Etimolomija

Свекар све кар(а), али знамо већ да је свекрва све(му) кр(и)ва.

Ето. :D

prasl. i stsl. sestra (rus. sestrá, polj. siostra), lit. sesuo ← ie. *swesōr (lat. soror, got. swistar)

Možda IagarJ može u indoevropskim rečnicima da nađe zančenje ovog *swe-.

Isto i nemački pašenog:

Schwager
Sm std. (8. Jh.), mhd. swāger, ahd. swāgur, swāger, mndd. swager Stammwort. Zugehörigkeitsbildung mit Vriddhi (Dehnstufe) zu Schwäher, Bedeutung also "Sohn des Schwiegervaters". Die vorwiegend studentische Bedeutungsausweitung beginnt mit "Bruder der Geliebten", wird dann zur Anrede für Nichtstudenten, speziell zur Bezeichnung des Postillons. Präfixableitung: verschwägern.


From Middle High German swāger, from Old High German suāgur, from Proto-Germanic *swēgraz ‎(“husband's brother”), from Proto-Indo-European *swéḱuros ‎(“husband's father”).
 
Poslednja izmena:
Ali, hajde i ovo da razrešimo, da sa šurak, šurjak (ženin brat) dolazi od sve-šur-ak. Isto važi za "praslovenki" ✧ prasl. *šurь (rus. šúrin, polj. szurzy). Dakle:


Noun
*swéḱuros m ‎(non-ablauting)

  1. father-in-law


Descendants


 
prasl. i stsl. sestra (rus. sestrá, polj. siostra), lit. sesuo ← ie. *swesōr (lat. soror, got. swistar)

Možda IagarJ može u indoevropskim rečnicima da nađe zančenje ovog *swe-.

Isto i nemački pašenog:

Schwager
Sm std. (8. Jh.), mhd. swāger, ahd. swāgur, swāger, mndd. swager Stammwort. Zugehörigkeitsbildung mit Vriddhi (Dehnstufe) zu Schwäher, Bedeutung also "Sohn des Schwiegervaters". Die vorwiegend studentische Bedeutungsausweitung beginnt mit "Bruder der Geliebten", wird dann zur Anrede für Nichtstudenten, speziell zur Bezeichnung des Postillons. Präfixableitung: verschwägern.


From Middle High German swāger, from Old High German suāgur, from Proto-Germanic *swēgraz ‎(“husband's brother”), from Proto-Indo-European *swéḱuros ‎(“husband's father”).

А шогор?
 
Već duže vreme se bavim pitanjem etimološkog objašnjenja reči hobotnica.

Kao što se može pročitati ova reč potiče od ≃ prasl.*xobotъ, a znači rep.
http://hrvatski.enacademic.com/110477

"*hobot u značenju ´dug izrastak na telu životinje´, pre svega ´rep´ i ´surla´. To znači, da je primarno značenje naše reči nekako ´životinja sa dugačkim izrastkom´.
http://isjfr.zrc-sazu.si/sl/svetovalnica/izvor-besede-hobotnica#v


Ali pošto hobotnica lovi svoj plen tako što ga hvata moguče je da je to povezano sa praslav. korenom *xvot-, tj. hvatati:

"Праслав. гнездо *xvot- (< *xuot-) с итер. *xvat- (< *xuōt-), *xъt- (< *xut-) с итер. *xyt- (< *xūt-)..."
https://bg.wiktionary.org/wiki/ща
http://essja.narod.ru/pdf/08/essja_08_122-123.pdf


Možda ovde dolazi i habati:
Хабање је скидање материјала са површине чврстог тела, изазвано механичким узроцима, односно кроз контакт при релативном кретању материјала у чврстом, течном или гасовитом стању.
https://sr.wikipedia.org/sr/Хабање


