Partizani su još od leta 1941. godine činili: ubistva prema svom partijskom programu, pljačke, paljenja opštinskih arhiva, itd. Samo u zborniku Nedićevih dokumenata, koji su sami komunisti odabrali i objavili 1965. godine, navedeno je oko 1.000 imena njihovih žrtava (nenaoružanih, odnosno civila) u Srbiji pre jeseni 1944. godine. Samo jedna dopuna spiska žrtva komunizma iz 1941. godine sadrži 76 imena zemljoradika, činovnika, domaćica, sveštenika, zanatlija... Na ovom dopunskom spisku je i ime čuvenog akademskog slikara Mihaila Milovanovića iz sela Gostinice kod Užica. [3]
Ubistva su nastavljena i 1942. godine. Samo tokom avgusta policija vlade generala Milana Nedića zabeležila je 18 slučajeva ubistva civila. Na primer:
3. avgust: U selu Negrišori (Guča) ubijen je od strane partizana Milomir Davidović, koji je ranije bio u partizanskim redovima, pa je odrekao saradnju komunistima.
Ili:
4. avgusta: Od strane partizana ubijen je Milovan Ćosić, predsednik opštine u Guberevcu (Sopot), a uselu Dučina Milutin Popović, sopstvenik vršalice, čiji je leš nađen u blizini sela. Tom prilikom spaljena je opštinska arhiva kao i jedna vršalica, a ubijen Milosav Milić, zemljoradnik.
Ili:
30. avgusta: Od strane partizana ubijen je u Stragarima (srez Orašački) Miron Đurić, arhimandrit. [4]
Partizani su ubijali i 1943. godine. Primera radi, Nedićevo ministarstvo unutrašnjih poslova beleži da je u Kraljevačkom okrugu partizanski pokret Radenka Mandića "samo u drugoj polovini avgusta ubili preko 15 lica. [5]
Krajem 1943, radi sadejstva sa svojom glavninom u pokušaju osvajanja Srbije, partizani pokreću nov talas zločina. Sledi delimičan popis njihovih žrtava iz novembra i decembra, prema dokumentima Nedićevog ministarstva unutrašnjih poslova:
7. novembra oko 21 čas četiri partizana i jedna ženska upali su u selo Željevo (4 km severno od Svrljiga) i ubili starešinu sela Svetislava Marjanovića, kojega su prethodno izboli noževima pa ga zatim dotukli iz pušaka. Ovu grupu vodi Dušan Tasković zv. Srećko...
U noći 14/15. om partizani su u selu Drugovcu, sreza Aleksinačkog, ubili Đorđa Jeftića, zemljoradnika, a zatim spalili arhivu oppštine Stanci istog sreza...[6]
13. om u 23 časa grupa partizana upala je u selo Banji (4 km j-i od Aranđelovca - sekcija Aranđelovac) odakle su odveli lekara zdravstvene zadruge Vladimira Svilingera i odneli njegovu apoteku ... Leš odvedenog lekara nađen je 14. novembra u selu Brezovcu...
15. om. u 19 časova grupa partizana upala je u selo Viševac gde je ubila predsednika seoske opštine Čedomira Milojevića pa potom otišla u nepoznatom pravcu.[7]
Za sada se najviše zna o zločinima Kosmajskog partizanskog odreda, kojim su komandovali Marko Nikezić, Draža Marković i njegova buduća žena Božidarka Kika Damjanović. Poznat je spisak od tačno 200 žrtava kosmajskih partizana, samo sa teritorije današnje opštine Sopot. U vezi ubistva dve učiteljice i drugih meštana sopotskog sela Mala Ivanča, koje se prema citiranom izvoru Nedićeve policije odigralo u noći između 15. i 16. decembra 1943. godine, na osnovu crkvenih knjiga, ali i na osnovu svedočenja partizana, koji su se time hvalili, hroničar piše: