Džaferović i Komšić uputili poruke građanima BiH povodom Dana nezavisnosti BiH, koji RS ne priznaje

комшија

Stara legenda
Poruka
91.023
1614497105441.png





Džaferović i Komšić uputili poruke građanima BiH povodom Dana nezavisnosti BiH, koji RS ne priznaje

Članovi Predsedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić ove godine nisu, zbog pandemije korona virusa, organizovali tradicionalni prijem već su poslali poruku građanima BiH povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, koji se obeležava u Federaciji BiH, ali ne i u Republici Srpskoj.


Džaferović i Komšić uputili poruke građanima BiH povodom Dana nezavisnosti BiH, koji RS ne priznaje 1


Piše: Beta 27. februara 2021. 12.58

Bošnjački član Predsedništva BiH Šefik Džaferović rekao je da se 1. marta mora „odati poštovanje svima koji su svojim životom branili državu Bosnu i Hercegovinu i obezbedili njen opstanak“.

„Bez njihove spremnosti da po svaku cenu odbrane suverenitet i teritorijalni integritet danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine“, naveo je Džaferović u poruci.
Navodeći da je pre 29 godina proveden referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, on je ocenio da su u kontekstu sveopšte neizvesnosti i krize uzrokovane disolucijom Jugoslavije, gradjani BiH „hrabro i dostojanstveno uzeli vlastitu sudbinu u svoje ruke“.

„Tada su ogromnom većinom gradjanke i gradjani ove zemlje, pripadnici svih njenih naroda izabrali put slobode i dostojanstva. Zacrtan je put nezavisne i medjunarodno priznate države, države ravnopravnih naroda i gradjana“, istakao je bošnjački član Predsedništva BiH.

Prema njegovim rečima, bio je to jedan od najznačajnijih trenutaka u istoriji BiH.

„Demokratska volja iskazana 1. marta 1992. godine imala je presudan značaj za opstanak Bosne i Hercegovine. Građanke i građani BiH izabrali su tada samostalnu i celovitu državu, odbijajući ideje o njenoj podjeli i pripajanju drugim državama“, kazao je Džaferović.

Na referendum, održan 1. marta 1992. godine, za nezavisnost BiH izjasnili su se uglavnom Bošnjaci i Hrvati, dok su Srbi većinski bojkotovali referendum.

Prethodno su tadašnje vodje srpskog naroda u BiH organizovale plebiscit, na kome su se Srbi većinski izjasnili za ostanak u nekadašnjoj Jugoslaviji.

Hrvatski član Predsedništva BiH Željko Komšić je istakao da je „slobodno izraženom voljom većine svojih gradjana, BiH postala nezavisna država“.

„Taj čin označio je početak procesa sticanja samostalnosti, procesa koji, sudeći po svemu, još traje. Naša država nije nam poklonjena, nego je uz najveća moguća odricanja i žrtve sačuvana. Pored svih izazova sa kojima se i danas susrećemo, uz sve aktuelne probleme, i danas moramo da se borimo za njen integritet i opstanak“, naveo je Komšić.
Prema njegovim rečima, oni koji su svim sredstvima pokušavali da ponište većinski izraženu volju građana Bosne i Hercegovine iz 1992. godine, danas ni za milimetar nisu odstupili od svojih ciljeva.

„Iste one sile koje su zemlju vojno napale i podrivale zbog njene nezavisnosti i osamostaljenja, još su aktivne i deluju protiv BiH“, naglasio je Komšić.

Dodao je da danas „ne voze na tenkovima odmetnute armije, ne granatiraju gradove i ne ubijaju civile, ali koriste institucije i sve moguće prilike da zemlju koče i unazade“.

„Na prvi pogled teško je porediti ta dva načina uništavanja naše zemlje, ali posledice i jednog i drugog traju i produbljuju se“, ocenio je Komšić.

On smatra da se „istim žarom, kojim se borilo za nezavisnost, slobodu, čast i jednakostnakon BiH, sada treba suprotstaviti destruktivnim silama koje slabe zemlju, ali ovaj put kroz institucije države“.

Na nivou BiH nikada nije usvojen zakon o državnim praznicima, već postoje entitetski zakoni koji regulišu to pitanje.

U Federaciji BiH 1. mart se praznuje kao Dan nezavisnosti BiH i neradni je dan, dok se u RS 1. mart, kao dan kada je 1992. godine održan referendum o nezavisnosti BiH, smatra uvodom u tragični gradjanski rat u Bosni i Hercegovini.

link

Браво за друга Жељка Комшића, Босанског Тита! Босни и Херцеговини нека је срећан празник! Босна је вечита, а ентитета ускоро неће бити!
 
