Etimolomija

Apsolutno fantasticna tema!

Ipak, ja bih voleo kada bi se zaista potrudili da rasaznate znacenje i koren reci umesto oslanjanja na germansku skolu post XVIII vek. A pogotovo ne na izvore koji vode ka proto-jezicima. U srpskom jeziku postoje reci u upotrebi koje imaju osnovu prepoznatljivu iskljucivo kod (i u) Srba, apropo slovenskim, grckim, keltskim i latinskim osnovama.

Inace, svaka cast za temu! :D
 
quote_icon.png
postavio Slaven777
viewpost-right.png

Sibina, lovačko koplje.



Elidirano je v.
prasl. *sviba (rus. svibína, sl. svíb: crveni glog)

Takođe toponimi - Sibinj (Severin) i Sibinj kod Sl. Broda.

530wm

Sviba ili svib.

https://www.*****************/2015/04/glog-i-glogov-kolac-narodna-verovanja-o-glogu/
bastabalkana . com
https://en.wikipedia.org/wiki/Crataegus_laevigata


Sviba - crveni glog

Other uses


The wood of some hawthorn species is very hard and resistant to rot. In rural North America, it was prized for use as tool handles and fence posts. The wood being hard it is described by Johns as the best substitute for boxwood for wood engraving.

Crataegus (/krəˈtiːɡəs/;[SUP][3][/SUP] from the Greek kratos "strength" and akis "sharp", referring to the thorns of some species[SUP][4][/SUP]) commonly called hawthorn, thornapple,[SUP][5][/SUP] May-tree,[SUP][6][/SUP] whitethorn,[SUP][6][/SUP] or hawberry, is a large genus of shrubs and trees in the family Rosaceae, native to temperate regions of the Northern Hemisphere in Europe, Asia and North America.


:hvala:


Takođe, žensko lično ime Sibina i prezime Sibinović. Prema meni, ovo ime potiče po imenu crvenog gloga - sviba.

Zašto je ova biljka bila namenjena imenima dece? Odgovor je u njenom magijskom zdravstvenom, pravednom i uopšte pozitivnom značaju.
Pošto Krstarica ne dozvoljava link ka Bašti Balkana, a Bašta Balaka ne dozvoljava funkciju CTRL, prinuđen sam ovde da iskopiram sadržinu sorsa stranice o glogu:



GLOG

Weіѕѕdorn (crataeguѕ oxyacantha) ili Glog.

Reč glog je praslovenska. Crni glog (crataeguѕ nіgra i prunuѕ ѕpіnoѕa). Rečju glog obeležava se u ovom članku i jedna i druga vrsta gloga, jer se za njih vezuju ista verovanja.</p>

Glog i glogov kolac - narodna verovanja o Glogu Crataegus monogyna

Glog je najmoćniji apotropajon protiv vampira (i veštica), i zlih demona (npr. bolésti) uopšte, ma u kom se obliku javljali. »Bez glogova koca ništa mu biti ne može«, kaže se o nekom kome je teško dohakati. Noću treba sobom poneti glogov štap, i onda se ne treba bojati ničega. U prvom redu je glog popularno oružje u borbi protivu vampira, naročito ako je to glog »jedinak«. Kad se vampir iskopa iz groba, on se po pravilu (kako se to vidi iz bezbrojnih tipičnih primera) »ubija«, probada glogovim kocem; prvobitno, on se g. kocem (magički) pričvršćivao za grob, kako se, uostalom, ponegde i do najskorije prošlosti radilo: na primer, u južnoj Dalmaciji i Bosni. U selu Čičkovi, srezu ariljskom, bio je pre dve godine jedan vampir takođe glogovim kocem prikovan za grob. Uporedi i sličan običaj kod starih Germanaca, sa ženskim lešom iz istočne Frizije, koji je bio vezan za kolac i pokriven trnjem.
Dovoljan je i sam glogov trn da se vampir uništi ili otera. Ponekad se mrtvacu, za koga postoji bojazan da će se povampiriti, zabode u pupak igla ili trn od crnoga gloga; ponekad se u njega zabada glogov trn pred samo spuštanje u raku. Dovoljno je da se ispred vampira stavi ili makar da mu se samo pokaže glogov trn, pa će biti onesposobljen ili oteran. Glogova grana mora se iza mrtvaca držati u kući makar samo jednu noć. Da se mrtvac ne bi povampirio, zabadaju se takođe u grob glogovi šiljci – glogov kolac. Kad se ne zna tačno u kome je grobu vampir, treba, za svaki slučaj, pobiti u sve nove grobove po jedan glogov kolac, i namestiti zamke od rogozine. Da ne bi vampir ušao u kuću, treba na sva vrata i prozore metnuti prutić crnoga gloga, ili zatvoriti spoljna kućna vrata glogovim kocem.

