Етимологија

Па јесте "рицање" од "реци" односно "речи" (и слово Р се назива у старословенској азбуци р+ци), само су у рицању речи испрекидане плачом, , као што су у срицању (кад сричеш слова) испрекидана паузама због неукости, или у нарицању (што је врста песме а не говора) испрекидане лелецима и уздасима итд.

А рика (урликање, урлик) је слично ркању (хркању), глас неартикулисан и неконтролисан који опет, као и све речи, излазе напоље из људског бића
Постоји народни дувачки инструметн рикало, производи тонове налик сирени пароброда, баш као нека крупна животиња кад риче.
Мислим да су у нарикача (она која нариче, а помало и риче) сједињене те две ствари. нарицање и рика.
 
Poslednja izmena:
Golum biblijski?
Neprirodno biće, stvoreno i nezavršeno.Kao što glumac stvara lik - nepostojeći, neprirodni.Stvara likove (iz predstave u predstavu, iz filma u film) kao da je on sam neoblikovana masa koja se oblikuje prema zadatom liku.

Biblija,Psalm 139:16, u reči (heb. גלמי) označava bezformnu materiju, ljudsko biće koje koje nije u potpunosti završeno.
"Kao i Adam i svi golemi su napravljeni od gline i blata, i oživljeni putem Jevrejske magije, čudesnim imenima Boga. Golem je biće ...i napravljeno tako da razume naredbe. Golem je dobijao naredbe koje su bile ispisane na list papira i stavljane mu u usta. "
http://sh.wikipedia.org/wiki/Golem
http://en.wikipedia.org/wiki/Gollum
 
Poslednja izmena:
Овде можете видети наследне облике псл. *glumъ, *gluma у словенским језицима, покоји индоевропски когнат и њихова значења:

Arvczl4.png


Rick Derksen; Etymological dictionary of the Slavic inherited lexicon
 
Poslednja izmena:
Pade mi NAUM rec pastorka pa se pitam od kuda u kod nas taj izraz i kakve veze ima ( a nema ocigledno nikakve) sa svestenikom kod protestanata
( Pastor)? Pastorius potice iz latinskog , ali od kid kod nas rec pastorka? Sa pastirima nema nikakve veze.
 
pa ne znam, pretpostavljam da možda ima neke poveznice sa pastirom

iz wikipedie:

"Назив „пастир“ је у самим зачецима хришћанства коришћен за Исуса Христа који је виђен као „добри пастир“

'dobri pastir' koji se brine, stara o svojim 'jaganjcima božijim'(ljudima), u ovom slučaju o deci gde staratelj nije biološki roditelj,
pa je možda nešto na tome zasnovana reč - pastorak/ka
 
Етимологија наведена на ХЈП-у ипак је одбачена, но овде се може прочитати с којима инојезичним речима се псл. *pastorъkъ доводи у везу:
UD7gWTz.png


Frederik Kortlandt; IE *pt in Slavic
 
Poslednja izmena:
Није исто. Усвојеник и посвојче је неко кога си усвојио, а пасторак је женин/мужевљев син из претходног брака.

Najpravilnije naški bi bilo POSINAK ili POĆERKA:
Činiš ga "svojim"kad brineš o njemu svaki dan u svojoj kući, iako nemaš papir Centra za socijalni rad ili nekog Doma ili nekog Suda. i neko drugi mu je biološki otac/majka..a tvoja deca(sa njegovom majkom) s u mu polubraća i polusestre...dat je tebi na staranje, skrbnju.


Na beloruskom pastorak je paserb.
Na češkom i slovačkom nevlastní syn
 
Poslednja izmena:
Етимологија наведена на ХЈП-у ипак је одбачена, но овде се може прочитати с којима инојезичним речима се псл. *pastorъkъ доводи у везу:
UD7gWTz.png


Frederik Kortlandt; IE *pt in Slavic

Nešto mi u kostima miriše na pьsъvьtorъkъ.

Onda ide druga ideja -
Pade mi NAUM rec pastorka pa se pitam od kuda u kod nas taj izraz i kakve veze ima ( a nema ocigledno nikakve) sa svestenikom kod protestanata
( Pastor)? Pastorius potice iz latinskog , ali od kid kod nas rec pastorka? Sa pastirima nema nikakve veze.

ako decu donose rode tj. strkovi (makedonski štrkot, bugarski štrkalj), onda su deca storci, pastorci polu-deca. :D
 
Poslednja izmena:
Sad malo da dodam soli. (Nemojte čitati.)

Na beloruskom pastorak je paserb.
Tu bih dodao
пасербка i пасерб na beloruskom, kao što si rekla,
pasierbica i pasierb na poljskom
пасербиця i пасерб na ukrajinskom
pastorka i pastorekna slovenačkom
падчерица i пасынок na ruskom
поќерка i посинок na makedonskom
podukra i posūnis na litavskom

I šta je zajedničko svima - formant "pa". To isključuje "pastire".

Sve slovenske nazive za pakćerku i pasinka možemo podeliti u tri grupe:

1. grupa koja čuva stari naziv za sina(?) - serb
2. grupa koja staru reč serb (zbog postojećeg etnonimskog značenja) menja starom rečju za rodu "stork"
3. grupa koja staru reč pastork (zbog postojećeg značenja rode) menja u sintagmu "dovedena ćerka i dovedeni sin"
4. Čehoslovaci :)


I, na kraju, ovo:

[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD]pàštroć[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]pàštroć m[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
definicija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]reg. ono što se dobije kad se paštroća, loš proizvod (vino, jelo); bućkuriš[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"]
sintagma.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"]
frazeologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
onomastika.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
etimologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]✧ mlet. parechiar, tal. apparecchiare[/TD]
[/TR]
[/TABLE]


Pri čemu ne vidim da je njihovo objašnjenje etimologije izgledno.
 