Proto-Slavic *xabati
https://en.wiktionary.org/wiki/habati

Evo našao sam upoređenje hobotnica i habati:
"Наиболее вероятна мысль о родстве с *xabati (см.), прячем ^хоЪоЬъ..." "Највероватније у вези са идејом * xабати..."
ftp://istorichka.ru/Slavjanovedenie/Etimologicheskij_slovar`_slavjanskogo_jazyka/ESSJA_V.08.pdf
 
I za hobot i za hvat mi deluje ubedljivo ali kakve veze ima hobotnica sa habanjem stvarno ne razumem.
Utoliko pre sto hobotonica bas i nema kod nas.
Obicno je tako da ljudi daju imena i nazive stvarima i pojavama koje su bar nekada videli, jeli, videli.
Za ova morska cudesa ne mozemo da imamo reci, mozemo ostrige da nazivamo ostrige, ali njih nema kod nas.
Isto vazi i za lososa ( recimo).
 
Utoliko pre sto hobotonica bas i nema kod nas.
Obicno je tako da ljudi daju imena i nazive stvarima i pojavama koje su bar nekada videli, jeli, videli.
Za ova morska cudesa ne mozemo da imamo reci, mozemo ostrige da nazivamo ostrige, ali njih nema kod nas.
Isto vazi i za lososa ( recimo).

За вас по Тимоку не знам, али код мене хоботница има колко оћеш. :p
Хоботница и хабање... Пробај је скинути са руке кад се закачи пипцима. :D

Хоблерица
BOSCH_rendisaljka_hoblerica_hobla_abrihter_GHO_15-82-1%20(2)-500x500.jpg
 
За вас по Тимоку не знам, али код мене хоботница има колко оћеш. :p
Хоботница и хабање... Пробај је скинути са руке кад се закачи пипцима. :D
Ma zayebavaj se ti kolko otjes, ali veze izmedju hobotnice i habanja jednostavno nema.
Ja hobotnicu(e) jedem, pravim razne " delikatese" od nje, ali mi nikada nije poabala recimo zubalo:D
 
Šta ćemo s ovim:

sȃnta [TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
sȃnta ž 〈G mn -ā/-ī〉 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
definicija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
velika kompaktna masa leda koja pluta morem nošena morskim strujama; nastaje u polarnim predjelima otkidanjem dijelova ledenjaka, ledenih polja i šelfskog leda [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"]
sintagma.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"]
frazeologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
onomastika.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
etimologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[SIZE=+2]
[/SIZE]




??? :think:
 
Šta ćemo s ovim:

sȃnta

Исто што и са санке?

Proto-Slavic form: *sanь
GRAM: f. i
PSLMEAN: `sleigh, sledge'
Church Slavic: sanь (RuCS) `snake' [f i]
Russian: saґni `sleigh, sledge' [Nompf i]
Old Russian:: sani `sleigh, sledge' [Nompf i]
Ukrainian: saґny `sleigh, sledge' [Nompf i]
Czech: saґnĕ `sleigh, sledge' [Nompf i]; #Cz. sanĕ `sleigh, sledge' [Nompf i]; #Cz. san№ `dragon, tapeworm' [f i]
Polish: sanie `sleigh, sledge' [f i]
Old Polish: sani `sleigh, sledge' [Nompf i]
Serbo-Croatian: sani, saоni `sleigh, sledge' [Nompf i]; #SCr. saone `sleigh, sledge' [Nompf ѓ]; #SCr. sani (NW dial.) `sleigh, sledge' [Nompf i]
Slovene: sani `sleigh, sledge' [Nompf i]
Proto-Balto-Slavic reconstruction: *saЂnos; saЂnis
Lithuanian: šoґnas `side, flank' [m o] 1
Latvian: sa~ns `side' [m o]
Indo-European reconstruction: *kґeh2no- ??

Rick Derksen. Etymological dictionary of the Slavic inherited lexicon. Leiden-Boston: Brill, 2008.