O sličnoj odbrani od mrtvačkih demona, kod Grka i Rimljana, upor. E. Rohde, Pѕyche, l, 2373, i E. Samter, Geburt, Hochzeіt und Tod, 73 id). Kad se spomene vampir, treba reći: »Na putu mu broć i glogovo trnje«. Uporediti i germanski običaj da se leševi izvesnih βιαιοθανάτοι ‹= nasilnom smrću umrlih› (za koje se zna da su opasni i da se hoće da povampire) pokrivaju trnjem.

Od gloga se plaše i njime se teraju i drugi zli demoni. Tu su u prvom redu demoni bolesti. Kad je neko bolestan od dalka, bajalica ga odvede na bunjište (koje je inače zborno mesto za zle duše što izazivaju bolesti), i tu demonu bolesti preti glogovim trnom. Kada se pojavi kakva epidemija, sva čeljad iz kuće da svoje tkanice bajalici, pa ih ona jedne na druge nastavi, zakači za kućna vrata, pa onda rastegne, i dokle dođu, na tom mestu pobije u zemlju glogov kolac, pa se okrene zapadu i kaže: »Do koca došla (bolest), a kolac ne prešla!«
Na sličan način tera se glogovim kocem i padavica. Od gloga plaše se i veštice, i zato mnogi stalno drže u kući glogov kolac. Uporedi i slično verovanje kod starih Grka. Glogom se teraju i zmije: u basmi koja se govori o glavnom zmijskom danu, Jeremijinom danu, izbola je zmija oči »na dva trna glogova, na četiri šipova«. Uporedi Theocr. 24, 88, gde je g. takođe upotrebljen za uništenje zmija). Da se zmija ne bi »povampirila«, preduzimaju se i druge radnje, i to uvek one kojima se inače sprečava povratak umrlih ljudi. Kada se, 1933. godine, u okolini Struge pojavilo vrlo mnogo zmija, ljudi su ih najpre ubijali i onda, bez obzira na to što su već mrtve, svaku bez izuzetka spaljivali. »Postoji, naime, stari običaj da se zmija mora spaliti, jer inače ona oživi«. Ovaj interesantan običaj može poslužiti kao nov dokaz za teoriju da je spaljivanje, kod raznih naroda, doista postalo u nameri da se pokojnicima konačio onemogući povratak.

Na glogovo drvo hvata se i đavo, koji se može i oterati glogovim štapom, a ubiti nožem čije su korice od crnoga gloga. (Venac, 14, 609).

Kod ovakvih svojih osobina nije čudo što se crni glog vrlo često ušiva u amajlije u vidu krstića ili ljuspica, da bi se dete održalo, ili da ga ne bi napao vampir. Crnim glogom urezuje se na kolačiću zapis protiv besnila. Na Cveti glogovim grančicama kite se kuće i obori. Na Đurđevdan pre sunca meću žene glog u omaju u kojoj će se kupati.


Iz bajanja i vračanja u vezi sa glogom jasno se vidi da je glog smatran kao drvo senovito. Na njemu borave demoni koji su u stanju da pošalju bolest. Uoči mladog utornika vračara odnese pod kakav glog u polju malu pogačicu, vina, vode, soli, cveća, konjsku potkovicu i klinac, i zaklinje demone na glogu, ѕіve femіnae, ѕіve mareѕ ‹bilo da su žene ili muškarci›, da prime žrtvu i ostave bolesnika na miru. Uzgred možemo spomenuti da u ovom slučaju imamo zanimljivu vezu između magije i kulta. Demonima se, s jedne strane, prinosi žrtva (pogačica, vino, voda, so, cveće), da bi se odobrovoljili i sa njima načinio savez, ali u isto vreme, kao da ničega nije ni bilo, oni se magičnim načinom teraju (jer se od potkovice, i od metala uopšte, a naročito gvožđa, plaše demoni: otuda, na primer, propis da se lekovita biljka ne sme vaditi iz zemlje nožem, da ne bi demon, koji je u biljci, pobegao). Manipulacije sa klinom, međutim, u protivurečnosti su sa svim ovim, jer je njima smer da bolest prikuju za drvo (kako su to radili još Rimljani). Slučajevi ovakvog unutrašnjeg sinkretizma, spajanja običaja koji su i hronološki i sadržajno različiti, ima kod nas dosta.

