Etničko porijeklo Albanaca

Karlo Topija je bio albanski velikaš koji je vladavinu otpočeo 1359. godine. Dakle on je bio vladar kada su navodno Albanci napadali Kotor.

Ali Karlo Topija je slavio srpskog vladara Jovana Vladimira i govorio je srpskim jezikom, dokaz za ovu tvrdnju predstavlja natpis u kamenu koji se nalazio u sastavu crkve sv Jovana Vladimia u Elbasanu a sada se čuva u Muzeju u Tirani.

Potvrdu ovog neverovatnog podatka nalazimo kod Andreje Lukanija zaposlenog u Nacionalnom Muzeju Albanije, https://albanianorthodox.com/wp-content/uploads/MITROPOLIA_E_DURRESIT.pdf

Në një mbishkrim tjetër, që gjendet mbi gurin e madh të portalit të derës jugore të kishës thuhet: "Këtë kishë të shenjtë të Gjon Vladimirit e ka ndërtuar Karl Topia, zoti i Arbërit, në të 22-tin vit të zotërimit të tij dhe e mbaroi atë në të 24-tin vit të zotërimit të tij". Mbishkrimi është shkruar në dy radhë me alfabet cirilik kishtar.

Други натпис, пронађен на великом камену портала јужних врата цркве, гласи: „Ову свету цркву Јована Владимира саградио је Карл Топиа, господар Арбера, 22. године своје владавине и завршио је у 24. године свог поседовања “. Натпис је исписан у два реда црквеном ћирилицом.



To je otprilike priča o srednjevekovnim Albancima stanovnicima Dalmacije i Hercegovine, kako ovde često možemo da čitamo :D. Ti Albanci su govorili srpskim jezikom i poštovali srpsku istoriju i državu. Stotinak godina kasnije, identična priča se ponavlja sa Kastriotom Skenderbegom i njegovim donacijama Hilandaru.....

Šta ti to znači neverovatnog podatka? Šta ti je tu teško za poverovati?
 
Kapiram. Albanci tada nisu imali svoje pismo pa su se služili srpskim. Pa ako su već morali da se služe srpskim pismom onda su poštovali i srpske svece i što da ne, ponašali se skroz kao Srbi. Ali bili su ipak Albanci. Jel tako?

Ja sam te pitao šta je tebi neverovatno, s ne šta kapiraš ili ne...

Za početak, deluje kao da je tebi nepoznato da su grčki, latinski i slovenski bili zvanični jezici i lingua franca čitave srednjovekovne hrišćanske Evrope.
 
Ja sam te pitao šta je tebi neverovatno, s ne šta kapiraš ili ne...

Za početak, deluje kao da je tebi nepoznato da su grčki, latinski i slovenski bili zvanični jezici i lingua franca čitave srednjovekovne hrišćanske Evrope.
Super, i zato je podigao crkvu Jovanu Vladimiru, zato što je službeno koristio srpski jezik kao i Jovan Vladimir

Kako uopšte možeš znati da je Topija bio etnički Albanac? Deder da vidimo tu naučnu metodologiju :per:
 
Super, i zato je podigao crkvu Jovanu Vladimiru, zato što je službeno koristio srpski jezik kao i Jovan Vladimir

Kako uopšte možeš znati da je Topija bio etnički Albanac? Deder da vidimo tu naučnu metodologiju :per:

Karlo Topija je osvojio Drač 1368. godine. Međutim, Drač je imao generalno vrlo burnu istoriju i može se reći da je uvek bilo pitanje vremena do kada će ga tačno neka sila uspeti zadržati, pogotovo minijaturna kao što su bile Topije, tako da je on oneo odluku da ekshumira njegove ostatke i prebaci ga negde dublje u svoju državu, kako ne bi posedovanje tih moštiju bilo ugroženo vezivanjem striktno za pitanje ko uspeva da drži Drač. I zato je podigao vrlo specifično tom prilikom kod Elbasana podigao 1381. godine i jedan manastir, u kome bi bile očuvane mošti tog sveca. I dobra je bila ideja; Drač je stalno menjao gospodare...npr. 1379. godine opet su ga vratili Anžujci.
 
Karlo Topija je osvojio Drač 1368. godine. Međutim, Drač je imao generalno vrlo burnu istoriju i može se reći da je uvek bilo pitanje vremena do kada će ga tačno neka sila uspeti zadržati, pogotovo minijaturna kao što su bile Topije, tako da je on oneo odluku da ekshumira njegove ostatke i prebaci ga negde dublje u svoju državu, kako ne bi posedovanje tih moštiju bilo ugroženo vezivanjem striktno za pitanje ko uspeva da drži Drač. I zato je podigao vrlo specifično tom prilikom kod Elbasana podigao 1381. godine i jedan manastir, u kome bi bile očuvane mošti tog sveca.
Pitanje je glasilo kako je srpska istoriografija došla do zaključka da je Topija bio etnički Albanac?
 
Ali zato ti je poznato da su Albanci naseljavali Zetu do Hercegovine.
Ko su ti Albanci?

Poznato mi je zato što sam čitao radove i literaturu o tome. Pa postavljali smo izvore ovde o njima.

Reč je o, dvojako i preklapajuće, Arbanasima kao etničkoj kategoriji i u mnogim slučajevima statusnoj, jerbo su Arbanasi u pojedinim slučajevima zahvaljujući specifičnom načinu života određenih grupacija bili i statusno regulisani zakonskim aktima, u smeru prava i obaveza.
 
Poslednja izmena:
Jeretici i šizmatici Kotora koji se nalazi u sredini Rašana i Albanaca. Ne znam, meni to jednostvavno ne pije vodu nikako. Drač je izuzetno daleko i valjda bi po toj logici trebalo da budu znatno ugroženiji prvo Pilot, Skadar, Drivast i brojna druga mesta, pre Kotora. Nisam mislio da su oni imali nešto protiv Kotora, već da se kotorska eparhija i dračka mitropolija kao prvo ni izbliza ne graniče (čak ni približne im nisu eparhije), a kao drugo da postoji još jedan celi niz rimokatoličkih biskupija između Kotora i Drača; većih, brojnijih, itd...
Па можда су нападали и неке од наведених епархија, кажем не знам у ком контексту је то поменуто у том папском писму.
Бар је колико знам и био у саставу Зете Балшића још од краља Вукана Немањића, можда и раније.
Которска епархија је припадала архиепископији у Барију.
И шта сад Балшићи и Црнојевићи су Албанци!?!?
 
Па можда су нападали и неке од наведених епархија, кажем не знам у ком контексту је то поменуто у том папском писму.
Бар је колико знам и био у саставу Зете Балшића још од краља Вукана Немањића, можда и раније.
Которска епархија је припадала архиепископији у Барију.
И шта сад Балшићи и Црнојевићи су Албанци!?!?
Naravno da jesu. Tako kaže nauka. Sima Ćirković:


Најлакше се може, чини се, разумети веровање да су и Албанци кори-
стили словенски језик и писмо
. Великашка средина XIV и XV
века служила се орпским језиком и писмом. Албанска господа су
у XV веку имала словенске писаре, па су Дубровчани у један
мах саветовали краљу Жигмунду Луксембуршком да Андрији
Топији, албанском великашу, не пише латински јер овај има
само словенске канцеларе, па се латинска писма носе у примор-
ске градове и ништа не може остати тајна . 45

Није јасно какав је био повод за једну терминолошку и ли-
терарну промену која се може запазити код српских писаца XV
века. Док су писци XIII века говорили о Диоклитији, Зети или
Зетској страни, код Григорија Цамблака и Константина Фило-
зофа приморске области се називају арбанашким именом . 46 Кон-
стантин Филозоф назива и Ђурђа Страцимировића Балшића и
Балшу III арбанашком господом. Мало је вероватно да је на ове
писце могло деловати усталлвање назива Albania за млетачке
поседе на југу . 47 У тражењу поузданијег објашњења треба узети
у обзир веома вероватно несловенско порекло Балшића. Иако
традиција, која је дошла до Мавра Орбина, првог Балшу назива
зетским властелином (Baoscia Zechianin), стари Дубровчани, са-
временици Ђурђа I спомињу његове „арбанашке обичаје“ (costumi
albanesi ). 48 Још је важнија чињеница да су Балшићи у свим
генерацијама господарили територијама насељеним Албанцима.
То није био случај само за време Балше II, ,дуке драчког", већ
и за Балше III, јер и у време кад је балшићка територија била
сужена на подручје Бара и Улциња, и тада су већ Крајина, пре-
дел>и уз Бојаиу, Задрима, били насељени Албанцима. 4 *

