraćamo na vokalizaciju tipično slovenskih konsonantskih klastera na početku reči prilikom preuzimanja antičkoslovenskih reči u grčki ili latinski jezik.

Hoće li se neko od onih koji tvrdi njihovo antičko grčko ili rimsko poreklo udostojiti da objasni koje je značenje tih silnih grčkih i romanskih toponima po Slovenskom Jugu - čija imena, očigledno, ne znače ništa. Ako ne znače ništa,
... mora da su nastali u nekom drugom jeziku u kojem nešto znače.
 
Znači, kad hoćemo neki jezik da svrstamo u pripadajuću jezičku porodicu uzmemo čuvene Džonsove reč iz 1786.i i onda nam se ukaže kojoj porodici pripada? To je kriterijum? E, lepo. Baš ti hvala.

Samo, nije mi jasno da li sada demonstriraš da (1) ne znaš kriterijum, (2) ne razumeš kriterijum ili (3) ne znaš šta znači reč kriterijum? Za nešto što si tvrdio da ti znaš, a ja ne znam, u junu, valjda može da se prezentuje javnosti u avgustu?

Не знам како бих сажео и поједноставио ствари неупућенима. Треба оворити књиге и читати, а знатижељнима могу препоручити стручну литературу.
 
Не знам како бих сажео и поједноставио ствари неупућенима. Треба оворити књиге и читати, а знатижељнима могу препоручити стручну литературу.


Evo kako:
quote_icon.png
Original postavio Mrkalj
Svrstavanje nekog jezika u indoevropsku jezičku grupu izvršeno je na osnovu reči tog jezika koje imaju samostalan razvoj u tom jeziku a teorijski su manje-više uspešno svedene na indoevropski zajednički koren.

Postoje i takve knjige koje što više čitaš, to manje znaš.
 
Albanski jezik je vrsta kreolskog romanskog jezika

Što se tiče pripomembe na uticaj latinskog jezika na šiptarski, tvrdim, jer sam tako u mogućnosti, da se ne radi o latinskom već o vlaškoromanskom jeziku 11. veka, preteči današnjeg rumunskog i vlaškog, koji je u svom vulgarnom latinitetu čuvao romanske arhaizme do 11. veka. Zapis preteče rumunskog jezika nemamo sve do 16. veka, pa se ova tvrdnja na taj način ne može dokazivati, ali ni pobiti.

U svojoj suštini, današnji albanski jezik je vrsta kreolskog romanskog jezika nastalog najezdom varvarskog afričkog naroda protošiptara verovatno u 11. veku na jug Balkanskog (i Apeninskog) poluostrva. među Grke i Vlahoromane (vlah = Blalkanac). Oni koji su upali među Grke su se potpuno pogrčili jer ih je bilo znatno manje, a oni koji su upali među Vlahoromane bili su značajnijem broju, imali su vojnu udarnu silu, pri čemu je viševekovna interakcija ova dva naroda dala ovu varijantu kreol-rumunskog koju danas nazivamo šiptarski jezik. Zašto je rezultat ukrštanja protošiptarskog afro-azijatskog jezika sa starim vlaškoromanskim baš takav da je prevagnula indoevropska tj vlaškoromanska struktura gramatike? Zato što je njima - pustinjskim nomadima Protošiptarima čiji je afro-azijatski jezik bio po svim kulturološkim aspektima inferioran - naprosto vlaškoromanski bio nametnut kao lingva franka onodobnog područja današnje centralne Albanije. Još neka ideja kod kolega?

attachment.php


Boraveći u bliskom kontaktu sa vlahoromanima vekovima, Šiptari su primali i oblike vlahoromanskih reči kasnijeg razvoja.

 
Evo kako:
Svrstavanje nekog jezika u indoevropsku jezičku grupu izvršeno je na osnovu reči tog jezika koje imaju samostalan razvoj u tom jeziku a teorijski su manje-više uspešno svedene na indoevropski zajednički koren.

