Duhovni velikani o Nedelji - danu Gospodnjem

Ајд још ово данас, не могу више.

А, који је за тебе закон целина, јел сам изабираш или не, јел је целина закон Декалог, или је целина закон Мојсија.

Али, само да те подсетим (видиш како сам фер :whistling:), шта кажу сами Јевреју и фарисеји за то :

1. И неки сишавши из Јудеје учаху браћу: Ако се не обрежете по обичају Мојсијевом, не можете се спасти.

5. Онда усташе неки од јереси фарисејске који беху веровали, и говораху да их ваља обрезати, и заповедити да држе закон Мојсијев.

21. А дознали су за тебе (а.Павле) да учиш отпадању од закона Мојсијевог све Јевреје који живе међу незнабошцима, казујући да им не треба обрезивати деце своје, нити држати обичаје отачке.

И, ево, на крају ово, поента свега :

2. Ево ја Павле кажем вам да ако се обрежете Христос вам ништа неће помоћи.

И, да ли су ови горе Јевреји и фарисеји, и ово што пише а.Павле за неке који су се обрезивали - да ли су они сви држали дан суботе - па, јасно је да су држали.

Али, видиш да им није била довољна, мора и обрезање и закон Мојсија и обичаји отачки, док је Адвентистима као довољна само субота.

И, ко је онда у праву, они који су изворно држали дан суботе, или они који су узели дан суботе од оних којима је дан суботе изворни обичај и празник и вера.

Искрено, не мораш да одговараш ако нешто не желиш.
Zakon se deli na dva.
To nam kazu apostoli.
https://biblija.serbianforum.info/t14-bozji-zakon-10-bozje-zapovesti-i-apostoli
 
Ок, нема журбе.

Види, дал смо данас и јуче, причали да је недеља као први дан у седмици уведена тек почетком 4.века када су се ускладили седмодневни календар Писма и календар Рима, и ти опет пишеш за 3. век да је недеља сматрана даном Господњим, не, него је сматран дан Господњи и први дан седмице - као дан у који се десило Васкрсење.

Зато и машиш поенту, није баш битно везивати први дан седмице или дан Господњи за недељу, ево, пример, св.Игњатије Антиохијски и посланица Магнежанима:

9. (1) Ако су, дакле, они који су живели у старим стварима (у Старом Завету) дошли у новину наде, не више суботујући (не празнујући суботу), него живећи по дану Господњем (празнујући недељу) (Откр.1,10 1 Кор.1,10), у који је (дан) и живот наш засијао кроз Њега и смрт његову – што неки одричу- Којом тајном ми примисмо веру, те зато и страдамо да се нађемо ученици Исуса Хруста јединога Учитеља нашег (Мт. 23,8); (2) како ћемо (онда) моћи^живети без Њега, кад су и Пророци будући Духом ученици (његови), очекивали Њега као Учитеља? И зато Онај, кога су они праведно очекивали, дошавши васкрсао их је из мртвих.

If, therefore, those who were brought up in the ancient order of things have come to the possession of a new hope, no longer observing the Sabbath, but living in the observance of the Lord's Day, on which also our life has sprung up again by Him and by His death — whom some deny, by which mystery we have obtained faith, and therefore endure, that we may be found the disciples of Jesus Christ, our only Master — how shall we be able to live apart from Him, whose disciples the prophets themselves in the Spirit did wait for Him as their Teacher? And therefore He whom they rightly waited for, having come, raised them from the dead. Matthew 27:52

Ово овде што он спомиње..... дан Господњи..... узми да тумачиш како оћеш, дал је додато и фалсификат, дал је другачије граматички или језички у оригиналу, али, остаје да св.Игњатије овде пише да имамо новину наде и да они који су живели у старим стварима, више не суботују и живе по неком новом дану, који је тај дан - дан када је засијао наш живот кроз Њега и његово васксење из мртвих, и зато св.Игњатије спомиње дан Господњи, али не као недељу, него како сам каже, то је дан Васкрсења, што може синонимно да буде дан Господњи, и то управо и користи св.Игњатије као најприкладније, који други синоним осим овога - дан Господњи - би овде био прикладнији за дан Васкрсења, ја се не сећам баш неког.