Glogu se može »predati« kostobolja, i tom prilikom takođe mu se prinosi žrtva. Bolesnik spremi kolačić, i ode pod kakav glog, dirne ga tri puta, kaže svojoj bolesti da ide »u glog«, ostavi na glogov kolačić »da ga tice (= diše?) pojedu«, pa bez obzira ide kući. Glogu se i inače prinose žrtve, i kao takvu treba (u svakom slučaju bar po formi) smatrati jedan postupak poznatog srpskog junaka iz prvog ustanka, Vase Čarapića: kad je on, hajdukujući, video u proleće na Avali prvi glog kako je olistao, izvadio je cvancik i darivao ga. Glog i inače može uživati poštovanje kao retko koje drvo. On se ponekad naziva svetim drvetom. Cigani u Šumadiji pričešćuju se na Đurđevdan glogovim listom. Postoji i zakletva: »gloga mi« — da li kat̓ eufemismon ‹ eufemistički› (kao što je kod Grka: nai ma hena ‹tako mi guske›, i primeri koje navodi Grimm, Deutѕche Oythologіe4, 1, 13, potz tauѕend, parbleu i dr.), ili je to stvarna zakletva svetim drvetom, teško je reći.

Da glog može biti senovit, daje se naslutiti i iz jednog običaja iz istočne Srbije. Žena koja nema dece a želi da ih dobije, treba da se pre sunca okupa u vodi sa koje se napio žut bik i u koju je stavljeno tri zrna gloga, i posle toga jedno zrno pojede, da bi začela.

»Ako hoćeš da dođe ona coprnica koja ti je odnela sreću npr. kod blaga, moraš paliti vatru glogovim drvima«.

U mitologiji glog može imati kozmički značaj. Sva zemlja stoji na granama velikoga gloga, i za taj glog vezan je veliki crn pas. Taj pas jednako glođe glog, pa kad ga skoro sasvim preglođe, on stane vući iz sve snage da bi ga prelomio. Tako nastaje zemljotres. Ali zemlja ipak ne propadne, jer onda sveti Petar prekrsti štapom, i glog opet postane ceo.

Glog, stucan na kamenu koji se ne pomera, čini sastavni deo melema koji se, uz basmu, privija na prišt. List od gloga i koren od maslačka, u rakiji, lek je od groznice. Od gloginja kuva se tej protiv srdobolje. Na glog se, kad se javi epidemija, vadi živi oganj (i to kad je epidemija kod ljudi; a kad je kod stoke, onda se vadi na lipovini).

Veselin Čajkanović - REČNIK SRPSKIH NARODNIH VEROVANjA O BILjKAMA

Imao sam sreću da sam se družio sa Koljom, sinom velikog Veselina Čajkanovića, ne manje sjajnim intelektualcem.
 
quote_icon.png
postavio Slaven777
viewpost-right.png

Sibina, lovačko koplje.



Elidirano je v.
prasl. *sviba (rus. svibína, sl. svíb: crveni glog)

Takođe toponimi - Sibinj (Severin) i Sibinj kod Sl. Broda.

530wm

Sviba ili svib.

https://www.*****************/2015/04/glog-i-glogov-kolac-narodna-verovanja-o-glogu/
bastabalkana . com
https://en.wikipedia.org/wiki/Crataegus_laevigata


Sviba - crveni glog

Other uses


The wood of some hawthorn species is very hard and resistant to rot. In rural North America, it was prized for use as tool handles and fence posts. The wood being hard it is described by Johns as the best substitute for boxwood for wood engraving.

Crataegus (/krəˈtiːɡəs/;[SUP][3][/SUP] from the Greek kratos "strength" and akis "sharp", referring to the thorns of some species[SUP][4][/SUP]) commonly called hawthorn, thornapple,[SUP][5][/SUP] May-tree,[SUP][6][/SUP] whitethorn,[SUP][6][/SUP] or hawberry, is a large genus of shrubs and trees in the family Rosaceae, native to temperate regions of the Northern Hemisphere in Europe, Asia and North America.