Ако се у случају Балшића прихвати шихова албанска по-

лазна тачка, онда је њихов пример веома карактеристичан, јер
показује у којој мери су се асимиловали и прихватили у својој

политици српске политичке и културне традиције. О томе све-
доћи велииси део свих докумената из којих познајемо њихову по-
родичну историју. Овде их не можемо појединачно наводити, већ




Primenom naučne metodologije dokazano je da je pleme koje koristi srpsko ime, običaje, pismo, govor i tradiciju zapravo pripada albanskom etničkom korpusu.
 
Па можда су нападали и неке од наведених епархија, кажем не знам у ком контексту је то поменуто у том папском писму.
Бар је колико знам и био у саставу Зете Балшића још од краља Вукана Немањића, можда и раније.
Которска епархија је припадала архиепископији у Барију.
И шта сад Балшићи и Црнојевићи су Албанци!?!?

Drač je pod Balšićima, koliko znam, tek o 1385. godine.

Kotor je bio u ratovima protiv kneza Vojislava Vojinovića i protiv Balšića.

Pa kontekst su pokušaji Balšića da osvoje Kotor. Papa Urban V je pisao mletačkom duždu, ali i obratio se katolicima drugih mediteranskih centara, između ostalog i Napulja, da se založe za Kotor. To je period kada Balšići pokušavaju da podvrgnu Kotor pod svoju vlast i da stvore flotu koju bi mogli uporebljavati na Jadranu. U tu svrhu, oni preko sebi podređeog biskupa u Svaču šalju istom papi pismo, nudeći mu da se odreknu pravoslavlja i prihvate i njega i njegovo pravoverje, 25. maja 1368. godine. Urban im odgovara da u suštini zna šta rade, da ih prihvata, ali da i ako pređu na katolicizam ne znači i dalje da smeju dirati Kotor. Potom Balšići svejedno 29. januara 1369. godine se u Skadru pokatoličavaju i prihvataju papu. Ovo piše Žarko Šćepanović u raspravi Odnosi Balšića i Venecije (str. 27-28):

kzereto.JPG


Dakle ukoliko je papa bio vrlo izričit da se Kotor nikako ne sme dirati bez obzira na pokatoličavanje i spreman da ohrabri i Mletačku i Napulj i Apuliju, itd...i sve ih pošalje protivu malenih Balšića.

Šćepanović misli da je u odluci Đurđa I Balšića da se pokatoličke, zapravo, primarni razlog što se pod njihovom vlašću našao ogroman broj rimokatolika. Etnički albanskog življa generalno, kao i gradovi u kojima svima skoro isključivo žive rimokatolici, među njima i nešto veći Skadar. Te da je prelaz na katoličku veru imao svrhu dobrim delom i u približavanju vrlo značajnim i uticajnim slojevima svojih podanika, a što se tiče Kotora u budućnosti da je to bilo, ono, APP.

P. S. I Šćepanović deli Božićevo mišljenje i smatra da se jeretički i šizmatički Rašani pape Urbana V odnosi na Balšiće (koje smatra do tada već poodavno posrbljenim), odnosno ne ovo što sam ja bio predložio, već da se pomen Rašana i Albanaca u Kotorovom zaleđu odnosi na etničke prilike u Zeti, spominjući dve najznačajnije etničke skupine.
 
Мало је вероватно да је на ове писце могло деловати усталлвање назива Albania за млетачке поседе на југу.

Jeste, tačno sam na ove reći Sime Ćirkovića mislio.