Этимология

Происходит от праслав. *sanь, от кот. в числе прочего произошли: др.-русск. сани мн., др.-русск., церк.-слав. сань ж. «змея», русск. сани, укр. са́ни мн., са́нка «полоз», болг. са́нка «санки», сербохорв. са̏они «сани», са̑њкати се «кататься на санях», словенск. sanȋ мн., sȃnjkati sе, чешск. saně «сани, челюсть, скула», saň ж. «дракон, змей», словацк. sane мн. «сани», saň ж. «дракон, змей», польск. sanie, sanki мн. «сани», sannice «полозья», в.-луж. sanje, н.-луж. sańe мн. «сани». Ввиду знач. «сани, санный полоз» и «змея» (ср. полоз, чешск. рlаz «пресмыкающееся») исконнослав. происхождение вероятнее, чем заимств. Сравнивают с лит. šónas «бок, сторона», латышск. sãns — то же, первонач. «ребро»

Макс Фасмер. Этимологический словарь русского языка. Прогресс: Москва, 1986.
 
Исто што и са санке?

Proto-Slavic form: *sanь
GRAM: f. i
PSLMEAN: `sleigh, sledge'
Church Slavic: sanь (RuCS) `snake' [f i]
Russian: saґni `sleigh, sledge' [Nompf i]
Old Russian:: sani `sleigh, sledge' [Nompf i]
Ukrainian: saґny `sleigh, sledge' [Nompf i]
Czech: saґnĕ `sleigh, sledge' [Nompf i]; #Cz. sanĕ `sleigh, sledge' [Nompf i]; #Cz. san№ `dragon, tapeworm' [f i]
Polish: sanie `sleigh, sledge' [f i]
Old Polish: sani `sleigh, sledge' [Nompf i]
Serbo-Croatian: sani, saоni `sleigh, sledge' [Nompf i]; #SCr. saone `sleigh, sledge' [Nompf ѓ]; #SCr. sani (NW dial.) `sleigh, sledge' [Nompf i]
Slovene: sani `sleigh, sledge' [Nompf i]
Proto-Balto-Slavic reconstruction: *saЂnos; saЂnis
Lithuanian: šoґnas `side, flank' [m o] 1
Latvian: sa~ns `side' [m o]
Indo-European reconstruction: *kґeh2no- ??

Rick Derksen. Etymological dictionary of the Slavic inherited lexicon. Leiden-Boston: Brill, 2008.


Этимология

Происходит от праслав. *sanь, от кот. в числе прочего произошли: др.-русск. сани мн., др.-русск., церк.-слав. сань ж. «змея», русск. сани, укр. са́ни мн., са́нка «полоз», болг. са́нка «санки», сербохорв. са̏они «сани», са̑њкати се «кататься на санях», словенск. sanȋ мн., sȃnjkati sе, чешск. sane «сани, челюсть, скула», saň ж. «дракон, змей», словацк. sane мн. «сани», saň ж. «дракон, змей», польск. sanie, sanki мн. «сани», sannice «полозья», в.-луж. sanje, н.-луж. sańe мн. «сани». Ввиду знач. «сани, санный полоз» и «змея» (ср. полоз, чешск. рlаz «пресмыкающееся») исконнослав. происхождение вероятнее, чем заимств. Сравнивают с лит. šónas «бок, сторона», латышск. sãns — то же, первонач. «ребро»

Макс Фасмер. Этимологический словарь русского языка. Прогресс: Москва, 1986.
Vladajuća teza je da sanke (saonke od salnke) i saonice (salnicae) dolaze od imenice salo koje se koristi za podmazivanje (održavanje).

Ovde je interesantna veza salo : slanina (ima li uopšte slanina veze sa solju, tj. imaju li oboje?). :think:
 
Vladajuća teza je da sanke (saonke od salnke) i saonice (salnicae) dolaze od imenice salo koje se koristi za podmazivanje (održavanje).

... што би значило да су добиле име по "подмазивачу"? Али, санке секу снег и санта је "одсечак".

Међутим...