:hvala:


Takođe, žensko lično ime Sibina i prezime Sibinović. Prema meni, ovo ime potiče po imenu crvenog gloga - sviba.

Zašto je ova biljka bila namenjena imenima dece? Odgovor je u njenom magijskom zdravstvenom, pravednom i uopšte pozitivnom značaju.​


Može biti da je sama sviba došla od svrba kao lek protiv svraba ili šuge:

20 g cvetova i listova majčine dušice, 20 g cvjetova i listova gloga, 20 g listova masline, 20 g listova matičnjaka, 20 g ive trave (bez žila),10 g listova ružmarina. Trave jako usitniti i smešati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mešavine trava i kuvati poklopljeno 1/2 minute na laganoj vatri. Hladan čaj procediti i po želji zasladiti medom. Umesto meda, može se dodati malo svežeg limunovog ili narandžinog soka, što je i korisnije. Piti 3 puta dnevno pre i posle jela po 1 dcl, a preostalu količinu od 4 dcl popiti između obroka u toku dana. (A)
 
Evo, znam da je bilo, ali da ponovimo:

Banja, badanj

Banja ne dolazi od italijanskog bagno nego italijansko bagno, bagnare dolazi od našeg banja, koje dolazi od badnja ili badanj (kada, korito) što dolazi od glagola bosti, badati u značenju tehnološkog postupka dubljenja kojim su se korita pravila. Od tog zanata danas su nam ostala prezimena Badnjar i Badnjarević prema zanatu kojim su se bavili upravo proizvođači korita:

drveno-korito-slika-506920.jpg

Badanj - Badnja
 
Evo, znam da je bilo, ali da ponovimo:

Banja, badanj

....... od badnja ili badanj (kada, korito) što dolazi od glagola bosti, badati u značenju tehnološkog postupka dubljenja kojim su se korita pravila.
drveno-korito-slika-506920.jpg

Badanj - Badnja

Takođe, badnjak je ono drvo (hrasta ili duba, opet od dubiti, dupsti) od kojeg može da se napravi korito tj. badanj.

:klap:
Баш си ме потакао на размишљање, како да се повеже симболика Бадњег дана одн."умирања" Сунца на краткодневицу, са бадњом, да ли је пресудно суво дрво или вода у дрвету?

У неким крајевима сачуван је израз "бадња" као синоним за бунар, али односи се на извор воде који је ограђен дрвеним даскама. Још ке интересантније да је бадња назив за "цев" којом се спроводи вода као покретачка снага за воденично коло. Слично је кад "умируће" Сунце после краткодневице "покрене" нови живот и рађање Божића.
https://books.google.rs/books?id=Ye...HDIgQ6AEIJzAA#v=onepage&q=бадња бунар&f=false

Негде је укројен као шупље дебло (цев), негде издубљен као дрвени олук (дуго и узано корито), у већини случајева од дуба.
https://books.google.rs/books?id=iB...AnoECAYQAQ#v=onepage&q=бадња воденица&f=false
http://www.heritage.gov.rs/cirilica...V_1983_Uvod_u_proucavanje_starih_vodenica.pdf

OASYzbv.png


- - - - - - - - - -

Паде ми на памет завет или оно македонско ветен/а (обећан/а)

Заведена, дакле ветеном/обећањем преварена ;)
 
Svadba, svat, svatovi



Svadba je najverovatnije isto što i svođenje, s tim što je iz svadbe naknadno nastala reč svat i množina svatovi pa se pogrešno čini da je svadba nastala od svat+ba, a ne od s+vad+ba. Vad je vod sa prevojem kao u navoditi-navađati.

Druga reč svađa očigledno takođe dolazi po smislu spajanja, jer svađom ljudi spajaju (svode, svađaju) mišljenja. Može biti i ta logika. ;)

wed (v.)
Old English weddian "to pledge oneself, covenant to do something, vow; betroth, marry," also "unite (two other people) in a marriage, conduct the marriage ceremony," from Proto-Germanic *wadja (source also of Old Norse veðja, Danish vedde "to bet, wager," Old Frisian weddia "to promise," Gothic ga-wadjon "to betroth"), from PIE root *wadh- (1) "to pledge, to redeem a pledge" (source also of Latin vas, genitive vadis "bail, security," Lithuanian vaduoti "to redeem a pledge"), which is of uncertain origin.