Odličan je pominjani rad bračnog para Komatina i vrlo su temeljno to obrazložili, ali em što se ne osvrću na pisma pape Urbana V iz 1367. godine, zaista ne deluje toliko ubedljivo da bi nešto što je u potpunosti i isključivo vezano za Mletačku republiku, za tako relativno govoreći kratak period (od 1392. godine) postalo toliko rasprostranjeno i prihvaćeno sa bukvalno svih strana, uključujući i naravno samih Srba na najvišem nivou, umesto da cela Albania Veneta bude isključivo nekakav mletački lokalizam. :think:

A da se Urbanovi Albanci odnose na Topije; ne znam, nema mi neke logike. Stracimir i Đurađ u to vreme ratuju protiv Topija, tamo oko Lješa. Kotor nema apsolutno nikakve opasnosti od Karla Topije.

P. S. Inače, mislim da jesmo postavljali relevantnu raspravu Predraga i Ivane Komatina, ali evo je opet: Настанак „Млетачке Албаније“ и успомена на византијску власт у српском поморју
 
Poslednja izmena:
Na ovom forumu smo dosta puta do sada postavljali fenomenalnu disertaciju Marka Pijovića; evo je još jednom: Vlasi u dubrovačkim spomenicima do 14. stoljeća. U 6. glavi se obrađuju kotorske isprave, a posebno zanimljivi delić kreće od 115. stranice.

Ono što mi je posebno interesantno jeste ovo što pominje u fusnotici br. 323 (str. 117), citirajući arhivsku građu koju je Čremošnik objavio:

Nos veniebamus de Brescoua in Catarum et Zaycus zupparius erat nobiscum et omnes eramus in custodia Catarinorum, quia dominus rex mittebat nos Catarum, quando eramus capti; et eundo sic venerunt Albanenses et assaliuerunt nos, et ego dictus Demetrius fui captus, dictus uero Vitagna et Zaicus non fuerunt capti, et si dictus Zaycus fuit robatus uel acceptum ei aliquid, nescimus.

Septrembra 23. 1278. godine žale se dubrovački trgovci koji su se vraćali sa posle iz Brskova u Kotor da su ih napali i opljačkali neki Albanci.

@Lanselot
 
Čl. 251 srednjovekovnog Statuta Budve kaže sledeće:

Arbanas1.JPG


Da bi se zaštitil privatna imovina građa, usvojena je protekcionističk odredba koja kaže da ukoliko majka nekog građanina bude slovenske ili arbanaške pripadnosti, onda ni po koju cenu ne mogu srodnici po majci, Sloveni ili Arbanasi, naslediti imovinu.

Sloveni i Arbanasi su se u budvanskom statutu koristili kao oznaka za ljude iz zaleđa, ukoliko dođe do mešanja. stanovnštva. Ako Budvljanin iz mešovitog braka umre bez naslednika i npr. nema sa očeve (budvanske) strane do četvrtog stepena srodnika, u toj situaciji sva imovina ide Gradu, bez obzira ako je majčin brat (bilo da je Srbin ili Albanac) živ.

@Lanselot @Лекизан
 
Naravno da jesu. Tako kaže nauka. Sima Ćirković:


Најлакше се може, чини се, разумети веровање да су и Албанци кори-
стили словенски језик и писмо
. Великашка средина XIV и XV
века служила се орпским језиком и писмом. Албанска господа су
у XV веку имала словенске писаре, па су Дубровчани у један
мах саветовали краљу Жигмунду Луксембуршком да Андрији
Топији, албанском великашу, не пише латински јер овај има
само словенске канцеларе, па се латинска писма носе у примор-
ске градове и ништа не може остати тајна . 45