Тај дан Вакрсења је јасно први дан у седмици или после седмог дана суботе у истој седмици, и то је касније усклађивањем календара Писма и Римског календара прешло на дан недеље, врло једноставно расуђивање.

Св.Игњатије је био ученик Апостола, слушао Апостола и његова учења, што га ставља у прворазредног сведока Апостолског учења и предања.

Слично је и са другим светитељима и хришћанским изворима.

После ћу на остало одговор.
Opet si naveo tekst koji je tvoja crkva pogresno prevela.
Naravno namerno kako bi vam ubavila novi dan u novo kompovanoj religiji.
Nema reci o danu gospodnjem u tom tekstu.
Jos uvek nisi pogledao video ili nisi razumio.

 
Egw govori o uspostavljanju nedelje kao dana odmora u 3, 4 veku a ne pocetak svetkovanja nedelje.

Ne krivotvori riječi svoje 'proročice', jer time kršiš Božju zapovijed - 'ne svjedoči lažno', i tako vlastitu 'proročicu' praviš lažljivicom. Evo njenih riječi:

U prvim stoljećima svi kršćani su svetkovali pravu subotu. Revnovali su za Božјu čast, јer su bili uvjereni u nepromenljivost Njegovog zakona i ljubomorno su pazili na Njegova sveta načela.” (Ellen White)

Tvrdnjom da su 'U prvim stoljećima svi kršćani svetkovali pravu subotu' , Ellen White sugerira, i tvrdi, da je početak 'svetkovanja nedjelje' mogao doći i došao tek nakon tih nekoliko stoljeća. Dakle, neistinu govoriš kad tvrdiš da ona nije govorila o 'početku svetkovanja nedjelje'.

I drugo, ako je Ellen White govorila o 'uspostavljanju nedelje kao dana odmora u 3, 4 veku', kako gore pišeš, a dolje si dao i citat iz Glasa Koncila kako je to napravio car Konstantin 321. godine, zašto onda vaša 'proročica', i vi subotari, za to optužujete papu i navodite to kao dokaz da je papa antikrist!?

Ako je za vašu 'proročicu' i vas adventiste antikrist onaj koji će 'promijeniti subotu u nedjelju', zašto cara Konstantina ne prokazujete kao antikrista, a ne papu koji sa ovim nema nikakve veze?

1747112000759.png
 
Ne krivotvori riječi svoje 'proročice', jer time kršiš Božju zapovijed - 'ne svjedoči lažno', i tako vlastitu 'proročicu' praviš lažljivicom. Evo njenih riječi:

U prvim stoljećima svi kršćani su svetkovali pravu subotu. Revnovali su za Božјu čast, јer su bili uvjereni u nepromenljivost Njegovog zakona i ljubomorno su pazili na Njegova sveta načela.” (Ellen White)

Tvrdnjom da su 'U prvim stoljećima svi kršćani svetkovali pravu subotu' , Ellen White sugerira, i tvrdi, da je početak 'svetkovanja nedjelje' mogao doći i došao tek nakon tih nekoliko stoljeća. Dakle, neistinu govoriš kad tvrdiš da ona nije govorila o 'početku svetkovanja nedjelje'.

I drugo, ako je Ellen White govorila o 'uspostavljanju nedelje kao dana odmora u 3, 4 veku', kako gore pišeš, a dolje si dao i citat iz Glasa Koncila kako je to napravio car Konstantin 321. godine, zašto onda vaša 'proročica', i vi subotari, za to optužujete papu i navodite to kao dokaz da je papa antikrist!?

Ako je za vašu 'proročicu' i vas adventiste antikrist onaj koji će 'promijeniti subotu u nedjelju', zašto cara Konstantina ne prokazujete kao antikrista, a ne papu koji sa ovim nema nikakve veze?

Pogledajte prilog 1727102
Džaba ti je njima objašnjavati, nema kod njih logike. Baba tako rekla i nema odstupanja.
 
Samo sta mene briga sta Egw misli o suboti?
Ja se iskljucivo vladam po Bibliji.

