Nije tema, ali osvrnuću se kada si već pisao. Na osnovu čega, tačno ti interpretiraš Bosance kao
administrativnu odrednicu u izvorima ove pohe? Izvori XV stoleća, a ima ih, govore o Bosancima kao o jednom narodu u ravni kao što govore o npr. Srbima ili Bugarima. To radi i pomenuti Halkokondil, i drugi vizantijski istoriografi koji ih znaju porediti sa drugim slovenskim narodima; o Bosancima tako piše i nedavno pominjani Eneja Silvio Pikolomini (docniji papa Pije II) i svi poznati pisani izvori iz tog perioda. Ovako piše Konstantin Filozof, što već pominjah:
Pogledajte prilog 625727
Srpski, češki ili hrvatski jezici kod Konstantina Filozofa definitivno nisu nekakve
administrativne jedinice, pa tako ni bosanski jezik.
Tvoja je insinuacija bila, ako sam dobro razumeo, da su Bosance smatrali Srbima, a smo isticali Bosanci u kontekstu njihove političke pripadnosti podanstva. Voleo bih da vidim jedan pisani izvor iz XV st. koji ističe da su oni Srbi, ako možeš da postaviš.
Što se tiče povelje kralj Tvrtka Dubrovčanima iz 1378. godine (mada je irelevantno, jer je to jedan domaći izvor, bosanski, a ne strani) ne znam na šta misliš uopšte, jer u toj povelji se nigde ne naglašava da je srpska zemlja. Ako si mislio na deo u kojem kralj Tvrtko kaže da je
otišao u srpsku zemlju i tamo se krunisao, tu nema prostora da se to čita kao Bosna, zato što je dosta evidentno da je reč o odlasku u verovatno manastir Mileševo i tamošnju ceremoniju krunisanja. Štaviše, Tvrtko doslovno pre toga spominje
zemlju Bosnu, tako da je prilično evidentno da kaže da je otišao iz bosanske u srpsku zemlju da se okruni vencem svojih praroditelja.
Pogledajte prilog 625726