Etimolomija

Kras/krš, kraški/krški, kršan, kršiti, skršiti, prekršaj

https://en.wikipedia.org/wiki/Karst#Etymology

EtymologyThe English word karst was borrowed from German Karst in the late 19th century.[SUP][4][/SUP] The German word came into use before the 19th century.[SUP][5][/SUP] According to the prevalent interpretation, the term is derived from the German name for the Karst region (Italian: Carso), a limestone plateau above the city of Trieste in the northern Adriatic (now located on the border between Slovenia and Italy, in the 19th century it was part of the Austrian Littoral).[SUP][6][/SUP] Scholars disagree, however, on whether the German word (which shows no metathesis) was borrowed from Slovene.[SUP][7][/SUP][SUP][8][/SUP]

The Slovene common noun kras was first attested in the 18th century, and the adjective form kraški in the 16th century.[SUP][9][/SUP] As a proper noun, the Slovene form Grast was first attested in 1177,[SUP][10][/SUP] referring to the Karst Plateau—a region in Slovenia partially extending into Italy, where the first research on karst topography was carried out. The Slovene words arose through metathesis from the reconstructed form *korsъ,[SUP][9][/SUP] borrowed from Dalmatian Romance carsus.[SUP][10][/SUP] Ultimately, the word is of Mediterranean origin,[SUP][10][/SUP] believed to derive from some Romanized Illyrian base.[SUP][9][/SUP] It has been suggested that the word may derive from the Proto-Indo-European root karra- "rock".[SUP][10][/SUP][SUP][11][/SUP] The name may also be connected to the oronym Kar(u)sádios oros cited by Ptolemy, and perhaps also to Latin Carusardius.[SUP][9][/SUP][SUP][10]
[/SUP]
kršan - koji je kao od krša i kamena [kršan momak]; krepak, naočit, snažan (o osobi)

:think:

- - - - - - - - - -


kršan - vidi krȁs
krš ✧ ≃ njem. Karst ? ← kelt.
kras
✧ ≃ njem. Karst ? ← kelt.
kršiti:
1. lomiti upotrebom snage ono što se svojom tvrdoćom opire
2. ne pridržavati se (običaja, pravila, ugovora itd.) [kršiti dogovor; kršiti zakon]
✧ vidi krȁs

kras ✧ ≃ njem. Karst ? ← kelt.
:dash:
 
Poslednja izmena:
Знали, даса је неко ко се добро пласира z:lol:

Да. требало би да изгледа као да је способан и за мегдан, иако можда никад није ушао ни у вербални конфликт са неким.
Крајња градација, је , колико знам, даса и по :smeker:
 
гаЛати ?

rEmkmV3.png


и гаЛа(н)тан?
galantan ( (fr. galant, ital., šp. galante):. 1) ljubazan, učtiv, uglađen, uljudan....
:ztorba:

Има и у црнотравском говору:
https://books.google.rs/books?id=K-...Y7CAKkQ6AEIJjAA#v=onepage&q=не галати&f=false
 
Poslednja izmena:
Nešto sam promišljo o reči "opskrbiti" , i video da koren "skrb" u svim staroslovenskim spisima označava tugu i žalost , e sad kako je došlo do ovog dašanjeg značenja??
Тачно пре неки дан сам с другом разговарао о овом. Моја претпоставка је да се код нас реч развијала слично именици брига и глаголу бринути се, који могу означавати узнемиреност али и старање око некога и нечега, тј. да се из првога развило друго значење које је, у случају скрби, касније преовладало.
 
Poslednja izmena:
Тачно пре неки дан сам с другом разговарао о овом. Моја претпоставка је да се код нас реч развијала слично именици брига и глаголу бринути се, који могу означавати узнемиреност али старање око некога и нечега, тј. да се из првога развило друго значење које је, у случају скрби, касније преовладало.

I meni je nešto slično padalo napamet , pa ja to povezujem sa običajem donošenjem hrane umrlima , jer kad se pominje pojam "skrb"u starim spisima u smislu tuge i žalosti uvek je u kontekstu nekog ko je umro , a onaj ko je umro on se "opskrbljuje" hranom za onaj svet.