DAN NEZAVISNOSTI
Lazovićeva poruka Bosancima i Hercegovcima: Sve bih uradio kao i '92, bilo je časno ustati u odbranu BiH
Autor: E. Latif
Objavljeno: 28.02.2021. u 08:11
1


0f362ab4307f55933a2c9131d0d69d0d.jpg

Nekadašnji predsjednik Skupštine Republike BiH Miro Lazović prisjetio se u razgovoru za Faktor da je tog 29. februara 1992. godine u Vogošći glasao na referendumu za nezavisnost Republike Bosne i Hercegovine.


- Bilo je to vrijeme kada je SDS već javno reagirao protiv nezavisnosti i pozivao građane srpske nacionalnosti da ne izađu na referendum. I pored toga atmosfera je bila uobičajena, na mjestu gdje sam ja glasao, ali i u cijeloj Vogošći bilo je građana srpske nacinalnosti koji su izašli na referendum – prisjeća se Lazović.


Iako je u medijskom prostoru, kontinuirana kampanja sa osnovnom tezom da je to bio referendum samo dva naroda, Bošnjaka i Hrvata, a da Srbi nisu glasali, Lazović kategorično tvrdi da to nije tačno.
- Detaljna analiza utvrdila bi da je značajan procenat građana srpske nacionalnosti izašao na referendum i glasao za nezavisnu RBiH. Bošnjaka je bilo mislim oko 38 posto, Hrvata oko 17 posto, najmanje između 10 i 15 posto Srba. I nije tačno da su samo dva naroda bila za nezavisnost – ističe naš sagovornik.
Podsjetio je i na referendum koji je organizirao 1991. godine SDS, a u sklopu njihovih političkih ciljeva.


- Prvo su osnivali srpske autonomne oblasti, kasnije su to pretvorili u homogenu teritoriju. Vlada RBiH koju je vodio Jure Pelivan, taj je referendum odbacila kao protivustavno ponašanja i atak na Ustav RBiH, što i jeste bilo. Ali, ta politika je nastavila i dalje da dijeli prostor Republike BiH, što je rezultiralo 9. januarom i stvaranjem RS-a – kaže Lazović.
Poručuje da je razočaran kao čovjek i kao akter svih burnih događanja i mirovnih pregovora, danas kada se osvrne 29 godina iza sebe.


- Danas BiH nije država iz referendumskog pitanja. Bosanci i Hercegovci su glasali za cjelovitu državnu ravnopravnih građana i naroda na cijelom prostoru. Platforma Predsjedništva RBiH iz jula 1992. godine je bila osnova, na kojem se vršila odbrana BiH od agresije, a koja je isto tako zagovarala cjelovitu i ravnopravnu državu BiH. Nažalost, danas to nije. Današnja BiH je sve drugo, osim ono za šta su građani glasali na referendumu o nezavisnosti. BiH je podijeljena država, podijeljeno društvo. Na sceni su politike koje žele realizirati ratne ciljeve. Toliko godina nakon referenduma mi smo još uvijek u rovovima političke borbe za tu BiH, za BiH iz referendumskog pitanja. A šta je sudbina te borbe, ostaje veliki upitnk – konstatuje naš sagovornik.
U toj borbi, smatra da bi trebalo da su jače probosanske snage "koje su za odbranu BiH na principima referendumskog pitanja, cjelovita, ravnopravna država svih njenih građana i naroda i na bazi principa koje zagovara i Evropska unija".


- To je jedini ispravan put kojem BiH treba da teži. Međutim, problem je što su i probosanske političke snage u javnom prostoru kada govore zalažu za ove ciljeve, a razjedinjene su nažalost i vode između sebe političke borbe, dok je s druge strane država u opasnosti od politika koje se i iz regiona prelijevaju na prostor BiH. To su poltike koje i dalje ne dozvoljavaju da BiH ojača kroz svoje državne institucije, niti da se integriše bh. društvo – naglašava on.
Društvo u BiH je, kaže Lazović, razjedinjeno, te ističe da nemamo niti jednu značajnu vezivnu komponentu koja homogenizira bh.društvo, od zdravstva, obrazovanja, kulture, pa nadalje.