Ovde je interesantna veza salo : slanina (ima li uopšte slanina veze sa solju, tj. imaju li oboje?). :think:

Добро питање.

Пронађох и ово значење речи сало, у руском:

морск., геогр. первичные ледяные образования, образующиеся на поверхности водоёмов при замерзании и состоящие из иглообразных и пластинчатых кристаллов в виде пятен или тонкого сплошного слоя серого цвета, шуга, мелкий лёд, ледяная кашица, или пропитанный водой снег на поверхности воды перед ледоставом, рекоставом ◆ "Ока начинала уже покрываться салом и стынуть." Д. В. Григорович, «Рыбаки»"К тому же, по реке шло сало, сообщение с правым берегом было чрезвычайно затруднительно и положение частей на левом берегу становилось серьёзно." П. Н. Врангель, «Записки», 1916–1921 г. (цитата из Национального корпуса русского языка) "Начинают смерзаться, покрывая воду матовой поверхностью, которую моряки называют «салом»." Т. Ведина, «В ледовой разведке», 1976 г. // «Юный натуралист» (цитата из Национального корпуса русского языка)

Дакле, руско сало (мада је реч, донекле, застарела), наша је санта. Ту се може наћи значењска повезаност. Али, мислим да основа није -сал, када су у питању саонице/санке. И у другим словенским језицима то су: сани, санке, сане, санице.

Што се сланине тиче, она је, чињенично, слана, али првенствено је масна, тј. настаје као таква, па се онда усољава (то наравно не мора да утиче на назив). Јесте да се негде може наћи како је основа ове речи -сол, али мислим да је ипак основа -сало (које се насађује, таложи), од -садло/sadlo (овај облик се одржао у западнословенским језицима).

Тако и пише на порталу који си навео:

[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
slànina ž [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
definicija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
mastan potkožni sloj utovljene svinje ili koje druge životinje usoljen i sušen na dimu i zraku; špek [dimljena slanina; pečena slanina] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"]
sintagma.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"]
frazeologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
onomastika.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
etimologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"] v. salo (salonina → salnina → (premetanjem) slanina)
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[SIZE=+2]
[/SIZE]

На основу свега, произилази да сланина нема везе са сољу (бар не етимолошке), сало још мање, па самим тим ни санке.
 
Poslednja izmena:
..
Пронађох и ово значење речи сало, у руском:

морск., геогр. первичные ледяные образования, образующиеся на поверхности водоёмов при замерзании и состоящие из иглообразных и пластинчатых кристаллов в виде пятен или тонкого сплошного слоя серого цвета, шуга, мелкий лёд, ледяная кашица, или пропитанный водой снег на поверхности воды перед ледоставом, рекоставом ◆ "Ока начинала уже покрываться салом и стынуть." Д. В. Григорович, «Рыбаки»"К тому же, по реке шло сало, сообщение с правым берегом было чрезвычайно затруднительно и положение частей на левом берегу становилось серьёзно." П. Н. Врангель, «Записки», 1916–1921 г. (цитата из Национального корпуса русского языка) "Начинают смерзаться, покрывая воду матовой поверхностью, которую моряки называют «салом»." Т. Ведина, «В ледовой разведке», 1976 г. // «Юный натуралист» (цитата из Национального корпуса русского языка)

Дакле, руско сало (мада је реч, донекле, застарела), наша је санта. Ту се може наћи значењска повезаност. Али, мислим да основа није -сал, када су у питању саонице/санке. И у другим словенским језицима то су: сани, санке, сане, санице.

Што се сланине тиче, она је, чињенично, слана, али првенствено је масна, тј. настаје као таква, па се онда усољава (то наравно не мора да утиче на назив). Јесте да се негде може наћи како је основа ове речи -сол, али мислим да је ипак основа -сало (које се насађује, таложи), од -садло/sadlo (овај облик се одржао у западнословенским језицима).