1. Piše li u Bibliji da je Bog zapovjedio Adamu i Evi subotu i da su Adam i Eva 'svetkovali subotu'? NE PIŠE!

2. Piše li Ellen White da je Bog zapovjedio Adamu i Evi subotu i da su Adam i Eva 'svetkovali subotu'? PIŠE!

3. Vjeruješ li ti, i tvrdiš li, da je Bog zapovjedio Adamu i Evi subotu i da su Adam i Eva 'svetkovali subotu'? VJERUJEŠ I TVRDIŠ!

Po čemu se ti onda ravnaš i vladaš? Po Bibliji ili po Ellen White???
 
Ne krivotvori riječi svoje 'proročice', jer time kršiš Božju zapovijed - 'ne svjedoči lažno', i tako vlastitu 'proročicu' praviš lažljivicom. Evo njenih riječi:

U prvim stoljećima svi kršćani su svetkovali pravu subotu. Revnovali su za Božјu čast, јer su bili uvjereni u nepromenljivost Njegovog zakona i ljubomorno su pazili na Njegova sveta načela.” (Ellen White)

Tvrdnjom da su 'U prvim stoljećima svi kršćani svetkovali pravu subotu' , Ellen White sugerira, i tvrdi, da je početak 'svetkovanja nedjelje' mogao doći i došao tek nakon tih nekoliko stoljeća. Dakle, neistinu govoriš kad tvrdiš da ona nije govorila o 'početku svetkovanja nedjelje'.

I drugo, ako je Ellen White govorila o 'uspostavljanju nedelje kao dana odmora u 3, 4 veku', kako gore pišeš, a dolje si dao i citat iz Glasa Koncila kako je to napravio car Konstantin 321. godine, zašto onda vaša 'proročica', i vi subotari, za to optužujete papu i navodite to kao dokaz da je papa antikrist!?

Ako je za vašu 'proročicu' i vas adventiste antikrist onaj koji će 'promijeniti subotu u nedjelju', zašto cara Konstantina ne prokazujete kao antikrista, a ne papu koji sa ovim nema nikakve veze?

Pogledajte prilog 1727102
Kazes sugeriraca ne tvrdi.
Zbaci ti nemas pravu njenu izjabu vec ti izmisljas.

Ona tu kaze daxsu svi hriscani svetkovali subotu na pocetku.

Sto je istorijski potvrdjeno.

Evo
https://biblija.serbianforum.info/t...rvi-hriscani-svetkovali-subotu-kao-dan-odmora

Promena na nedelju kao dan odmora dolazi kasnije o tone ona govori.

Konstantin je drzavno uveo nedelju a crkva religiozno.
Davao sam ti var 20 puta te citate.
Ti ponovo pokusavas lazno da predstavis situaviju kao da nista nije bilo?
Prvi put pitas?
Takvo ponasanje ne pokazuje zdravu osobu.

A ovo ostalo cu ti ponovo kasnije postaviti i odgovoriti.
 
Ne krivotvori riječi svoje 'proročice', jer time kršiš Božju zapovijed - 'ne svjedoči lažno', i tako vlastitu 'proročicu' praviš lažljivicom. Evo njenih riječi:

U prvim stoljećima svi kršćani su svetkovali pravu subotu. Revnovali su za Božјu čast, јer su bili uvjereni u nepromenljivost Njegovog zakona i ljubomorno su pazili na Njegova sveta načela.” (Ellen White)

Tvrdnjom da su 'U prvim stoljećima svi kršćani svetkovali pravu subotu' , Ellen White sugerira, i tvrdi, da je početak 'svetkovanja nedjelje' mogao doći i došao tek nakon tih nekoliko stoljeća. Dakle, neistinu govoriš kad tvrdiš da ona nije govorila o 'početku svetkovanja nedjelje'.

I drugo, ako je Ellen White govorila o 'uspostavljanju nedelje kao dana odmora u 3, 4 veku', kako gore pišeš, a dolje si dao i citat iz Glasa Koncila kako je to napravio car Konstantin 321. godine, zašto onda vaša 'proročica', i vi subotari, za to optužujete papu i navodite to kao dokaz da je papa antikrist!?

Ako je za vašu 'proročicu' i vas adventiste antikrist onaj koji će 'promijeniti subotu u nedjelju', zašto cara Konstantina ne prokazujete kao antikrista, a ne papu koji sa ovim nema nikakve veze?

Pogledajte prilog 1727102
Evo: Sce kako je Egw rekla a tvoja crkva potvrdila.
21 put.



