Etničko porijeklo Albanaca

Zašto tih Albanaca nema za vreme Bodina?
Balšići i Crnojevići su orođeni sa nekim albanskim velikaškim kućama, ali to ih ne čini Albancima, za prvog Balšića koliko me sećanje služi piše da je Srbin, a za Crnojeviće da su bili/ boravili na dvoru Cara Dušana.

Imajte na umu da autosomalna genetika Crnogoraca je dosta različita od Albanske, poprilučno su udaljeni.
Van pameti je da su sa 50% slovenske genetike brđani ( koji % gore dole), a Hercegovci i nešto preko 50%. A, da pritom glavnicu njihove etnogeneze čine Albanci.
 
Gde su ti Albanci u turskim popisima ?
Jedva da ih uopšte ima.
Nešto ne štima, siguran sam da postoji objašnjenje.

Koliko je meni poznato, ima Albanaca u svim demografskim izvorima koji će docnije nastajati, sve do današnjeg vremena. Pojavljuju se i u katastarskoj knjizi Mletačke u Skadru 1416/7. godine, pa i dalje, u svim tefterima. Turski etnografski izvori, kada opisuju taj kraj, kažu da je nastanjen Srbima i Albancima. Tako opisuje npr. geograf Hadži Halfa taj sandžak u prvoj polovini XVII st. tj. mislim konkretno podgorički kraj.
 
Zašto tih Albanaca nema za vreme Bodina?
Balšići i Crnojevići su orođeni sa nekim albanskim velikaškim kućama, ali to ih ne čini Albancima, za prvog Balšića koliko me sećanje služi piše da je Srbin, a za Crnojeviće da su bili/ boravili na dvoru Cara Dušana.

Imajte na umu da autosomalna genetika Crnogoraca je dosta različita od Albanske, poprilučno su udaljeni.
Van pameti je da su sa 50% slovenske genetike brđani ( koji % gore dole), a Hercegovci i nešto preko 50%. A, da pritom glavnicu njihove etnogeneze čine Albanci.

Nisam siguran da ti razumem pitanje; ako razgovaramo o docnijim vremenima, kakve ima veze šta je bilo u vreme Bodina?

Za Balšiće niko ne smatra da su izvorno Srbi. Već smo ovde citirali Ćirkovića koji govori o njihovom posrbljavanju, kao i Božića, a evo i šta piše npr. Miloš Antonović:

Иако извори не говоре експлицитно о пореклу породице, односно њеног оснивача, у науци су чињени покушаји да се оно расветли етимологијом самог породичног имена. У филологији се не оспорава тврдња да је корен речи *bal романског порекла и сада се поставља питање којим Романима би оснивач породице припадао. С обзиром на његову вероватну војничку каријеру код цара Душана, изгледа најприхватљивије да је Балша I потомак неке романске ("влашке") породице из источне Херцеговине. Све до доласка Турака на те просторе, овај део југоисточне Европе је био прави расадник влашких катуна који су се селили према Зети и западној Србији. Социјални положај "Влаха" у феудално структурираној држави био је релативно повољан, имали су пуну слободу кретања и умањене обавезе. Вишак радне снаге одлазио је у рат: за време Царства у његове војне снаге, а после у најамничке одреде, односно "ратничке дружине". На подручју Зете, Херцеговине и северне Албаније постојало је много таквих дружина, а најпознатији су Памалиоти. Етнички састав ове дружине је крајње занимљив и поучан: сам назив је албанског порекла, али Ника I Херман, оснивач и први вођа је евидентно Влах, а у дружини је било доста Срба. (v. И. Божић, Улога и организација ратничких дружина у Зети XV века, Немирно Поморје XV века, Београд 1979, 156 - 173; о Романима у дружини Памалиота v. М. Антоновић, Град и жупа у Зетском приморју и северној Албанији у XIV и XV веку, Београд 2003, 262 - 264).