Није јасно какав је био повод за једну терминолошку и ли-
терарну промену која се може запазити код српских писаца XV
века. Док су писци XIII века говорили о Диоклитији, Зети или
Зетској страни, код Григорија Цамблака и Константина Фило-
зофа приморске области се називају арбанашким именом . 46 Кон-
стантин Филозоф назива и Ђурђа Страцимировића Балшића и
Балшу III арбанашком господом. Мало је вероватно да је на ове
писце могло деловати усталлвање назива Albania за млетачке
поседе на југу . 47 У тражењу поузданијег објашњења треба узети
у обзир веома вероватно несловенско порекло Балшића. Иако
традиција, која је дошла до Мавра Орбина, првог Балшу назива
зетским властелином (Baoscia Zechianin), стари Дубровчани, са-
временици Ђурђа I спомињу његове „арбанашке обичаје“ (costumi
albanesi ). 48 Још је важнија чињеница да су Балшићи у свим
генерацијама господарили територијама насељеним Албанцима.
То није био случај само за време Балше II, ,дуке драчког", већ
и за Балше III, јер и у време кад је балшићка територија била
сужена на подручје Бара и Улциња, и тада су већ Крајина, пре-
дел>и уз Бојаиу, Задрима, били насељени Албанцима. 4 *

Ако се у случају Балшића прихвати шихова албанска по-

лазна тачка, онда је њихов пример веома карактеристичан, јер
показује у којој мери су се асимиловали и прихватили у својој

политици српске политичке и културне традиције. О томе све-
доћи велииси део свих докумената из којих познајемо њихову по-
родичну историју. Овде их не можемо појединачно наводити, већ




Primenom naučne metodologije dokazano je da je pleme koje koristi srpsko ime, običaje, pismo, govor i tradiciju zapravo pripada albanskom etničkom korpusu.
Kada i gde to?
 
Čl. 251 srednjovekovnog Statuta Budve kaže sledeće:

Pogledajte prilog 989645

Da bi se zaštitil privatna imovina građa, usvojena je protekcionističk odredba koja kaže da ukoliko majka nekog građanina bude slovenske ili arbanaške pripadnosti, onda ni po koju cenu ne mogu srodnici po majci, Sloveni ili Arbanasi, naslediti imovinu.

Sloveni i Arbanasi su se u budvanskom statutu koristili kao oznaka za ljude iz zaleđa, ukoliko dođe do mešanja. stanovnštva. Ako Budvljanin iz mešovitog braka umre bez naslednika i npr. nema sa očeve (budvanske) strane do četvrtog stepena srodnika, u toj situaciji sva imovina ide Gradu, bez obzira ako je majčin brat (bilo da je Srbin ili Albanac) živ.

@Lanselot @Лекизан
Šta je poenta? Da je bilo Arbanasa u severnoj Albaniji pa i Zeti koja je držala severnu Albaniju?
 
To bih i ja voleo da znam :D

Slaven samo citira becku literaturu gde se to tvrdi, ali kako su došli do tog zaključka neće ni reč izgovoriti. Jer to je još jedan produkt super tajne naučne metodologije u koju uvid imaju samo prosvećeni....:per:

Koliko ja vidim, Albanci koje on pominje odreda imaju srpska imena, govore i pišu srpskim jezikom, slave srpske svece, poštuju srpsku istoriju i to tako vekovima, koliko sam video do Skenderbega, a ne sumnjam ni posle njega......

Međutim zaista su postolaji Albanci sa svojim jezikom i kulturom, o njima postoje svedočanstva, ali ono su živeli mnogo južnije od Slavenovih dalmatinskih i zetskih Albanaca.
 
Šta je poenta? Da je bilo Arbanasa u severnoj Albaniji pa i Zeti koja je držala severnu Albaniju?

Nije nužno to sa širenjem Zećana u tom smeru povezano, već i ranije, uopšteno Srba. Pijović:

Arbanasi su bili brdsko-stočarske skupine koje su se uglavnom bavile sezonskim stočarenjem, tj. transhumancom (slično kao i Vlasi), i u počecima su živjeli u širem zaleđu Drača. Spuštanjem Nemanjića u kasnom 12. st. u Podrimlje, tj. širu zonu oko donjeg toka Drima, Srbi polako dolaze u doticaj s njima, no ozbiljniji rast broja Arbanasa uz istočni dio srednjeistočnog Jadrana i po unutrašnjosti Srbije nastupa tek od kasnog 13. st. širenjem Srbije po zaleđu Drača.

Dakle prvo spuštanjem krajem XII st. za Stefana Nemanje, a posebno širenjem za kralja Milutina po Albaniji krajem XIII st. otvoren je bio put njihovom širenju u smeru krajeva gornje Dalmacije.