Postoje i takve knjige koje što više čitaš, to manje znaš.
Ако треба једноставно - граматика, морфологија, синтакса. О том је и говорио Вилијам Џоунс још 1786. године. Речник за то и није нешто битан.
 
Poslednja izmena:
Albanski jezik je vrsta kreolskog romanskog jezika

Što se tiče pripomembe na uticaj latinskog jezika na šiptarski, tvrdim, jer sam tako u mogućnosti, da se ne radi o latinskom već o vlaškoromanskom jeziku 11. veka, preteči današnjeg rumunskog i vlaškog, koji je u svom vulgarnom latinitetu čuvao romanske arhaizme do 11. veka. Zapis preteče rumunskog jezika nemamo sve do 16. veka, pa se ova tvrdnja na taj način ne može dokazivati, ali ni pobiti.

U svojoj suštini, današnji albanski jezik je vrsta kreolskog romanskog jezika nastalog najezdom varvarskog afričkog naroda protošiptara verovatno u 11. veku na jug Balkanskog (i Apeninskog) poluostrva. među Grke i Vlahoromane (vlah = Blalkanac). Oni koji su upali među Grke su se potpuno pogrčili jer ih je bilo znatno manje, a oni koji su upali među Vlahoromane bili su značajnijem broju, imali su vojnu udarnu silu, pri čemu je viševekovna interakcija ova dva naroda dala ovu varijantu kreol-rumunskog koju danas nazivamo šiptarski jezik. Zašto je rezultat ukrštanja protošiptarskog afro-azijatskog jezika sa starim vlaškoromanskim baš takav da je prevagnula indoevropska tj vlaškoromanska struktura gramatike? Zato što je njima - pustinjskim nomadima Protošiptarima čiji je afro-azijatski jezik bio po svim kulturološkim aspektima inferioran - naprosto vlaškoromanski bio nametnut kao lingva franka onodobnog područja današnje centralne Albanije. Još neka ideja kod kolega?

attachment.php


Boraveći u bliskom kontaktu sa vlahoromanima vekovima, Šiptari su primali i oblike vlahoromanskih reči kasnijeg razvoja.


О развоју енглеског се највише зна, и прогуглањем видим да постоје разлози за и против идеје да је креол. Бесумно влашки и албански такође имају много црта креола. У сваком случају то нам не указује да су Албанци ново придошли на Балкан.
 
Albanski jezik je vrsta kreolskog romanskog jezika

Нисам желео то да кажем, али сам управо то имао на уму када сам на овој теми навео малтешки језик као пример.
Исто то имам на уму и када је румунски језик у питању (пре свега онај пре романизације).

Ко има макар основно знање неког од романских језика чуће да овде све врви од романских речи. Послушајте, кратко је:
 
Нисам желео то да кажем, али сам управо то имао на уму када сам на овој теми навео малтешки језик као пример.
Исто то имам на уму и када је румунски језик у питању (пре свега онај пре романизације).

Ко има макар основно знање неког од романских језика чуће да овде све врви од романских речи. Послушајте, кратко је:

Звучи крцат неологизама усвојеним у наше научно-технолошко доба.
 
The following comes from the book "Archivio della Societa Romana di Storia Patria", volume 1, pages 277-278.

The text (which I will share later) describes the transactions of a church / monastery of the Catholic Church with the inhabitants of a region. These people had bought timber from the church or monastery and in return the text describes the amount of money each of them paid for this purchase. Some residents are described by their nationality. Let's see which nationalities are described in this text, dividing them into groups.

1st group (albanensis).

From this "national" group are mentioned:
1) Johanes albanensis
2) Petrus albanensis
3) Paulus albanensis
4) Jacobus albanensis
5) Petrus albanensis
6) Dominicus albanensis

2nd Group (arbanensis).

From this "national" group are listed:
1) Johanes arbanensis
2) Cristiforus arbanensis
3) Gregorius arbanensis

3rd group (sclauus, Slavs).