Према томе, романско порекло породице готово да се не може оспорити, једнако као и њена снажна приврженост српској држави.

http://speculum-mediaevale.justforum.net/t13-topic

Dakle, smatra se da su Balšići posrbljenog romanskog porekla. Što i odgovara celoj slici; homo novus koje dovodi nova vlast i nova politika. Car Dušan je upravo poznat bio po tome, što je izvršio jednu domalo pa pravu smenu generacija. Najviše je Vlasima i Arbanasima pogodovala Dušanova politika. Kasniji izvori, koji Balšićima svi prepisuju strano poreklo, a počele su se konstruisati i teorije da su nekvakva vlastela poreklom iz Italije čak, očigledno su barem oslonjeni na njihovu tradiciju tj. inspirisani njihovim stranim poreklom.

Istorijat Pamaliota vrlo je interesantan.
 
Poslednja izmena:
Jeste, 2 kuće, tri kuće itd..

Pa neće biti. :D Evo ti npr. skadarskog deftera iz 1582/2. godine:

Onomastički podaci opširnog deftera sandžaka Skadar iz 1582/83. godine pokazuju sljedeću etničku situaciju: Kraj zapadno od rijeke Bojane, između Skadarskog jezera i Jadranskog mora, imao je izrazito miješano stanovništvo. Njegovu osnovnu masu u nahijama Zabojana[6] i Krajina[7] činili su Arbanasi. Lica sa srpskim imenima su u njima rjeđa, dok slovenski nazivi naselja tamo preovlađuju, naročito u Krajini. U bilješkama uz neka od registrovanih tamošnjih sela kaže se da se njihovo stanovništvo raspršilo (perakende olup), da su ona opustila i pretvorena u selišta - mezre (hali ve harabe mezrea olup), zimska ispasišta (kislak) i šume (orman). Za neka od raseljenih sela, mezri i zemina oko Ulcinja zabilježeno je da se "od prije deset godina naseljavaju" ponovo.[8] Ima indicija da se na zemljišta odbjeglih srpskih seljaka naseljavaju Arbanasi. Zabilježeni su i česti slučajevi prelaženja na islam Arbanasa, rjeđe i Srba. U selima nahija Šestan i Mrko dominiraju imena karakteristična za Srbe. Arbanaških je malo. Slična je situacija i u selima nahija u Zeti. U Bjelopavlićima,[9] Vražegrmcima[10] i Poborima[11] nema karakterističnih arbanaških imena, a u selima nahija Podgorica[12] i Žabljak[13] ona su malobrojna. Imena stanovnika sela nahije Kuči[14] većinom su srpska, ali su i arbanaška veoma česta. Obrnuta je situacija kod Klimenata[15] i Hota.[16] Srpskih ličnih imena kod njih je veoma malo.

U nahijama istočno od rijeke Bojane i Skadarskog jezera osnovnu masu stanovništva su činili Arbanasi. Srba je tamo bilo relativno malo. Živjeli su uglavnom u Skadru i u nekim od sela skadarske nahije.[17] U ravnicama istočno od Skadarskog jezera javljaju se oni samo kao male oaze u arbanaškoj etničkoj sredini. Da ih je tamo u ranijim vremenima moralo biti više, govore slovenska imena sela i seoskih mahala na tom prostoru, kao što su: Zlogora, Brezje, Grnčar, Podgor, Kosmač, Gradič, Dobre, Trnoslav, Gradec, Rumište, Maličevo, Kosovo, Brdence, Poljičani, Popine, pa sela s nazivom Srbin i Grad Šklav. O tome govore i neki drugi slovenski toponimi, pa podaci o raseljenim selima, ponovnom naseljavanju i drugi. Za selo Boris kaže se da je ranije opustošeno po naređenju sultana i pretvoreno u selište (mezra). Ima i dosta podataka o baštinama, što bi takođe govorilo o nekadašnjem jačem srpskom prisustvu u skadarskom kraju. Arbanaško stanovništvo imala je i nahija Dušmen ili,[18] ali se i tamo javlja po koje slovensko lično ime, kao i naselja s imenima kao što su: Varoš Dragoš, sela Selište, Gradište i sl. Proces islamizacije stanovništva je ovdje u toku, ali je znatno slabiji nego na području nahije Skadar.


https://www.rastko.rs/rastko-al/zbornik1990/mvasic-defteri_l.php
 
Nisam siguran da ti razumem pitanje; ako razgovaramo o docnijim vremenima, kakve ima veze šta je bilo u vreme Bodina?