Тако и пише на порталу који си навео:

[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]slànina ž[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
definicija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]mastan potkožni sloj utovljene svinje ili koje druge životinje usoljen i sušen na dimu i zraku; špek [dimljena slanina; pečena slanina][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"]
sintagma.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"]
frazeologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
onomastika.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
etimologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"] v. salo (salonina → salnina → (premetanjem) slanina)[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[SIZE=+2]
[/SIZE]

На основу свега, произилази да сланина нема везе са сољу (бар не етимолошке), сало још мање, па самим тим ни санке.

Tako je. I ja sam zaključio da je došla metatezom od salnina.

- - - - - - - - - -

... што би значило да су добиле име по "подмазивачу"? Али, санке секу снег и санта је "одсечак".

Mudro zboriš. :ok:
 
Дакле, руско сало (мада је реч, донекле, застарела), наша је санта. Ту се може наћи значењска повезаност.

cvarci1-594x334.jpg


GXG40Fx.jpg


2ahduhk.jpg


Hoću da kažem kako santa mogućno dolazi od sal-ta (up. mnogo : mlogo) ili, izglednije, saln-ta. Navezak -ta za ženski rod iza reči salo. To bi objasnilo rusku reč te analogije kao što je plutanje na vodi i boja.

Zapaziti da se nikada u srpskom reč santa ne koristi samostalno već samo kao imenska atribucija u sintagmi santa leda.
 
Poslednja izmena:
Šta ćemo s ovim:

sȃnta [TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]sȃnta ž 〈G mn -ā/-ī〉[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
definicija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]velika kompaktna masa leda koja pluta morem nošena morskim strujama; nastaje u polarnim predjelima otkidanjem dijelova ledenjaka, ledenih polja i šelfskog leda[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"]
sintagma.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"]
frazeologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
onomastika.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
etimologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"][/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[SIZE=+2]
[/SIZE]




???

Vidiš, ovo je neverovatno da srpska reč koja opisuje pojavu iz polarnih predela nema poznatu etimologiju. :think: Verovatno se odnosi na rečni i jezerski led.
 
Poslednja izmena:
Sloi.... slova. sloveni, ledeni ?!

Kad se već govori o SANkama, snovima.. može li neko reći nešto o poreklu reči ′Dream′, odnosno naše ′Dremanje′, s tim u vezi i da je li ′Dremati′ srpska reč; ili je od Dream\ germanskog porekla, od reči Traum\a, kako mi neko reče ;

a ′San′ je li domaće ili strano... Pod domaće mislim i SANskrit i vezu sa tim... a i sa Santama/Svecima/Svetom, San/Suncem, Svetlošću, Snegom, bela So/Slan/Slanina, Singi (Belosiva boja kamena), Sinje more, Sivo, Soko, Sjajno, Sinaj, Sin/Son, San/Samoća, Šaman/ Zdravlje/Doktor/Sane, Sand/Pesak/ Peščanik/ Sat/Satana.
Koji je narod počeo da sanja, prvi, da li su u prošlosti uopšte ljudi sanjali...

razmišljam da promenim nik u Dremač. pa zato pitam. ( dremač, jeste legitimna pravopisna reč?)
 
Vidiš, ovo je neverovatno da srpska reč koja opisuje pojavu iz polarnih predela nema poznatu etimologiju. :think: Verovatno se odnosi na rečni i jezerski led.

Тако је, то се види и у овим примерима из руске књижевности:
"Ока начинала уже покрываться салом и стынуть." (Ока је река)
"К тому же, по реке шло сало, сообщение с правым берегом было чрезвычайно затруднительно и положение частей на левом берегу становилось серьёзно."

Rumuni dtk. čuvaju reč "sloi" za ledenu ploču i ledenicu.

prasl. *sъlojь (rus. sloj, polj. słój) ≃ s (a)- + v. liti

Ако уз санту иду слике сланине, онда уз слој мора слика лоја. ;)

Управо:
Slavan:
-сало (које се насађује, таложи)
 

Back
Top