- Bojim se, kada bi danas bio referendum, nisam siguran da bi bio identičan rezultat kao i 1992. A kada me pitate da li bih isto uradio kao i prije 29 godina reći ću vam, da! Bilo je časno glasati na referendumu, časno ustati u odbranu BiH. Mi imamo samo jednu državu, državu BiH, druge nemamo. Sigurno bih isto uradio i ne samo ja, već i svi pravi Bosanci i Hercegovci koji prihvataju BiH kao svoju državu. Ali bih u svom putu nakon toga neke stvari sigurno gledao drugačijim očima.
Jer u ono vrijeme je bilo puno entuzijazma, a nije bilo dovoljno iskustva da se na adekvatan način, kada su u pitanje politke iz regiona i odnos međunarodne zajednice prema BiH na pravi način vrijednuju. Nosila nas je iskrena ideja prema BiH, koja je često zloupotrebljena od međunarodne zajednice, a pogotovo susjednih režima Miloševića i Tuđmana, odnosno Zagreba i Beograda – zaključuje Lazović.
Izvor: Faktor
 
PRAZNIK
Pejanović: Referendum o nezavisnosti je preokret u razvoju državnosti BiH

Objavljeno: 28.02.2021. u 10:30
1


a9a322b3f28ecbd26d3c0a4c3fb39e69.jpg


FOTO: MUHIDIN ŽIVOJEVIĆ
Profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu i nekadašnji član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine akademik Mirko Pejanović napisao je povodom 29 godina od održavanja referenduma o nezavisnosti i 1. marta Dana nezavisnosti BiH članak pod naslovom "Referendum o nezavisnosti: Preokret u historijskom razvoju državnosti BiH" o važnosti tog historijskog događaja.


Pejanović se u tekstu osvrnuo na historijske činjenice koje su konačno dovele do raspisivanja referenduma o nezavisnosti, naglašavajući da je Bosna i Hercegovina obnovila svoju državnost potkraj Drugog svjetskog rata na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu 1943. godine.
Kako navodi od 1945. godine do 1990. godine, Bosna i Hercegovina je razvijala državne kapacitete kao i druge jugoslovenske republike. Tokom 1990. godine, u Bosni i Hercegovini su održani prvi višestranački izbori i provedena mirna tranzicija jednopartijske u višepartijsku vlast.
Većinu u višestranačkom parlamentu Bosne i Hercegovine osvojile su Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska demokratska zajednica (HDZBiH) i Srpska demokratska stranka (SDS) koje su osnovale višestranačku vlast 1991. godine i time preuzele odgovornost za društveni razvoj BiH u budućnosti, podsjeća Pejanović.
Kada se u toku 1991. godine u Skupštini Bosne i Hercegovine otvorila rasprava o političkoj budućnosti BiH, a u historijskom kontekstu disolucije jugoslovenske federacije, nije se mogao uspostaviti puni međustranački konsenzus o državno-pravnom statusu BiH između tri vladajuće stranke.
SDS, tada u liderstvu Radovana Karadžića, nije uvažavala dotadašnji historijski razvoj državnosti BiH, smatrajući je administrativnom tvorevinom koja ne može biti suverena država izvan Jugoslavije. Radi se o tome da je SDS provodila Miloševićev plan stvaranja Velike Srbije, navodi Pejanović.

U takvim društveno-historijskim okolnostima, SDA i HDZ s pet opozicionih stranaka Socijaldemokratska partija, Savez reformskih snaga, Liberalna stranka, Demokratski socijalistički savez i Muslimansko-bošnjačka organizacija, inicirale su u Skupštini BiH, na temelju mišljenja Arbitražne komisije Evropske zajednice, poznate kao Badinterova komisija, donošenje odluke o provođenju referenduma građana.


Odluka o republičkom referendumu građana donesena je u Skupštini BiH 25. januara 1992. godine s ciljem da se građani slobodno i demokratski izjasne o suverenom i nezavisnom statusu države Bosne i Hercegovine. Referendum građana održan je 29. februara i 1. marta 1992. godine.
Na referendum je izašlo 64 posto građana upisanih u državni birački spisak. Od svih građana, koji su pristupili izjašnjavanju na referendumu, njih 99 posto se pozitivno izjasnilo o referendumskom pitanju.
Referendumsko pitanje je glasilo : "Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?".