Za Balšiće niko ne smatra da su izvorno Srbi. Već smo ovde citirali Ćirkovića koji govori o njihovom posrbljavanju, kao i Božića, a evo i šta piše npr. Miloš Antonović:

Иако извори не говоре експлицитно о пореклу породице, односно њеног оснивача, у науци су чињени покушаји да се оно расветли етимологијом самог породичног имена. У филологији се не оспорава тврдња да је корен речи *bal романског порекла и сада се поставља питање којим Романима би оснивач породице припадао. С обзиром на његову вероватну војничку каријеру код цара Душана, изгледа најприхватљивије да је Балша I потомак неке романске ("влашке") породице из источне Херцеговине. Све до доласка Турака на те просторе, овај део југоисточне Европе је био прави расадник влашких катуна који су се селили према Зети и западној Србији. Социјални положај "Влаха" у феудално структурираној држави био је релативно повољан, имали су пуну слободу кретања и умањене обавезе. Вишак радне снаге одлазио је у рат: за време Царства у његове војне снаге, а после у најамничке одреде, односно "ратничке дружине". На подручју Зете, Херцеговине и северне Албаније постојало је много таквих дружина, а најпознатији су Памалиоти. Етнички састав ове дружине је крајње занимљив и поучан: сам назив је албанског порекла, али Ника I Херман, оснивач и први вођа је евидентно Влах, а у дружини је било доста Срба. (v. И. Божић, Улога и организација ратничких дружина у Зети XV века, Немирно Поморје XV века, Београд 1979, 156 - 173; о Романима у дружини Памалиота v. М. Антоновић, Град и жупа у Зетском приморју и северној Албанији у XIV и XV веку, Београд 2003, 262 - 264).

Према томе, романско порекло породице готово да се не може оспорити, једнако као и њена снажна приврженост српској држави.

http://speculum-mediaevale.justforum.net/t13-topic

Dakle, smatra se da su Balšići posrbljenog romanskog porekla. Što i odgovara celoj slici; homo novus koje dovodi nova vlast i nova politika. Car Dušan je upravo poznat bio po tome, što je izvršio jednu domalo pa pravu smenu generacija. Najviše je Vlasima i Arbanasima pogodovala Dušanova politika. Kasniji izvori, koji Balšićima svi prepisuju strano poreklo, a počele su se konstruisati i teorije da su nekvakva vlastela poreklom iz Italije čak, očigledno su barem oslonjeni na njihovu tradiciju tj. inspirisani njihovim stranim poreklom.

Istorijat Pamaliota vrlo je interesantan.
Smatram njihove teze glupostima.
Nauka napreduje, i znaš koliko blesavo zvuči kad neko laprda o Vlasima u istočnoj hercegovini.
Dakle, danas 2021, opservacije gore pomenutih ničemu ne služe nego za podsmeh.
Etnički Romani Vlasi u istočnoj hercegovini, takve teze su za podsmeh, pogotovo u ono vreme kada nije bilo seobe sa Juga.
 
Poslednja izmena:
У филологији се не оспорава тврдња да је корен речи *bal романског порекла и сада се поставља питање којим Романима би оснивач породице припадао. С обзиром на његову вероватну војничку каријеру код цара Душана, изгледа најприхватљивије да је Балша I потомак неке романске ("влашке") породице из источне Херцеговине.
Pretpostavljam da je Stefan Prvovenčani posrbljeni Grk, zato što je ime izvedeno od grčke reči Stefanos?
 