From this "national" group are listed:
1) Johanes scauus (sic)
2) Paulus sclauus
3) Petrus sclaus (sic)

As one can see, according to the author of the text, people of three (3) different "ethnicities" inhabited the area. Of course, one might argue that the terms "arbanensis" and "albanensis" describe the same "nationality" and thus reduce the nationalities to two. But is that correct? The author of the text would then use only one of the two terms if they were synonymous. We would not have the coexistence of the two terms in the same text if they had exactly the same meaning. It seems likely the terms albanensis and arbanensis designated two different "ethnicities" here.

What is this area though? It is the one described in the text by "Directorium ad passagium faciendum" (which I already shared) as published in the American publication "The American historical review", Volume 13 (1908), pages 96 and 97.

 
Ventidius Cumanus
https://en.wikipedia.org/wiki/Ventidius_Cumanus

Pravi Vlah, I am told you are of Cuman origin and quite proud of it. ;)



Nastavak ---


THE ARVANITES AND THEIR (POSSIBLE) ORIGIN.

The original Arvanites are very likely unrelated to the Skipetarians, but at some point in their history they "shared" the same geographical area. The Arvanites seemed to have been originally a LATIN-speaking population which was found in northern Albania around the end of the 9th century as a "occupying power" in the service of the Roman (Byzantine) emperors. Their legendary homeland at that time was the area of ​​Bojana, an area in the coastal zone of northern Albania along the river of the same name. Their historic "capital" was originally the city of Drivastum and later the ancient city of Skodra, which they themselves renamed to Skoutari. According to their legend the Arvanites were not indigenous to Albania. Their origin was from the north, and specifically from the Dalmatian cities of the north. According to their myth, they came from "Roman colonists", from Italy.

Around the middle of the 11th century the Arvanites attempted a geographical "expansion" in the area of ​​present-day northern Albania at the expense of the rest of the inhabitants of the region, especially at the expense of the Slavs, but also those who would later become the Tosk Albanians. This failed miserably, forcing many of them to leave the area.

A part of them moved all the way south to the area of ​​Aitolo-Akarnania, where they eventually settled. A second part of them settled in the area of ​​today's Berat, and renamed this area to Spathania, perhaps by the name of their leading family in that region (Spata). The region was "lost" later (in the 13th century) by the Mouzaka family. A third group settled a little further south of Berat in the region of Korcha in today's southeastern Albania.

Finally, much of them moved much less than the rest, to the south, along the beach and settled in the area of ​​today's Laberia.

In many of the places where they settled, either in Greece or in today's Albania (Laberia), the Arvanites gave new names (BUT NOT SKIPETAR) to the places where they settled, creating new toponyms. These new place names came mainly from the names of their leading families. They give us valuable information about the type of language they spoke. Let's see this.

We will initially use a text written by an Albanian journalist, Marjola Rukaj, in December 2009, and refers to the peculiarities of the toponyms of Albania. This text is published on the internet under the title "Lexical cleansing: Slavic toponyms in Albania (or out of?)" And can be read at the following web address (in English):
https://www.balcanicaucaso.org/eng/...ng-Slavic-toponyms-in-Albania-or-out-of-47472

In her article, Marjola Rukaj criticized the Albanian government's decision to change the Slavic place names of the country with Albanian. Having first observed that: “But the issue is very complex. Albanian territory is so crammed with Slavic place names that non-Slavic place names, such as those of Albano-phone, Greek, Turkish, and Italian origin, seem like a tiny minority” and also "But for the time being Greek place names in southern Albania, Turkish ones in other regions, and LATIN AND ITALIAN ONES ALONG THE COAST do not seem to be a source of concern”.

The coastal area with the Latin and Italian place names referred to in its article by Marjola Rukaj is in fact the area of Laberia. But what value does this observation have for the LATIN AND ITALIAN place names of Laberia?