The sense has remained closer to "pledge" in other Germanic languages (such as German Wette "a bet, wager"); development to "marry" is unique to English. "Originally 'make a woman one's wife by giving a pledge or earnest money', then used of either party" [Buck]. Passively, of two people, "to be joined as husband and wife," from c. 1200. Related: Wedded; wedding.

Занимљиво. Није да сам много размишљао, али некако ми се увек чинило да "свадба" потиче од основне речи "сват", а она опет од речи "зват", што је подразумевало како је реч о догађају на којем се људи окупљају по позиву, одакле и реч "званице" итд.

Да искористим прилику да кажем за раније помињану вилу Равијојлу, Ранка Куић је указивала да у камријском (велшком) постоји врло слична реч која означава бујну жену дуге косе, тако нешто.

Едит: Ево нашао сам:
na keltskom znači pomamna, razbludna ženska

И кад смо код Келта, а неко је помињао сељаке и сељане, гелдао сам пре неког времена једног професора историје у некој емисији како тврди да је реч "келт" потиче од овдашње речи за сељака, тј. то су они који се стално селе. Хоће да каже да Келти нису етнички појам, него просто назив за покретно становништво.
 
Poslednja izmena:
У вези са више пута помињаним градовима, оградама као и гардовима и огардима , ограда од коља у околини Кладова је гарда, па због тога рибари иду у риболов "на гарде"

ZF3dGc7.png


sZFCgca.png



Ribolov na Donjem Dunavu
Avtorji: Zega, Nikola (avtor)
Vir: Etnolog (Ljubljana)
Številčenje: 1926-1927, letnik 1

http://www.dlib.si/details/URN:NBN:...%3dEtnolog+(Ljubljana)'&sortDir=ASC&sort=date
 
Митровдан, митровданске задушнице, митровдански растанак?
Шта би било то "митар" дато имену дана ?

"Митра" је на грчком, кажу, свештеничка свечана капа.
"Mithra or Mitra is...worshipped as Itu (Mitra-Mitu-Itu) in every house of the Hindus in India. Itu (derivative of Mitu or Mitra) is considered as the Vegetation-deity..http://www.truthbeknown.com/mithra.htm
Михр је у старој Персији обожаван, a u Rg-vedi Митра и Варуна су неодвојив пар, као код нас Митар и Ђурђ.

For example, hymn 5.3 of the Rigveda states:
You at your birth are Varuna, O Agni.
When you are kindled, you are Mitra.


Календарски гледано, пошто свако годишње доба заузима око 90 дана године, наш Ђурђевдан је на егзактној средини пролећа (45.дан), а Митровдан на егзактној средини јесени (45.дан). Зато и јесу неодвојив пар. Вероватно је и у Ведама исти процес описан- младо Сунце , у другој четвртини годишњег живота, "пубертетског узраста" као Варуна и Сунце зрелих година, у четвртој четвртини годишњег живота, као Митра.

Но, не да ми мира да смо Митровдан сами назвали тако , по логици свог језика (нисам проверавала има ли у санскриту исти глагол) по некој појави која је типична за опадање живота, опадање лишћа и припремање за крај једног циклуса.

Везано за птице, имамо глагол МИТАРИТИ. Неке од њих, читам на нету, митаре се само једном годишње, неке двапут...
У јесен се , преносно, цела Земља митари..све листопадне шуме остану митарене, нека су брда и планине потпуно омитарене.

Видела сам претпоставку да је митарење потекао од латинског "мутаре" - промена, (можда је мутљавина ближа томе))
https://en.wiktionary.org/wiki/muto#Latin али не сматрам је озбиљном, чак је и енглески moulting тешко извести одатле, а италијанско "мударе" мало лакше))........ да не говорим да се moulting односи на промене код свих животиња, односно да не праве разлику између лињања и митарења, сисара и птица.



content

https://books.google.rs/books?id=gw...ved=0ahUKEwj2rrLN1JHfAhXnwYsKHfyHAtcQ6AEIVzAH


Шта мислите ?
Да ли је тај дан главни дан за митарање и митарене?
Има ли везе митница (царинарница) и "драње коже" током прелаза са митарењем (губитком перја)?
 
Poslednja izmena:
Да мало отежам ствар: :mrgreen:

Митровдан, митровданске задушнице, митровдански растанак?
Шта би било то "митар" дато имену дана ?
..., a u Rg-vedi Митра и Варуна су неодвојив пар, као код нас Митар и Ђурђ.