Pa neće biti. :D Evo ti npr. skadarskog deftera iz 1582/2. godine:

Onomastički podaci opširnog deftera sandžaka Skadar iz 1582/83. godine pokazuju sljedeću etničku situaciju: Kraj zapadno od rijeke Bojane, između Skadarskog jezera i Jadranskog mora, imao je izrazito miješano stanovništvo. Njegovu osnovnu masu u nahijama Zabojana[6] i Krajina[7] činili su Arbanasi. Lica sa srpskim imenima su u njima rjeđa, dok slovenski nazivi naselja tamo preovlađuju, naročito u Krajini. U bilješkama uz neka od registrovanih tamošnjih sela kaže se da se njihovo stanovništvo raspršilo (perakende olup), da su ona opustila i pretvorena u selišta - mezre (hali ve harabe mezrea olup), zimska ispasišta (kislak) i šume (orman). Za neka od raseljenih sela, mezri i zemina oko Ulcinja zabilježeno je da se "od prije deset godina naseljavaju" ponovo.[8] Ima indicija da se na zemljišta odbjeglih srpskih seljaka naseljavaju Arbanasi. Zabilježeni su i česti slučajevi prelaženja na islam Arbanasa, rjeđe i Srba. U selima nahija Šestan i Mrko dominiraju imena karakteristična za Srbe. Arbanaških je malo. Slična je situacija i u selima nahija u Zeti. U Bjelopavlićima,[9] Vražegrmcima[10] i Poborima[11] nema karakterističnih arbanaških imena, a u selima nahija Podgorica[12] i Žabljak[13] ona su malobrojna. Imena stanovnika sela nahije Kuči[14] većinom su srpska, ali su i arbanaška veoma česta. Obrnuta je situacija kod Klimenata[15] i Hota.[16] Srpskih ličnih imena kod njih je veoma malo.

U nahijama istočno od rijeke Bojane i Skadarskog jezera osnovnu masu stanovništva su činili Arbanasi. Srba je tamo bilo relativno malo. Živjeli su uglavnom u Skadru i u nekim od sela skadarske nahije.[17] U ravnicama istočno od Skadarskog jezera javljaju se oni samo kao male oaze u arbanaškoj etničkoj sredini. Da ih je tamo u ranijim vremenima moralo biti više, govore slovenska imena sela i seoskih mahala na tom prostoru, kao što su: Zlogora, Brezje, Grnčar, Podgor, Kosmač, Gradič, Dobre, Trnoslav, Gradec, Rumište, Maličevo, Kosovo, Brdence, Poljičani, Popine, pa sela s nazivom Srbin i Grad Šklav. O tome govore i neki drugi slovenski toponimi, pa podaci o raseljenim selima, ponovnom naseljavanju i drugi. Za selo Boris kaže se da je ranije opustošeno po naređenju sultana i pretvoreno u selište (mezra). Ima i dosta podataka o baštinama, što bi takođe govorilo o nekadašnjem jačem srpskom prisustvu u skadarskom kraju. Arbanaško stanovništvo imala je i nahija Dušmen ili,[18] ali se i tamo javlja po koje slovensko lično ime, kao i naselja s imenima kao što su: Varoš Dragoš, sela Selište, Gradište i sl. Proces islamizacije stanovništva je ovdje u toku, ali je znatno slabiji nego na području nahije Skadar.


https://www.rastko.rs/rastko-al/zbornik1990/mvasic-defteri_l.php
Šta ovde tačno odudara onome što sam ja rekao? Ovde su Albanci većina i značajan faktor oko Skadra? To niko nije sporio.
Elem, zašto ih nema kod Brankovića i na KiM u popisu iz 1454? Uticaj i značaj Albanaca se preuveličava vrlo tendenciozno.
 
Smatram njihove teze glupostima.
Nauka napreduje, i znaš koliko blesavo zvuči kad neko laprda o Vlasima u istočnoj hercegovini.
Dakle, danas 2021, opservacije gore pomenutih ničemu ne služe nego za podsmeh.
Etnički Romani Vlasi u istočnoj hercegovini, takve teze su za podsmeh, pogotovo u ono vreme kada nije bilo sebe sa Juga.

Ne znam šta da ti kažem; ja na drugačija mišljenja u nauci nikada nisam nailazio, a ovo što sam pročitao deluje dosta konzistentno.
 
Šta ovde tačno odudara onome što sam ja rekao? Ovde su Albanci većina i značajan faktor oko Skadra? To niko nije sporio.

Onda je očigledno negde izbio nesporazum, jerbo sam ja mislio da pričamo o teritoriji severno od reke Drim. AVNOJevske granice današnjeg sveta su ovde potpuno nebitne; treba ih izbaciti u potpunosti iz glave dok o ovome pričamo (pošto vidim da ti razmišljaš u domenu današnjih granica Crne Gore i Srbije).

Skadar je bio decnijama centar balšićke države; u njemu su i dosta dugo stolovali i iz njega vladali. Tamo je Đurađ I i umro i bio sahranjen 1378. godine.

Elem, zašto ih nema kod Brankovića i na KiM u popisu iz 1454? Uticaj i značaj Albanaca se preuveličava vrlo tendenciozno.

Ne znam zašto to pominješ; Balšići su uspeli zagospodariti jednim delom Metohije na neko vreme 1370-ih godina. Nedugo će te teritorije Vuk Branković osvojiti. Ne bih sad širio diskusiju u tom smeru jer mislim da nema nikakve veze sa ovim pitanjem. Mislim, zašto ih je u malim brojevima? Možda zato što ih je bilo malo? 🤣
 
Ne znam šta da ti kažem; ja na drugačija mišljenja u nauci nikada nisam nailazio, a ovo što sam pročitao deluje dosta konzistentno.
Pa ljudi nisu znali šta i kako da tumače shodno vremenu se to menja i napreduje.
Da, zaista njihove teze danas deluju idiotski i većinu čak i Amatera koji se bave istorijom teraju na smeh. Romeji, Vlasi ili kako god dolaze kasnije sa Juga, pre toga postoji 4-5 vlaških plemena koja su kap u moru Srba oko njih kad je Hercegovina u pitanju, većina srpskih vlastelina, i plemića vodi poreklo iz Hercegovine, Zahumlja,Travunije, Raške i Bosne.
Malo pre si i sam rekao da se Stefan Kosača jasno razlikovao od tkz Arbanasa ili Vlaha, i da ih nije naročito cenio. Dosta srpskih rodova, vlastele i plemstva sa prostora Hercegovine je obrađeno i nema govora o nekim Vlasima.
 
Onda je očigledno negde izbio nesporazum, jerbo sam ja mislio da pričamo o teritoriji severno od reke Drim. AVNOJevske granice današnjeg sveta su ovde potpuno nebitne; treba ih izbaciti u potpunosti iz glave dok o ovome pričamo (pošto vidim da ti razmišljaš u domenu današnjih granica Crne Gore i Srbije).

Skadar je bio decnijama centar balšićke države; u njemu su i dosta dugo stolovali i iz njega vladali. Tamo je Đurađ I i umro i bio sahranjen 1378. godine.



Ne znam zašto to pominješ; Balšići su uspeli zagospodariti jednim delom Metohije na neko vreme 1370-ih godina. Nedugo će te teritorije Vuk Branković osvojiti. Ne bih sad širio diskusiju u tom smeru jer mislim da nema nikakve veze sa ovim pitanjem. Mislim, zašto ih je u malim brojevima? Možda zato što ih je bilo malo? 🤣
Odgovor je logičan.
Dolaskom Turaka i Venecije ( kad su se baš počelin intenzivno mešati) Srbi su proterani iz tih krajeva, neki koji su ostali su Albanizovani.
Ja ne znam šta je toliko smešno.
Niti je ovde neko sporio Albance u Skadru, tačnije u okolini Skadra i dalje u Albaniji.
 
Pa ljudi nisu znali šta i kako da tumače shodno vremenu se to menja i napreduje.
Da, zaista njihove teze danas deluju idiotski i većinu čak i Amatera koji se bave istorijom teraju na smeh. Romeji, Vlasi ili kako god dolaze kasnije sa Juga, pre toga postoji 4-5 vlaških plemena koja su kap u moru Srba oko njih kad je Hercegovina u pitanju, većina srpskih vlastelina, i plemića vodi poreklo iz Hercegovine, Zahumlja,Travunije, Raške i Bosne.
Malo pre si i sam rekao da se Stefan Kosača jasno razlikovao od tkz Arbanasa ili Vlaha, i da ih nije naročito cenio. Dosta srpskih rodova, vlastele i plemstva sa prostora Hercegovine je obrađeno i nema govora o nekim Vlasima.