Poslednja izmena:
Sad malo da dodam soli. (Nemojte čitati.)


Tu bih dodao
пасербка i пасерб na beloruskom, kao što si rekla,
pasierbica i pasierb na poljskom
пасербиця i пасерб na ukrajinskom
pastorka i pastorekna slovenačkom
падчерица i пасынок na ruskom
поќерка i посинок na makedonskom
podukra i posūnis na litavskom

I šta je zajedničko svima - formant "pa". To isključuje "pastire".

Sve slovenske nazive za pakćerku i pasinka možemo podeliti u tri grupe:

1. grupa koja čuva stari naziv za sina(?) - serb
2. grupa koja staru reč serb (zbog postojećeg etnonimskog značenja) menja starom rečju za rodu "stork"
3. grupa koja staru reč pastork (zbog postojećeg značenja rode) menja u sintagmu "dovedena ćerka i dovedeni sin"
4. Čehoslovaci :)

Evo, ima i kod batko, али сс друго значење:

па̀строк — съществително име, мъжки род (тип 14a)

Значение

мн. па̀строци, м. Разг. Неистински баща; нов съпруг на майката.

пастрокът

втора майка

http://rechnik.chitanka.info/w/пастрок

пас(ербв)торак > пасторак?
 
Poslednja izmena:
E, njih dibiduZ ne razumem jer to uopste nije TO

nevlastní dcera ( kcer, ne mesati sa kerom))

То је ћерка која нија "у власништву", није властита него је туђа.
Они и "моја домовина" кажу "ма власт", па су ови пасторчићи (не-власт-ни) из туђег дома (од оног мужа) пристигли.

па, па, па , па...I šta je zajedničko svima - formant "pa". To isključuje "pastire".

"формант" ---Отрок?

Lepo ja kažem da su tvoje knedle sa šljivama neprevaziđene. Genijalno! :cmok:
Искрено, не знам да их правим:confused: Први и једини покушај био ми је катастрофалан-биле су велике малтене као бејзбол лопта, од целе мере испало ми 9 комада :lol:
Моје џиновске "кнедле"захтевале су четири руке као испомоћ при конзумирању:drugari:

Али, кад си изводио "пасторока" од роде- строке, логичније је да је тај део кованице "отрок", нешто као пасотрок, знали су ти стари да децу не доносе роде:mrgreen:
Сад ред је на језикозналце да виде како је то могло и да ли је могло, по језичким правилима, да "пасторче" постане од "пасотроче","пасторак од пасотрок, пас(о)торак ..као што ти рече "Nešto mi u kostima miriše na pьsъvьtorъkъ."....pьsъоьtorъkъ....како група - отр постане -тор.
 
Poslednja izmena:
То је ћерка која нија "у власништву", није властита него је туђа.
Они и "моја домовина" кажу "ма власт", па су ови пасторчићи (не-власт-ни) из туђег дома (од оног мужа) пристигли.






Искрено, не знам да их правим:confused: Први и једини покушај био ми је катастрофалан-биле су велике малтене као бејзбол лопта, од целе мере испало ми 9 комада :lol:
Моје џиновске "кнедле"захтевале су четири руке као испомоћ при конзумирању:drugari:

Али, кад си изводио "пасторока" од роде- строке, логичније је да је тај део кованице "отрок", нешто као пасотрок, знали су ти стари да децу не доносе роде:mrgreen:
Сад ред је на језикозналце да виде како је то могло и да ли је могло, по језичким правилима, да "пасторче" постане од "пасотроче","пасторак од пасотрок, пас(о)торак ..као што ти рече "Nešto mi u kostima miriše na pьsъvьtorъkъ."....pьsъоьtorъkъ....како група - отр постане -тор.

Sad vidim da ne znam šta s onim s-om. Dok to ne smisliš ostaje etimologija od "pastor". :p

otrok = dijete, onaj koji ne govori, (Skok 1973: 120-121, 616-617)

Dakle, koren kao u reči srok.

rus. отрок (mladić)

i bug. отрок:

serf - крепостен селянин, роб, крепостник, отрок
infant - бебе, пеленаче, отрок, отроче, малолетен, непълнолетен
babe - бебе, бозайниче, отрок, отроче

Mada, priznajem da bi logika legla kao ključ u bravu: pa-otrok (gde je slovensko pa- u značenju latonskog quasi-).
 
Poslednja izmena:
Sad vidim da ne znam šta s onim s-om. Dok to ne smisliš ostaje etimologija od "pastor". :p
Mada, priznajem da bi logika legla kao ključ u bravu: pa-otrok (gde je slovensko pa- u značenju latonskog quasi-).

Nemam ideju u ovom trenutku: ne znam slične primere da se umeće S izmedju dva vokala- pa+otrok..
Kažemo pOOčim (ne smeta nam duplo o) , pomajka..to jeste u značenju "quasi" (kobajagi))..i posinak i poćerka...

U narodu bi možda kazali zbrzano, kad se više komada nečega otvori > pootvara se, ali ne može da bude postvara se.
"Formant" se upotrebljava u svojstvu "usvajanja", tudje dete postaje moje..ali ne može da se primeni na predmete
Ako "usvojim" olovku , treba da postane "paslovka", ako "usvojim" oblak " da postane "pasblak","ako prisvojim ogrlicu "pasgrlica"..ne ide:(

A ko kaže STORK za rodu?
Rusi,Makedonci, Litvanci....

books
 
Poslednja izmena:

Back
Top