- Pitanje je koncipirano u punoj saglasnosti sa principima Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine. Time se reafirmirala ideja ZAVNOBiH-a po kojoj je BiH sa svojom višenacionalnom strukturom država svojih građana i istovremeno država svojih ravnopravnih naroda - kaže Pejanović.
Najveći odziv građana na referendum bio je u multietničkim bosanskohercegovačkim gradovima. U tim gradovima su, srazmjerno svom broju, na referendum izašli pripadnici Hrvata, Bošnjaka, Srba i ostalih koji žive u Bosni i Hercegovini.
Volja građana BiH ispoljena na referendumu označila je preokret u historijskom razvoju državnosti Bosne i Hercegovine u pravcu sticanja suverenog i nezavisnog statusa, ocjenjuje Pejanović.


Nakon što su rezultati referenduma građana potvrđeni u izvještaju Republičke komisije za provođenje referenduma, kao i u izvještaju Posmatračke misije Evropskog parlamenta, uslijedilo je međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine.
Zemlje Evropske zajednice su priznale Bosnu i Hercegovinu 6. aprila 1992. godine. Potom su to učinile Sjedinjene Američke Države i druge zemlje svijeta.


Poseban događaj predstavlja čin prijema Bosne i Hercegovine u članstvo Organizacije Ujedinjenih nacija 22. maja 1992.godine. Tim činom BiH je dobila svoj međunarodno-pravni subjektivitet i postala subjekt međunarodnog prava.
- BiH nije imala historijske sreće, da u miru provodi rezultate referenduma, ali je imala sreću da odbranom BiH u vremenu agresivnog rata protiv nezavisne države Bosne i Hercegovine rukovodi patriotsko, multietničko i politički jedinstveno Predsjedništvo Republike BiH - napisao je Pejanović.


Troipogodišnji rat je zaustavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine. Tim mirovnim sporazumom velike sile svijeta i Evropska unija su potvrdile međunarodno-pravni subjektivitet i integritet države Bosne i Hercegovine.


Na osnovi provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma uz pomoć međunarodne zajednice i Evropske unije, Bosna i Hercegovina u prve dvije decenije XXI stoljeća izvodi historijski proces integracije u Evropsku uniju i NATO savez.


Pejanović smatra da je za Bosnu i Hercegovinu pitanje svih pitanja ubrzanje integracije u Evropsku uniju, kako bi do kraja treće decenije XXI stoljeća bila primljena u članstvo Evropske unije. To želi više od 75 posto građana u oba bosanskohercegovačka entiteta.
- Ako bi za nekoliko godina bio raspisan referendum građana za članstvo BiH u Evropskoj uniji, građani bi zasigurno izašli na referendum i podržali članstvo u EU. Oni su svjesni da članstvo u Evropskoj uniji donosi vladavinu prava, sigurnost i ekonomski prosperitet - zaključio je profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu i nekadašnji član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine akademik Mirko Pejanović u tekstu kojeg objavljuje Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.
Izvor: Faktor
 
1614507922169.png





"HAJ, ON JE PROSI, A ONA SE PONOSI": U Banjoj Luci obilježen Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

"Entitet RS danas provođenjem sistemske diskriminacije kao mirnodopske metode pokušava ostvariti ratne ciljeve, te ekonomski i egzistencijalno protjerati Bošnjake".

a7c42338-e5b6-4c2e-856d-45adbfabfaa2[1].jpeg


Prije 2h

Potpredsjednik RS Ramiz Salkić jučer je u Banjoj Luci prisustvovao prigodnom programu u povodu obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, u sklopu kojeg je promovisana i knjiga „Grad u cvatu magnolije“, autora Mehmeda Pargana.

U svom obraćanju prisutnima potpredsjednik Salkić je rekao da je neophodan u budućnosti novi pristup i promjene koje će omogućiti ostanak, opstanak i dodatni povratak Bošnjaka u ovaj dio naše domovine.

"Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine jedan je od najvažnijih datuma u modernoj historiji naše domovine. Ogromna većina naših građana izjasnila se da želi nezavisnu i samostalnu Bosnu i Hercegovinu i zbog toga svi trebamo biti sretni i ponosni. Obilježavajmo Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine u svakom gradu, u svakom mjestu u Bosni i Hercegovini i izvan Bosne i Hercegovine, gdje žive naši državljani.

Samo tako možemo pobijediti pokušaje revizije historijskih činjenica, koje se plasiraju u ovom entitetu, da naša domovina postoji od Dejtona. Mi smo u Dejtonu dobili mir za koji smo se borili, dobili smo nažalost i dva entiteta. Entitet RS danas provođenjem sistemske diskriminacije kao mirnodopske metode pokušava ostvariti ratne ciljeve, te ekonomski i egzistencijalno protjerati Bošnjake", rekao je Salkić.

Dodao je da je zbog toga u budućnosti neophodan novi pristup i promjene koje će omogućiti ostanak, opstanak i dodatni povratak Bošnjaka u ovaj dio naše domovine.

"Ovo mora biti prvorazredno pitanje za sve patriote u zemlji i dijaspori, ono je od suštinske važnosti za opstanak Bosne i Hercegovine i Bošnjaka u njoj. Pozivam sve građane Bosne i Hercegovine da u ovim danima svi zajedno masovnim obilježavanjima Dana nezavisnosti pošaljemo snažnu poruku neprijateljima naše domovine, da neće uspjeti u njenoj podjeli kao što nisu uspjeli ni oni prije njih", zaključio je potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić, kako je saopćeno iz njegovog Kabineta.

(SB/Buka)
 
Pogledajte prilog 871558




"HAJ, ON JE PROSI, A ONA SE PONOSI": U Banjoj Luci obilježen Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

"Entitet RS danas provođenjem sistemske diskriminacije kao mirnodopske metode pokušava ostvariti ratne ciljeve, te ekonomski i egzistencijalno protjerati Bošnjake".

Pogledajte prilog 871559

Prije 2h

Potpredsjednik RS Ramiz Salkić jučer je u Banjoj Luci prisustvovao prigodnom programu u povodu obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, u sklopu kojeg je promovisana i knjiga „Grad u cvatu magnolije“, autora Mehmeda Pargana.

U svom obraćanju prisutnima potpredsjednik Salkić je rekao da je neophodan u budućnosti novi pristup i promjene koje će omogućiti ostanak, opstanak i dodatni povratak Bošnjaka u ovaj dio naše domovine.

"Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine jedan je od najvažnijih datuma u modernoj historiji naše domovine. Ogromna većina naših građana izjasnila se da želi nezavisnu i samostalnu Bosnu i Hercegovinu i zbog toga svi trebamo biti sretni i ponosni. Obilježavajmo Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine u svakom gradu, u svakom mjestu u Bosni i Hercegovini i izvan Bosne i Hercegovine, gdje žive naši državljani.

Samo tako možemo pobijediti pokušaje revizije historijskih činjenica, koje se plasiraju u ovom entitetu, da naša domovina postoji od Dejtona. Mi smo u Dejtonu dobili mir za koji smo se borili, dobili smo nažalost i dva entiteta. Entitet RS danas provođenjem sistemske diskriminacije kao mirnodopske metode pokušava ostvariti ratne ciljeve, te ekonomski i egzistencijalno protjerati Bošnjake", rekao je Salkić.

Dodao je da je zbog toga u budućnosti neophodan novi pristup i promjene koje će omogućiti ostanak, opstanak i dodatni povratak Bošnjaka u ovaj dio naše domovine.

"Ovo mora biti prvorazredno pitanje za sve patriote u zemlji i dijaspori, ono je od suštinske važnosti za opstanak Bosne i Hercegovine i Bošnjaka u njoj. Pozivam sve građane Bosne i Hercegovine da u ovim danima svi zajedno masovnim obilježavanjima Dana nezavisnosti pošaljemo snažnu poruku neprijateljima naše domovine, da neće uspjeti u njenoj podjeli kao što nisu uspjeli ni oni prije njih", zaključio je potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić, kako je saopćeno iz njegovog Kabineta.

(SB/Buka)
Komšija srećan ti 1.Mart.:D

 
DAN NEZAVISNOSTI
Lazovićeva poruka Bosancima i Hercegovcima: Sve bih uradio kao i '92, bilo je časno ustati u odbranu BiH
Autor: E. Latif
Objavljeno: 28.02.2021. u 08:11
1


0f362ab4307f55933a2c9131d0d69d0d.jpg

Nekadašnji predsjednik Skupštine Republike BiH Miro Lazović prisjetio se u razgovoru za Faktor da je tog 29. februara 1992. godine u Vogošći glasao na referendumu za nezavisnost Republike Bosne i Hercegovine.


- Bilo je to vrijeme kada je SDS već javno reagirao protiv nezavisnosti i pozivao građane srpske nacionalnosti da ne izađu na referendum. I pored toga atmosfera je bila uobičajena, na mjestu gdje sam ja glasao, ali i u cijeloj Vogošći bilo je građana srpske nacinalnosti koji su izašli na referendum – prisjeća se Lazović.