The value of these Latin and Italian toponyms of Laberia lies in the fact that these are not old but new toponyms given in those places certainly after the 11th century. It is certain that these parts had completely different names that we know safely from various historical sources. This means that at some point, maybe at the end of the 11th century or in the early 12th century, a Latin-speaking population entered the area of ​​Laberia and changed the existing names of the area (WHICH WERE NOT SKIPETAR), giving those parts names from Latin which this People were using at the moment. And this people were very likely Arvanites, who "entered" in Laberia at the end of the 11th century while they were still Latin-speaking.

One can write a full study of the LATIN and ITALIAN place names of the Laberia area. For the time being, let's confine ourselves to detecting the language from which they come from giving only one example.

We know that about 1.5 kilometers away from the ancient city of Vyllida, in the area of ​​Malakastra, was also the ancient city of Nikea (Νίκαιας). Today, however, this area is called Klozi (Klosi in Albanian). But what strange thing does that name have?

The name Klozi (Klosi), today's name of ancient Nikea, is NOT SKIPETAR name, as some may think, but Latin. In fact, this place name can only come from a Balkan language, but it is not spoken anymore. And this is the Dalmatian Latin. In Dalmatian Latin, therefore, the name Klozi means the enclosed and fenced area, and more specifically the castle (derived from the Latin word clausum). And that's the first thing you'll ever see coming to that place: the castle of ancient Nikea. And that was what the Arvanites came to that place and gave it that name in the language they spoke at the time they arrived there. And this could not have been the Albanian, since this word does not exist in the Albanian/Skipetar language.

And to close it for the moment. The ancestors of the Arvanites were still Latin-speaking when they left Bojana and "moved" to the area of ​​Laberia, Berat, Korcha and Aitolo-Akarnania in the 11th century. That is why the new toponyms that they "delivered" to the places that they settled came from the Latin language, which they spoke initially. And this is not limited to Albania only. Even the Arvanites, who came much later and settled in Greece, continued to use Latin rather than Albanian language to create toponyms.



PS:
Coincidence or not, there is a Bojano or Boiano in the province of Campobasso, Molise, south-central Italy. After the Lombard conquest, the deserted area was given to a group of Bulgars, who circa 662 fled from the Avars and sought refuge with the Lombards. Bojano became a seat of a gastaldate. The Bulgars also settled in nearby Sepino and Isernia. Paul the Deacon in his Historia Langobardorum writing after the year 787 says that in his time Bulgars still inhabited the area, and that even though they speak "Latin", "they have not forsaken the use of their own tongue". In later times they had evidently become completely assimilated.

URL:
https://en.wikipedia.org/wiki/Bojano


But what were those "Albanians" who certainly came from the north at the end of the 14th century, that is, around 1380? In the following picture, one can find the "beginning" of a narrative referring to events that took place around the middle of the 19th century. The image comes from the 11th volume of the "Estia" periodical (Εστία Τόμος 11 - 1881).

The above text states that in the Bomboka (Βομπόκα / Μπομπόκα) area of ​​today's Giannitsa, Theodoros Gennaios Kolokotronis met a kind of "Vlachs", which he calls Arvanitovlachs, probably because of their origin from Albania. The same people he had met in the same places and others before him, such as Pouqueville. The Ottoman records of the early years of the Ottoman domination are referred to as Arnavudan, that is to say, Arvanites, but they are not in fact related to the "authentic" Arvanites. But they have a great deal to do with those "Albanians" who moved through Thessaly, Phthiotis and Boeotia and eventually reached the Isthmus in the early 15th century, when they were eventually admitted by the "Byzantines" and entered the Peloponnese.

Apart from the Arvanitovlachs, Kolokotronis noted that in the area there was also another kind of "Vlachs", which he calls Ablianites and notes that they were different from the Arvanitovlachs. And these are even more important for the case we are considering from the Arvanitovlachs. Obviously the above needs better and more detailed documentation.
 