Komentar nadbiskupa vrhbosanskog Dr Ivana Evandjeliste Sarica.
Sveto pismoSstarog i novog zaveta izdala akademija Ragina Apostorum, sarajevo 1942. strana 16.


Pitanje: Kako dokazujete da crkva ima moc da uspostavlja praznike i svete dane?

Odgvor: pa upravo cinom promene subote u nedelju koju protestanti slede i na taj nacin potpuno se suprostavljaju sebi sto strogo drze nedelju, a krse vecinske propise koje je crkva uspostavila.
Pitanje: kako to dokazujete?
Odgovor: zato jer oni svetkuju nedelju, priznaju crkvenu moc da zapoveda praznike i da se svrstavju pod greh.

Komentar nadbiskupa vrhbosanskog Dr Ivana Evandjeliste Sarica.
Sveto pismoSstarog i novog zaveta izdala akademija Ragina Apostorum, sarajevo 1942. strana 16.

Odgovor Kardinala Gibsona.

Gospodinu Jakovu Twistu.
Terre Houte

Dragi gospodine!
Na vase pismo u kojem vi pitate
1.je li subota sedmi dan po Svetom pismu i prema deset zapovesti?
Ja odgvoaram, jeste.
2. je li NEdelja prvi dan sedmice i jeli crkva promenila sedmi dan subotu na nedelju prvi dan dedmice?
Ja odgvoaram jeste.
3. Je li Spasitelj Isus promenio dan?
Ja odgvoaram nije.

Vasi odani.

J.kardinal Gibbons.

Gibbonsov Epilog strana 330.


Kardinal Gibson dalje kaze:


Pitenje: Koji je dan odmora sabat?
Odgovor: sedmi dan nasa subota.
Pitanje: da li drzite sabat?
Odgvor: ne mi svetkujemo dan gospodnji.
Pitanje: koji je to dan?
Odgvor?
Prvi dan nedelje.
Pitanje: Ko ga je promeniuo?
Odgvor: katolicka crkva.


Anabrident of the christian doctrine by, henry Tuberville, p. 58.
 
Ne krivotvori riječi svoje 'proročice', jer time kršiš Božju zapovijed - 'ne svjedoči lažno', i tako vlastitu 'proročicu' praviš lažljivicom. Evo njenih riječi:

U prvim stoljećima svi kršćani su svetkovali pravu subotu. Revnovali su za Božјu čast, јer su bili uvjereni u nepromenljivost Njegovog zakona i ljubomorno su pazili na Njegova sveta načela.” (Ellen White)

Tvrdnjom da su 'U prvim stoljećima svi kršćani svetkovali pravu subotu' , Ellen White sugerira, i tvrdi, da je početak 'svetkovanja nedjelje' mogao doći i došao tek nakon tih nekoliko stoljeća. Dakle, neistinu govoriš kad tvrdiš da ona nije govorila o 'početku svetkovanja nedjelje'.

I drugo, ako je Ellen White govorila o 'uspostavljanju nedelje kao dana odmora u 3, 4 veku', kako gore pišeš, a dolje si dao i citat iz Glasa Koncila kako je to napravio car Konstantin 321. godine, zašto onda vaša 'proročica', i vi subotari, za to optužujete papu i navodite to kao dokaz da je papa antikrist!?

Ako je za vašu 'proročicu' i vas adventiste antikrist onaj koji će 'promijeniti subotu u nedjelju', zašto cara Konstantina ne prokazujete kao antikrista, a ne papu koji sa ovim nema nikakve veze?

Pogledajte prilog 1727102
Evo jos:
21 put:

4 veka je nedelja PROGLASENA danom odmora.
Prvo je starozavetni Subotni mir i blagoslov prenesen zakonski na nedelju, prvo kroz KONSTANTINA 321.
Ucesce nedlejom u Bogosluzenju pocinje 313 godine (Synode v. Elvira) kao zapovest.
Islam je svesno (namerno) postavio petak kao glavni dan Bogoslkuzenja nasurpót (hriscasnkoj)nedelji i suboti.
Izvor: DER GROSSE HERDER LEKSIKON strana 831.