Iako je u medijskom prostoru, kontinuirana kampanja sa osnovnom tezom da je to bio referendum samo dva naroda, Bošnjaka i Hrvata, a da Srbi nisu glasali, Lazović kategorično tvrdi da to nije tačno.
- Detaljna analiza utvrdila bi da je značajan procenat građana srpske nacionalnosti izašao na referendum i glasao za nezavisnu RBiH. Bošnjaka je bilo mislim oko 38 posto, Hrvata oko 17 posto, najmanje između 10 i 15 posto Srba. I nije tačno da su samo dva naroda bila za nezavisnost – ističe naš sagovornik.
Podsjetio je i na referendum koji je organizirao 1991. godine SDS, a u sklopu njihovih političkih ciljeva.


- Prvo su osnivali srpske autonomne oblasti, kasnije su to pretvorili u homogenu teritoriju. Vlada RBiH koju je vodio Jure Pelivan, taj je referendum odbacila kao protivustavno ponašanja i atak na Ustav RBiH, što i jeste bilo. Ali, ta politika je nastavila i dalje da dijeli prostor Republike BiH, što je rezultiralo 9. januarom i stvaranjem RS-a – kaže Lazović.
Poručuje da je razočaran kao čovjek i kao akter svih burnih događanja i mirovnih pregovora, danas kada se osvrne 29 godina iza sebe.


- Danas BiH nije država iz referendumskog pitanja. Bosanci i Hercegovci su glasali za cjelovitu državnu ravnopravnih građana i naroda na cijelom prostoru. Platforma Predsjedništva RBiH iz jula 1992. godine je bila osnova, na kojem se vršila odbrana BiH od agresije, a koja je isto tako zagovarala cjelovitu i ravnopravnu državu BiH. Nažalost, danas to nije. Današnja BiH je sve drugo, osim ono za šta su građani glasali na referendumu o nezavisnosti. BiH je podijeljena država, podijeljeno društvo. Na sceni su politike koje žele realizirati ratne ciljeve. Toliko godina nakon referenduma mi smo još uvijek u rovovima političke borbe za tu BiH, za BiH iz referendumskog pitanja. A šta je sudbina te borbe, ostaje veliki upitnk – konstatuje naš sagovornik.
U toj borbi, smatra da bi trebalo da su jače probosanske snage "koje su za odbranu BiH na principima referendumskog pitanja, cjelovita, ravnopravna država svih njenih građana i naroda i na bazi principa koje zagovara i Evropska unija".


- To je jedini ispravan put kojem BiH treba da teži. Međutim, problem je što su i probosanske političke snage u javnom prostoru kada govore zalažu za ove ciljeve, a razjedinjene su nažalost i vode između sebe političke borbe, dok je s druge strane država u opasnosti od politika koje se i iz regiona prelijevaju na prostor BiH. To su poltike koje i dalje ne dozvoljavaju da BiH ojača kroz svoje državne institucije, niti da se integriše bh. društvo – naglašava on.
Društvo u BiH je, kaže Lazović, razjedinjeno, te ističe da nemamo niti jednu značajnu vezivnu komponentu koja homogenizira bh.društvo, od zdravstva, obrazovanja, kulture, pa nadalje.


- Bojim se, kada bi danas bio referendum, nisam siguran da bi bio identičan rezultat kao i 1992. A kada me pitate da li bih isto uradio kao i prije 29 godina reći ću vam, da! Bilo je časno glasati na referendumu, časno ustati u odbranu BiH. Mi imamo samo jednu državu, državu BiH, druge nemamo. Sigurno bih isto uradio i ne samo ja, već i svi pravi Bosanci i Hercegovci koji prihvataju BiH kao svoju državu. Ali bih u svom putu nakon toga neke stvari sigurno gledao drugačijim očima.
Jer u ono vrijeme je bilo puno entuzijazma, a nije bilo dovoljno iskustva da se na adekvatan način, kada su u pitanje politke iz regiona i odnos međunarodne zajednice prema BiH na pravi način vrijednuju. Nosila nas je iskrena ideja prema BiH, koja je često zloupotrebljena od međunarodne zajednice, a pogotovo susjednih režima Miloševića i Tuđmana, odnosno Zagreba i Beograda – zaključuje Lazović.
Izvor: Faktor
КОМЕНДИЈА
 

Back
Top