Ja rekoh da ne znam da postoji ikakva promena u ovim tumačenjima...ako ti znaš, preporuči literaturu, koja ispravlja ako je nešto (i šta to) pogrešno i ja ću pročitati. Ja nisam naišao ni na šta smešno tu, iskreno.

Ne znam na šta misliš tačnije pod dolaze kasnije sa Juga? Kad to? Odgovori na temi o Vlasima, da ne zatrpavamo ovu...
 
Odgovor je logičan.
Dolaskom Turaka i Venecije ( kad su se baš počelin intenzivno mešati) Srbi su proterani iz tih krajeva, neki koji su ostali su Albanizovani.
Ja ne znam šta je toliko smešno.

Međutim, mi ovde govorimo o izvorima dosta pre Turaka, pa i pre nego što je počelo mletaško širenje 1392. godine, koje bi po tezi bračnog para Komatina bilo objašnjenje kako se Albanija proširila do Ostroga.

Pa smešno mi je zato što imamo situaciju pitanje: Zašto ovde ima malo. Odgovor: Možda zato što ima malo? :lol: Mislim, urnebesno je, realno.

Niti je ovde neko sporio Albance u Skadru, tačnije u okolini Skadra i dalje u Albaniji.

Ne, ovo što pišeš uopšte nije tačno; pa forumaš @Kole11 prilično konzistentno tvri da nijedan Albanac nije ni prismrdeo severno od grada Drača, dakle više od 80 kilometara južno od Skadra. Mada malo ko obraća svim glupostima koje on piše po ovom forumu, a vidim po pisanju da nisi primetio ni ti, tako da je to na kraju dosta dobro. :D

Štaviše, tako smo i sve ovo počeli zapravo; oko toga da Albanci u srednjem veku tobož' uopšte ni ne postoje severno od Drača. E ja sam onda hteo lupiti kontru takvoj nebuloznoj gluposti, pokazujući da ih ima i po Zeti i do Dubrovnika i po Italiji čak, da taj čovek uvidi kolike nebuloze piše ovde (pa je onda nekako to ispalo u tvom tumačenju nekako da ja tvrdim da su Albanci većina u Hercegovini :mrgreen: ).

I ne razumem zašto se ovako sad hvatamo procenata nekakvih ; pominjao sam i slovensku koloniju u Đoja del Kole. Je li ispalo da tvrdim da je Apeninsko poluostrvo u XIV stoleću bilo nastanjeno pretežno ili u ogromnoj meri Srbima?
 
Ja rekoh da ne znam da postoji ikakva promena u ovim tumačenjima...ako ti znaš, preporuči literaturu, koja ispravlja ako je nešto (i šta to) pogrešno i ja ću pročitati. Ja nisam naišao ni na šta smešno tu, iskreno.

Ne znam na šta misliš tačnije pod dolaze kasnije sa Juga? Kad to? Odgovori na temi o Vlasima, da ne zatrpavamo ovu...
Idi na poreklo, tamo postoje školovani istoričari i sasvim jasno će ti odgovoriti, a možda čak i preporučiti neko štivo.
 
Šta ovde tačno odudara onome što sam ja rekao? Ovde su Albanci većina i značajan faktor oko Skadra? To niko nije sporio.
Elem, zašto ih nema kod Brankovića i na KiM u popisu iz 1454? Uticaj i značaj Albanaca se preuveličava vrlo tendenciozno.

Па шта би било са Србима да су били неписмени и нису имали државу до 20. века? Вероватно би остали пописани само они који су имали католичка имена.
 
Međutim, mi ovde govorimo o izvorima dosta pre Turaka, pa i pre nego što je počelo mletaško širenje 1392. godine, koje bi po tezi bračnog para Komatina bilo objašnjenje kako se Albanija proširila do Ostroga.

Pa smešno mi je zato što imamo situaciju pitanje: Zašto ovde ima malo. Odgovor: Možda zato što ima malo? :lol: Mislim, urnebesno je, realno.