 
Ne krivotvori riječi svoje 'proročice', jer time kršiš Božju zapovijed - 'ne svjedoči lažno', i tako vlastitu 'proročicu' praviš lažljivicom. Evo njenih riječi:

U prvim stoljećima svi kršćani su svetkovali pravu subotu. Revnovali su za Božјu čast, јer su bili uvjereni u nepromenljivost Njegovog zakona i ljubomorno su pazili na Njegova sveta načela.” (Ellen White)

Tvrdnjom da su 'U prvim stoljećima svi kršćani svetkovali pravu subotu' , Ellen White sugerira, i tvrdi, da je početak 'svetkovanja nedjelje' mogao doći i došao tek nakon tih nekoliko stoljeća. Dakle, neistinu govoriš kad tvrdiš da ona nije govorila o 'početku svetkovanja nedjelje'.

I drugo, ako je Ellen White govorila o 'uspostavljanju nedelje kao dana odmora u 3, 4 veku', kako gore pišeš, a dolje si dao i citat iz Glasa Koncila kako je to napravio car Konstantin 321. godine, zašto onda vaša 'proročica', i vi subotari, za to optužujete papu i navodite to kao dokaz da je papa antikrist!?

Ako je za vašu 'proročicu' i vas adventiste antikrist onaj koji će 'promijeniti subotu u nedjelju', zašto cara Konstantina ne prokazujete kao antikrista, a ne papu koji sa ovim nema nikakve veze?

Pogledajte prilog 1727102
Godine 363, 29. kanon Laodikijskog sabora zabranio je svetkovanje jevrejskog sabata (subota), i podsticao hrišćane da rade subotom i da se odmaraju na dan Gospodnji (nedelja).[17] Činjenica da je kanon uopšte morao da bude izdat ukazuje na to da donošenje Konstantinovog ukaza za nedelju iz 321. godine još uvek nije bilo opšte, čak ni među hrišćanima. To takođe ukazuje da su subotom svetkovali sabat.

Katolicki nadbiskup T. Engriht je zeleo da dokaze ljudima da autoritet nedelje lezi u katzolickoj crkvi ne u bibliji.
Pa se desilo sledece:

Jedan covek je hteo da se osvedoci da li je istina da je nadbiskup Enright licno izjavio i dao ponudu, od 1000 dolara. ovde je prevod tog pisma.

Dragi prijatelju.
ja sam ponudio i jos uvek nudim 1000 $ bilo kome ko bi mi mogao dokazati samo iz svetog Pisma da ja trebam svetkovati nedelju i da bi to bio grozan greh ako ne cinim.
Katolicka crkva je nacinila zakon kojim nas obavezuje da svetkujemo nedelju.
Ovaj zakon crkva je nacinili mnogo kasnije od tog vremena kada je Sveto pismo bilo pisano. Zbog toga, spomenuti zakon ne psotoji u svetome Pismu.
Katolicka crkva nije samo ukinula subotu nego i sve druge jevrjeske praznike.
Molite se i proucavajte.
Bicu uvek radostan da vam pomognem dokle god trazite sitinu.

Sa postovanjem.

T. Enright.

Gibbonsov Epilog strana 330.---
 
Kardinal Gibson dalje kaze:


Pitenje: Koji je dan odmora sabat?
Odgovor: sedmi dan nasa subota.
Pitanje: da li drzite sabat?
Odgvor: ne mi svetkujemo dan gospodnji.
Pitanje: koji je to dan?
Odgvor?
Prvi dan nedelje.
Pitanje: Ko ga je promeniuo?
Odgvor: katolicka crkva.

Sve je točno rekao. Samo se to nije dogodilo u 3, 4, 5 ili 6. stoljeću i nije to napravio papa, kako vi 'subotari' insinuirate, nego još za života apostola.

Dj 20,7: Dj 20,7: U prvi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh, Pavao im govoraše i kako je sutradan kanio otputovati, probesjedi sve do ponoći.
 
Sve je točno rekao. Samo se to nije dogodilo u 3, 4, 5 ili 6. stoljeću i nije to napravio papa, kako vi 'subotari' insinuirate, nego još za života apostola.

Dj 20,7: Dj 20,7: U prvi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh, Pavao im govoraše i kako je sutradan kanio otputovati, probesjedi sve do ponoći.
Druze videli smo da lazes vadis izvan koteksta.