Календарски гледано, пошто свако годишње доба заузима око 90 дана године, наш Ђурђевдан је на егзактној средини пролећа (45.дан), а Митровдан на егзактној средини јесени (45.дан). Зато и јесу неодвојив пар. Вероватно је и у Ведама исти процес описан- младо Сунце , у другој четвртини годишњег живота, "пубертетског узраста" као Варуна и Сунце зрелих година, у четвртој четвртини годишњег живота, као Митра.

Код Колда (акад..māt Kaldu, арам.Kaldo), звездознанаца, МИТУРТУ-МИТАРТУ је, како су стари Грци схватили преписујући, мера.
Највероватније "двомер", линија која дели круг на пола одн опозиција (180 степени):

mJ5YzO1.png


KS8tXkf.png


http://etheses.bham.ac.uk/5679/1/Oll15PhD.pdf

Кад се година представи као круг, Ђурђев дан је на 180 степени од Митровог дана.
"Митарта" дели годину на пола, како се и преноси од искона усменим путем:" Ђурђевдан је годешњак..", на пола године од њега је Митровдан..https://books.google.rs/books?id=IP...IOzAD#v=onepage&q=митровдан ђурђевдан&f=false

QPE7lGf.png
 
Да искористим прилику да кажем за раније помињану вилу Равијојлу, Ранка Куић је указивала да у камријском (велшком) постоји врло слична реч која означава бујну жену дуге косе, тако нешто.

Da nije ta reč "rava"? :hahaha:

- - - - - - - - - -

У вези са више пута помињаним градовима, оградама као и гардовима и огардима , ограда од коља у околини Кладова је гарда, па због тога рибари иду у риболов "на гарде"

ZF3dGc7.png


sZFCgca.png



Ribolov na Donjem Dunavu
Avtorji: Zega, Nikola (avtor)
Vir: Etnolog (Ljubljana)
Številčenje: 1926-1927, letnik 1

http://www.dlib.si/details/URN:NBN:...%3dEtnolog+(Ljubljana)'&sortDir=ASC&sort=date

Kako tumačiš tu metatezu. Pravi Vlaja se hvalio da Rumuni nemaju problem i da grad izgovaraju grad. Međutim, kako tretirati pojam garda?
 
Занимљиво. Није да сам много размишљао, али некако ми се увек чинило да "свадба" потиче од основне речи "сват", а она опет од речи "зват", што је подразумевало како је реч о догађају на којем се људи окупљају по позиву, одакле и реч "званице" итд.

Да искористим прилику да кажем за раније помињану вилу Равијојлу, Ранка Куић је указивала да у камријском (велшком) постоји врло слична реч која означава бујну жену дуге косе, тако нешто.

Едит: Ево нашао сам:
na keltskom znači pomamna, razbludna ženska

И кад смо код Келта, а неко је помињао сељаке и сељане, гелдао сам пре неког времена једног професора историје у некој емисији како тврди да је реч "келт" потиче од овдашње речи за сељака, тј. то су они који се стално селе. Хоће да каже да Келти нису етнички појам, него просто назив за покретно становништво.

Ipak je to samo aporija ...
 
Kako tumačiš tu metatezu. Pravi Vlaja se hvalio da Rumuni nemaju problem i da grad izgovaraju grad. Međutim, kako tretirati pojam garda?

Имао си један пост са цитатом.. и ја бих се сложила са тим..да је до инверзије и замене места ( не волим ту реч метештежу)) дошло у областима Гота/Гођана (линија Бугарска-Гдањск),Кашуба и Литванија. Подсети се:

 
Inverzija se usvaja. Mada već postoji u gramatičkoj terminologiji, u sintaksi - to je obrnuti sled reči u rečenici. Mada neće biti zabune s obzirom da sintaksa i fonologija nemaju značajnijih dodira.

- - - - - - - - - -

Pitati, pita, pitar (lonac) i sl.
pitar ✧ srlat. pittarium ≃ grč. pithárion
pita ✧ tur. pite ← ngrč. pétta (pítta)

Međutim: ✧ prasl. *pitati: hraniti (stsl. piteti, rus. pitát', češ. pitati), lit. pietūs: ručak ← ie. *pit-/*peyt-: hraniti (skr. pitu-: hrana, stir. ithid: jede)



Grčke reči pithárion (lonac) i pítta (pita) dolaze od srpkog korena koji označava hranu, a to vidimo u obliku pitati (hraniti).