Срж језика је најбитнија. Ако 'костур' језика, што првенствено подразумева граматику и најосновнију лексику, припада одређеној породици језика, тај језик се обично класификује као део те породице, без обзира на то да ли је утицај неке друге прородице језика доминантат у 'ткиву', тј. лексици.

Језик може да буде мешавина и на нивоу граматике, али у пракси је увек један од корена јасно доминантан. Тако је и са малтешким језиком, чија је граматика, баш као и основна лексика, ипак углавном семитска.

Slažem se. Ono što mi je bila vodilja je jezičko poreklo šiptarskog jezika, ustvari protošiptarskog, ako tako nazovemo ovaj jezik pre pretrpljenih balkanskih uticiaja, pre svega romanizacije, koja je, čini mi se, mogla odneti i gramatičku prevagu te zato svrstati šiptarski u grupu indoevropskih jezika. Ne kaže da nije, kažem da nisam siguran da jeste.

- - - - - - - - - -

О развоју енглеског се највише зна, и прогуглањем видим да постоје разлози за и против идеје да је креол. Бесумњиво влашки и албански такође имају много црта креола. У сваком случају то нам не указује да су Албанци ново придошли на Балкан.
Slažem se, ta sama opaska ne, ali ostavimo mogućnost da se kiseli. ;)
 
Нисам желео то да кажем, али сам управо то имао на уму када сам на овој теми навео малтешки језик као пример.
Исто то имам на уму и када је румунски језик у питању (пре свега онај пре романизације).

Ко има макар основно знање неког од романских језика чуће да овде све врви од романских речи. Послушајте, кратко је:
Da. Slažem se, ponajpre u kontekstu stratuma intimnih reči koji je veoma bitan za utvrđivanje etničkog (jezičkog) porekla većine govorilaca nekog jezika, bilo da se radi o rumunskom, šiptarskom ili malteškom. Ova opaska je bez reference, ali ne smatram da je ikom daleko od pameti. Ona govori o maternjem jeziku kojim se majka obraća detetu, pa ono tako usvaja svoj prvi jezik, koji zato i nauka naziva maternjim, a ne očinjim. :)

Ne znam koliko se odmaklo sa šiptarskom dijalektologijom. Njihova 4 dijalekta, koliko sam razumeo, odnose se kao npr. srpski, bugarski i slovenački jezik među sobom. Upotreba standardnog šiptarskog jezika u našim lingvističkim razmatranjima može nas skrenuti na pogrešan put, pa bi u tom smislu trebalo raditi makar sa pojedinačnim dijalektima i njihovim rečničkim fondom, gramatikom, fonetikom itd.


Dobro bi nam ovde, dakle, došao i jedan poznavalac šiptarskog jezika otvorenog uma.
 
Da. Slažem se, ponajpre u kontekstu stratuma intimnih reči koji je veoma bitan za utvrđivanje etničkog (jezičkog) porekla većine govorilaca nekog jezika, bilo da se radi o rumunskom, šiptarskom ili malteškom. Ova opaska je bez reference, ali ne smatram da je ikom daleko od pameti. Ona govori o maternjem jeziku kojim se majka obraća detetu, pa ono tako usvaja svoj prvi jezik, koji zato i nauka naziva maternjim, a ne očinjim. :)
Пре неколико месеци сам поставио делове тела и унутрашњих органа на румунском. Скоро све су наслеђене латинске. Твој приступ је сувише упрошћен и не одговара стварности -- колико због непознавања језика толико због твог идеолошког става.
 
Пре неколико месеци сам поставио делове тела и унутрашњих органа на румунском. Скоро све су наслеђене латинске. Твој приступ је сувише упрошћен и не одговара стварности -- колико због непознавања језика толико због твог идеолошког става.

Imena ljuskih unutrašnjih organa dolaze od naziva životinjskih unutrašnjih organa, slažeš se? To nema veze sa ljudskom intimom, kao dragoste i iubire npr.
 

Back
Top