Ja bi to defenisao kao "žaljenički darovi" , "darovi tuge",.....

Ovo što si pomenuo oko "brige i brinuti se" odlično govori o neizvesnosti i krhkosti ljudskog života u negdašnja doba , alii danas takođe.
 
гаЛати ?

rEmkmV3.png


и гаЛа(н)тан?
galantan ( (fr. galant, ital., šp. galante):. 1) ljubazan, učtiv, uglađen, uljudan....
:ztorba:

Има и у црнотравском говору:
https://books.google.rs/books?id=K-...Y7CAKkQ6AEIJjAA#v=onepage&q=не галати&f=false

Koristili su taj izraz i moji preci ( baba, deda), a oni su iz Kalne, znaci Knjazevac i okolina.

Nema veze sa ovom galantnom gospodom, kod mene stoji ovako:
Galat ist ein Hindi Wort und bedeutet FALSCH . Weitere Einträge im Deutsch Sanskrit Wörterbuch mit ähnlicher Bedeutung: Galaa · Galaas · Galas; Galat; Galat; Galata ...

I ovi drugi oblici imaju slicna znacenja.
Na nekom indoinezanskom je gala greska, verovatno takodje iz sanskrita.
U turskom ima te reci ( fudbalski klub, cetvrt u Istanbulu, cuveni most imaju naziv Galata.
A cenim da ni galete nemaju veze s tim:))
 
Тачно пре неки дан сам с другом разговарао о овом. Моја претпоставка је да се код нас реч развијала слично именици брига и глаголу бринути се, који могу означавати узнемиреност али и старање око некога и нечега, тј. да се из првога развило друго значење које је, у случају скрби, касније преовладало.

To me baš raduje, da se slobodno razmišlja. :ok:

- - - - - - - - - -

Nešto sam promišljo o reči "opskrbiti" , i video da koren "skrb" u svim staroslovenskim spisima označava tugu i žalost , e sad kako je došlo do ovog dašanjeg značenja??

Verovatno kao što je od bede došlo obezbeđenje, pobediti. Možda je značenje "obezskrbiti" koje daje ob(e)zskrbiti. ;)

- - - - - - - - - -

Мени је непозната реч , осим у сленгу. где означава пожељног (габаритног) грмаља.

z;)

Ide dalje u prošlost, budući da postoji kao prezime Dasović. Prema tome, možda je Dasa i nekakvo lično ime?

Zovem se Igor Dasović od oca Marka rođ.1942.god. u Lici, ime djeda Stipo Dasović rođen 1900.g-strijeljan 1942. u Korenici i bake Jeka rođ.Mažar 1902-1988. Nadalje ime pradjeda Dane Dasović rođen u Prijeboju umro 1918, prabaka Jelka rođ. Štrkalj 1871-1943.
Do ove granice sam došao, molim moje ličane da mi pomognu dalje ako imaju saznanja o ostalim članovima obitelji bilo kojeg koljena i eventualnog saznanja o porijeklu.

Daso, m. lično ime; hip. od Danijel, Dasen, Daslav i sl.
pr.: Daskíjević (Rijeka, Slavonski Brod), Dásović (790, Lika, Moslavina, I Slavonija)

- - - - - - - - - -

Možda će Srebrena umeti odavde

https://en.wikipedia.org/wiki/Daniel_(biblical_figure)

da izvuče alegoriju dasa : Dasa (od Danijel). Pomozi, Srebrena! ;)
 
Ide dalje u prošlost, budući da postoji kao prezime Dasović. Prema tome, možda je Dasa i nekakvo lično ime?

https://en.wikipedia.org/wiki/Daniel_(biblical_figure)

Нажалост, познато ми је презиме. Славко Дасовић, усташа из Загреба, усвојио је српску девојчицу из логора Јастребарско

До скора је живела Марија Дасовић, рођена као Зорка Делић. Као принудна католкиња Марија, славила је рођендан 10.априла (на дан оснивања нацистичке државе Хрвата) и тек 1989.године је сазнала тачан датум рођења.