Tako da: "srpski narod najstariji". :)
 
Имао си један пост са цитатом.. и ја бих се сложила са тим..да је до инверзије и замене места ( не волим ту реч метештежу)) дошло у областима Гота/Гођана (линија Бугарска-Гдањск),Кашуба и Литванија. Подсети се:

Mi za mreže u kojima se riba čuva kažemo čuvarke. Možda je naziv došao od latinskog gardare (ital. guardare). E sad, odakle je došla reč guardare, guardian - pa dovoljno je setiti se čemu služi grad ili ograda.
 
Sinjajevina, sinjavina (= Sinja planina)

Sinjajevina-Sinjajevina-iz-Donje-Morace1.jpg


Sinja boja je ono što danas zovemo svetloplava (sinja, ona koja sine, pa sija tj. sinja), dok je modra ono što zovemo tamnoplava. Sinje more sinonim je za Jadransko, Belo za Egejsko, a Crno je - Crno.

JEdino mi nije jasno kojom je prilikom reč PLAVA postala sinonim za modru i sinju boju jer je kod nas od vajkada označavala žutu boju; te se tako dandanas ljudi žute kose nazivaju plavokosima. Iz tog oblika su je od nas Srba preuzeli i Eomani pa kažu - flava, kao što z plamen kažu flamma (ita. fiamma) i fulmine (up. plamen : fulmin).


flame (n.)

Middle English flaume, also flaumbe, flambe, flame, flamme, mid-14c., "a flame;" late 14c., "a flaming mass, a fire; fire in general, fire as an element;" also figurative, in reference to the "heat" or "fire" of emotions, from Anglo-French flaume, flaumbe "a flame" (Old French flambe, 10c.), from Latin flammula "small flame," diminutive of flamma "flame, blazing fire," from PIE *bhleg- "to shine, flash," from root *bhel- (1) "to shine, flash, burn."
The meaning "a sweetheart, object of one's passion" is attested from 1640s; the figurative sense of "burning passion" was in Middle English, and the nouns in Old French and Latin also meant "fire of love, flame of passion," and, in Latin "beloved object." The Australian flame-tree is from 1857, so called for its red flowers.



fulminate (v.)

early 15c., "publish a 'thundering' denunciation; hurl condemnation (at an offender)," a figurative use, from Latin fulminatus, past participle of fulminare "hurl lightning, lighten," figuratively "to thunder," from fulmen (genitive fulminis) "lightning flash," related to fulgor "lightning," fulgere "to shine, flash," from PIE *bhleg- "to shine, flash," from root *bhel- (1) "to shine, flash, burn." Metaphoric sense (the oldest in English) in reference to formal condemnation is from Medieval Latin fulminare, used of formal ecclesiastical censures. Related: Fulminated; fulminating.

Obratiti pažnju na reč fulgore i uporediti sa plamen gori. :hahaha:
 
Poslednja izmena:
Inverzija se usvaja. Mada već postoji u gramatičkoj terminologiji, u sintaksi - to je obrnuti sled reči u rečenici. Mada neće biti zabune s obzirom da sintaksa i fonologija nemaju značajnijih dodira.

Мислим да никад нико неће доћи до те одгонетке. Слово а које мења место у град/гард је апсолутно небитно, то је ненаглашено.Основа је Г-Р-Д и потпуно је небитно где ће бити уметнут вокал. Пример са музичког поља био би разложени трозвук Це-дура, дакле тонови це-е-ге. Ако извођач поткачи намерно или ненамерно неку "црну дирку" тражећи основне тонове, то уопште не мења звучање нити руши тоналност. То је у музици обична скретница, украсна ствар.

Mi za mreže u kojima se riba čuva kažemo čuvarke. Možda je naziv došao od latinskog gardare (ital. guardare). E sad, odakle je došla reč guardare, guardian - pa dovoljno je setiti se čemu služi grad ili ograda.


Види овај пример: дунавска варош Гроцка (Гродска?), тзв.грочанска варош, поменута је у 9.веку као Гардецz:mrgreen:
http://www.avantartmagazin.com/grocanska-carsija-srce-stare-varosi-kraj-dunava/
 
Ime Goran?
Ima ga i u skandinavskim zemljama kao Göran, ima ga kod Kurda kao prezime Goran, kod nas je to ime,
ja sam uvek mislila ( a mislim i dan danasz:lol:) da je to od reci gora ( postoji i zensko ime Gora, Gorica).
 

Back
Top