Ne, ovo što pišeš uopšte nije tačno; pa forumaš @Kole11 prilično konzistentno tvri da nijedan Albanac nije ni prismrdeo severno od grada Drača, dakle više od 80 kilometara južno od Skadra. Mada malo ko obraća svim glupostima koje on piše po ovom forumu, a vidim po pisanju da nisi primetio ni ti, tako da je to na kraju dosta dobro. :D

Štaviše, tako smo i sve ovo počeli zapravo; oko toga da Albanci u srednjem veku tobož' uopšte ni ne postoje severno od Drača. E ja sam onda hteo lupiti kontru takvoj nebuloznoj gluposti, pokazujući da ih ima i po Zeti i do Dubrovnika i po Italiji čak, da taj čovek uvidi kolike nebuloze piše ovde (pa je onda nekako to ispalo u tvom tumačenju nekako da ja tvrdim da su Albanci većina u Hercegovini :mrgreen: ).

I ne razumem zašto se ovako sad hvatamo procenata nekakvih ; pominjao sam i slovensku koloniju u Đoja del Kole. Je li ispalo da tvrdim da je Apeninsko poluostrvo u XIV stoleću bilo nastanjeno pretežno ili u ogromnoj meri Srbima?
Suština je da oni nisu bili većina u Zeti niti u bilo kojoj drugoj srpskoj kneževini.
Da su se vremenom širili to niko ne spori, pogotovo sa Turcima. To što ih je bilo oko Skadra nije neko inznađenje, a ostale teze su samo teze bez nekog utemeljenja.
 
Па шта би било са Србима да су били неписмени и нису имали државу до 20. века? Вероватно би остали пописани само они који су имали католичка имена.
Šta želiš da kažeš? Da Albanci u popisu 1454 nisu znali da se popišu jer su bili nepismeni?
Nisam razumeo .
 
Idi na poreklo, tamo postoje školovani istoričari i sasvim jasno će ti odgovoriti, a možda čak i preporučiti neko štivo.

Iščitao sam većinu stvari koja je bila pisana na tom forumu i ne bih rekao da sam stekao nešto drugačiji utisak. Urednik Srpskog DNK projekta, Nebojša (Novaković, pretpostavljam):

Смрћу цара Душана (1355) настаје распад моћне и простране државе, па се феудалци - намесници истичу као самостални господари. У Зети се посебно истичу Балшићи. Оснивач ове династије је Балша, пореклом од словенизираних Влаха, који је захваљујући ратним заслугама постао господар Зете. Његови синови Страцимир, Ђурађ и Балша II загосподарили су 1360. године облашћу око реке Бојане а затим и целом Зетом. Водили су дуге борбе са краљем Твртком око Котора. Балша II добио је Валону, Берат и Химару, а погинуо је у борби са Турцима у Мусакији 1385. године.


Štaviše, ne beznačajni deo stvari o kojima pišem i mojih saznanja potiče upravo odatle.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Iščitao sam većinu stvari koja je bila pisana na tom forumu i ne bih rekao da sam stekao nešto drugačiji utisak. Urednik Srpskog DNK projekta, Nebojša (Novaković, pretpostavljam):

Смрћу цара Душана (1355) настаје распад моћне и простране државе, па се феудалци - намесници истичу као самостални господари. У Зети се посебно истичу Балшићи. Оснивач ове династије је Балша, пореклом од словенизираних Влаха, који је захваљујући ратним заслугама постао господар Зете. Његови синови Страцимир, Ђурађ и Балша II загосподарили су 1360. године облашћу око реке Бојане а затим и целом Зетом. Водили су дуге борбе са краљем Твртком око Котора. Балша II добио је Валону, Берат и Химару, а погинуо је у борби са Турцима у Мусакији 1385. године.

https://forum.poreklo.rs/index.php?topic=643.0;all

Štaviše, ne beznačajni deo stvari o kojima pišem i mojih saznanja potiče upravo odatle.
Tamo izgleda svako misli drugačije.
Koliko vidim Nebojša je kopirao neki tekst iz 1988 godine.
Mene samo zanima kako su utvrdili da su Balšići Vlasi, nisam upoznat da su njih testirali.
 