Docnije će i za cara Dušana biti tako, u slučaju nekih južnijih prostora. Zapravo, svakom promenom vlasti Albanci su statusno i etnički dosta napredovali, što je uostalom i logično; niži staleži koriste promenu vlasti da se uzdignu na veće položaje i iskoriste promene maksimalno u svoju korist, namećući se umesto starih. Tako su i Albanci dosta etnički procvetali zahvaljujući Srbima.
 
Nije nužno to sa širenjem Zećana u tom smeru povezano, već i ranije, uopšteno Srba. Pijović:

Arbanasi su bili brdsko-stočarske skupine koje su se uglavnom bavile sezonskim stočarenjem, tj. transhumancom (slično kao i Vlasi), i u počecima su živjeli u širem zaleđu Drača. Spuštanjem Nemanjića u kasnom 12. st. u Podrimlje, tj. širu zonu oko donjeg toka Drima, Srbi polako dolaze u doticaj s njima, no ozbiljniji rast broja Arbanasa uz istočni dio srednjeistočnog Jadrana i po unutrašnjosti Srbije nastupa tek od kasnog 13. st. širenjem Srbije po zaleđu Drača.

Dakle prvo spuštanjem krajem XII st. za Stefana Nemanje, a posebno širenjem za kralja Milutina po Albaniji krajem XIII st. otvoren je bio put njihovom širenju u smeru krajeva gornje Dalmacije.

Docnije će i za cara Dušana biti tako, u slučaju nekih južnijih prostora. Zapravo, svakom promenom vlasti Albanci su statusno i etnički dosta napredovali, što je uostalom i logično; niži staleži koriste promenu vlasti da se uzdignu na veće položaje i iskoriste promene maksimalno u svoju korist, namećući se umesto starih. Tako su i Albanci dosta etnički procvetali zahvaljujući Srbima.
Suma sumarum Albanaca nije bilo 100 miliona, i danas se jasno zna da je uticaj Albanaca na Srbe u etničkom smislu zanemariv, to je poprilično dobro istraženo.
Govoriti da su Balšići ili Crnojevići Albanci/šćipetari je apsurd.
 
To bih i ja voleo da znam :D

Slaven samo citira becku literaturu gde se to tvrdi, ali kako su došli do tog zaključka neće ni reč izgovoriti. Jer to je još jedan produkt super tajne naučne metodologije u koju uvid imaju samo prosvećeni....:per:

Koliko ja vidim, Albanci koje on pominje odreda imaju srpska imena, govore i pišu srpskim jezikom, slave srpske svece, poštuju srpsku istoriju i to tako vekovima, koliko sam video do Skenderbega, a ne sumnjam ni posle njega......

Međutim zaista su postolaji Albanci sa svojim jezikom i kulturom, o njima postoje svedočanstva, ali ono su živeli mnogo južnije od Slavenovih dalmatinskih i zetskih Albanaca.

Ne, to o čemu pišeš nije tačno. Da, nose mnogi pojedinci naša imena, u prvom redu ako govorimo o pravoslavnim hrišćanima (koji se nalaze i pod nadležnosti srpske Crkve, te u njoj bili i kršteni). Uticaj dominantne kulture koja inspiriše pojedince da imenuju svoju decu po popularnim imenima nije ništa neuobičajeno što smo primetili kroz celu istoriju. Na kraju krajeva, to je činilo nešto ranije i Rimsko carstvo na Balkanskom poluostrvu.

Međutim, ono što imamo ovde jeste tako i da su se dešavali u jednoj poridici jedan brat nosi naše ime, a drugi tipično albansko, tako da se ne može uopšte kazati da Albanci listom nose srpska imena. U izvorima pronalazimo i neka opšta hrišćanska imena, ali u njihovim albanskim oblicima. Tako se npr. u kotorskim listinama izvesni Đin Klaković (ili Klahović) petog septembra 1333. godine. Đinovo ime je potpuno nesporno albansko, ali njegovo prezime ukazuje upravo na taj slovenski uticaj (-ić).
 

Back
Top