Нису добро превели, погледај овде: https://books.google.rs/books?id=-B...28Q6AEIPjAD#v=onepage&q=даса санскрит&f=false
not slave, but servant
Пошто те "дасе" добровољно помажу (послужују) духовним учитељима, то би требало да је назив као напр. код нас искушеник у манастирима.
 
Poslednja izmena:
Verovatno kao što je od bede došlo obezbeđenje, pobediti. Možda je značenje "obezskrbiti" koje daje ob(e)zskrbiti. ;)
Нешто не бих рекао да постоје примери где је глас е из префикса без- уклоњен, нити би такво нешто објаснило промену значења беспрефиксалних облика.
 
Нешто не бих рекао да постоје примери где је глас е из префикса без- уклоњен, нити би такво нешто објаснило промену значења беспрефиксалних облика.

Ne bih ni ja rekao da sam u pravu, ali ima svašta. Na primer, kako je nastao pridev opšti, obći?

- - - - - - - - - -

Пошто те "дасе" добровољно помажу (послужују) духовним учитељима, то би требало да је назив као напр. код нас искушеник у манастирима.

Mislim da je taj biblijski Danijel bio baš dobar "dasa".

- - - - - - - - - -

Нису добро превели, погледај овде: https://books.google.rs/books?id=-B...28Q6AEIPjAD#v=onepage&q=даса санскрит&f=false
not slave, but servant

Prevideli smo mogućnost da se radi o ciganizmu. :mrgreen:
 
Одакле је могло да потекне "зезати" и шта значи?
Користе га у сленгу, кад желе "да испадну фини", па замене "захебавати" са "зезати".
 
Зекити је блажи облик (од миља)), него да ли "зезати" има неку сексуалну конотацију или не?

"Зезнути" се користи и као замена за "згрешити", "забрљати штогод".

Pa naravno da da. To je blaži oblik od zajebavati. Screw, zafrknuti (zavrnuti) od frkati (praviti kovrdže), trajni vid zafrkavati. Zavitlavati (od vitlo, vitlati). Sve ti je to - to.
 
Poslednja izmena:
Pa naravno da da.... Zavitlavati (od vitlo, vitlati). Sve ti je to - to.

Свака теби част! :D
Ја нисам до јуче мислила да "зезати" има сексуалну конотацију, зато сам желела да чујем и друга мишљења.
Јуче сам поставила из Дијалектолошких зборника "дзедзање":

212cm5k.png


Тимочки говор, истраживања Јакше Динића (додатак речнику)
sxere8.jpg
 
Poslednja izmena:
Grozdje-grozd - ruski vinograd?
Vinograd i grozdje su dve razlicite stvar. Grozdje ne mora obavezno da rase u vinogradu,
a i ne pravi se vino od svake vrste grozdjza.
Na ruskom je vinograd виноградник.@Srebrena
Ovaj Jaksa Dinic meni je u gimnaziji predavao istoriju, ali je i sam iz nekog sela izmedju Zajecara i Knjazevca,
a zena mu je bila profesorka francuskog pa mu je verovatno i pomagala oko ovog njegovog genijalnog recnika
koji nikako da se nakanim da kupim.

I da, jos je covek ziv:))
 
Odakle potice rec trpeza?
Ja licno pod trpezom podrazumevam neki jako nizak sto , to nikako nije astal, nego nesto sto ima nozice od po deset santimetra i oko te trpeze sedi se na nekim
samlicama, nikako ne na trpezarisjkim stolicama. Da li to ima veze sa trapezom?
 
Odakle potice rec trpeza?
Ja licno pod trpezom podrazumevam neki jako nizak sto , to nikako nije astal, nego nesto sto ima nozice od po deset santimetra i oko te trpeze sedi se na nekim
samlicama, nikako ne na trpezarisjkim stolicama. Da li to ima veze sa trapezom?

Кажу да је грчког порекла. Столњак се на грчком искује од две речи: трапезо+мантил :D
 

Back
Top