Ne, ovo što pišeš uopšte nije tačno; pa forumaš @Kole11 prilično konzistentno tvri da nijedan Albanac nije ni prismrdeo severno od grada Drača, dakle više od 80 kilometara južno od Skadra. Mada malo ko obraća svim glupostima koje on piše po ovom forumu, a vidim po pisanju da nisi primetio ni ti, tako da je to na kraju dosta dobro. :D
Vrlo dobro znaš da ja uvek citiram.

Dakle to što navodiš nisu moje tvrdnje već Laonika Halkokondila i Papae Pija 2 i odnose se na period pre sredine 15.veka.

Sigurno da je bilo izolovanih slučajeva, pa imamo podatak iz Dečanske Hrisovulje o 2 albanske kuće u severnoj Albaniji.

Ja citiram izvore, međutim politički istvoričari propjatskog tipa onako iz glave proglašavaju mnoge pojedince, pa i čitava pšlemena etničkim Albancima, mimo evidencije. Balšići su čas Albanci, čas Latini samo Srbi da ne budu. Topija, Kastriot itd....sve Albanci......šta ima veze šta piše u izvorima...
 
Vrlo dobro znaš da ja uvek citiram.

Dakle to što navodiš nisu moje tvrdnje već Laonika Halkokondila i Papae Pija 2 i odnose se na period pre sredine 15.veka.

Sigurno da je bilo izolovanih slučajeva, pa imamo podatak iz Dečanske Hrisovulje o 2 albanske kuće u severnoj Albaniji.

Ja citiram izvore, međutim politički istvoričari propjatskog tipa onako iz glave proglašavaju mnoge pojedince, pa i čitava pšlemena etničkim Albancima, mimo evidencije. Balšići su čas Albanci, čas Latini samo Srbi da ne budu. Topija, Kastriot itd....sve Albanci......šta ima veze šta piše u izvorima....
Upoznat sam sa ovim.
Vrlo čudan narativ se forsira na ovoj temi.
Ako je njima draže da budu Albanci, to je njihov problem.Samo mene nek ne ubeđuju u isto.
 
Suština je da oni nisu bili većina u Zeti niti u bilo kojoj drugoj srpskoj kneževini.
Da su se vremenom širili to niko ne spori, pogotovo sa Turcima. To što ih je bilo oko Skadra nije neko inznađenje, a ostale teze su samo teze bez nekog utemeljenja.

Ne znam zašto bi to bila suština, kada o tome niko nije ovde govorio. Doduše, sem tebe. :D Ti si počeo sa tim da ja tvrdim (što je, naravno, netačno) da su Albanci bili većina u Hercegovini i Zeti i onda krenuo u diskusiju o procentima, itd...diskusija je ovde bila, primarno, o tome postoje li Albanci u srednjem veku severno od Drača, a potom sekundarno, koje je poreklo širenja albanskog etnonima do Ostroga u XIV stoleću.

Inače, ako neko nazove neku teritoriju nekim etnoninom, to apsolutno ni na koji nači ne predstavlja etniču sliku tog područja. To znači samo da su bili stvoreni neki uslovi koji su protegli to ime na ovaj ili onaj način u te krajeve. Kao što Langobardi npr. označava i njih i sve njihove potomke, tako i u apsolutno svim drugim slučajevima je isto. Može biti da je u etničkom smislu 99,99% stanovništva neke teritorije drugačijeg karaktera, ali 0,01% poreklom od neke skupine koja zbog ovog ili onog razloga bude tako zabeležena i ako u istoriju uđe, a posebno ako raspolaže nekim nekim sistemima prinude sile, sasvim je normalno da se etnonim protegne na teritoriju na onu na koju su oni došli, bez obzira na to što oslikava samo malenu šačicu populacije. To treba uvek imati na umu, pa tako i kad piše negde albanska zemlja to ne samo da ne znači da su Albanci tu u ogromnoj većini, nego ni u značajnom broju; isto kao i kad piše i Srpska zemlja ili bilo šta drugo...to su samo termini koje je istorija iz ovog ili onog razloga (najčešće zahvaljujući monopolu nad sistemima prinude sile) prihvatila vezano za neke teritorije u nekom razdoblju istorije (a što se i podložno promenama, naravno).
 

Back
Top