To radis svaki dan po nekoliko puta.
Na ovo ti vec odgovaramo mozda 999 put.
Uvek postavljas iznova ista pitanja i tvrdnje?
To nikako nije nirmalno

Znaci tvoja crkva laze?j
Veci ti je ego od crkve?

Evo jos iz tvoje crkve:
.
Odbacivanje subote i uzdizanje nedjelje je nametnuto silom. Najprije je Konstantin to naredio svima u gradovima 321. godine, a dopuštao je seljacima da rade. Kada je rimska crkva ojačala i dobila vlast, proširila je taj zakon i na seljake i to 538. godine.
Tada je proglašen sveopći nedjeljni zakon o neradnoj nedjelji. Usput se i Židovima zabranila Pasha, mješani brakovi sa njima i zabranio rad kršžana u njihovim trgovinama. Čak i Hitler u svojoj knjizi spominje taj podatak (da se vidi da on nije prvi koji Židove proganja).


Profilbild von Ivica ZizicIvica Zizic
2015, Glas Koncila

https://www.academia.edu/68432555/Nedjelja_Blagdanski_etos_u_vjeri_i_životu_katolika_Kulturno_antropološko_istraživanje

Pa sama tvoja crkva kaze da su oni to ucinili sa Konstantinom.

A to sto je Pavle hteo da ide na radni dan na put, nije potrebno da slavimo njegovo putovanje.,




Pogledajmo dalje:

Nezidovski hriscani su takodje svetkovali subotu.

Istorija crkve.

Gieseler,s Churchh History, Vol.1,ch.2,par.30,93



Egipatski hriscanski papirus koji datira izmedju 200 i 250 posle Hrista je zapusao:

Hriscani su se rasirili po egiptu u prvim godinama i stolecima nove ere.

Ako ne ucinite subotu pravom subotom.
(ako ne subotirate subotu, na grckom),
necete videti Oca.

The oxyrhynchus Papyri; pt, 1. p.3, logion 2, verso 4-11
( London offices of the Egypt Explortaion fund, 1898




Pazices na subotu , zbog onoga koji je prestao sa svojim radom stvaranja,
ali nije prestao sa svojim radom providjenja:
to je odmor za razmisljanje o zakonu, a ne za lenjost ruku.

Stari nicejski oci; Vol,7,str.413.
dovument iz 3. i 4. vijeka.
The anti_Nicene Fathers; Vol,7,p.413.
a dovument of the 3,rd and 4th centruires.


"Svetkuj Subotu, i Gospodnji dan, jer je Subota uspomena na stvaranje, a Gospodnji dan uspomena na vaskrsenje." Apostolska konstitucija, 7, 23

"Imaj pred ocima strah Gospodnji i uvek se secaj deset Bozjih zapovesti... Svetkuj Subotu radi onoga koji je prestao od rada stvaranja, ali nije prestao od svog rada providjenja: to je pocinak za razmisljanje o zakonu, a ne za lenstvovanje." Isto A.K, 2, 36.

"Neka robovi rade pet dana, ali neka u Subotu i Gospodnji dan budu slobodni da bi mogli icu u crkvu da primaju nastavu i poboznost. Rekli smo da je Subota uspostavljena kao uspomena na stvaranje, a Gospodnji dan na vaskrsenje." Isto, A P.8, 23.


Ne postoji Nijedan grcki grad, nijedan barbarski, niti bilo koja nacija gde na obicaj odmaranja na sedmi dan (subotu) nije dosao.

Hebrejski istoricar Josif Flavije



Sedmi dan (subota) je proglasen praznikom ne ovog ili onog grada nego svemira.

Filon Aleksandrijski.

Filon Aleksandrijski naglasava tako vaznost tog dana.

Jasno je da je drevni sabat opstao i bio svetkovan skupa sa slavljenjem dana gospodnjeg od strane hriscana istocne crkve vise od tri stotine godina nakon smrti naseg spasitelja.

A lerned Treastise of the Sabbath.p.77

Mr. Edward Brerewood

Profesor in Gresham Colledge London



On dan gospodnji naziva iz njegove perpektive, ali ovaj istoricarrazdvaja jasno ova dva dana i potvrdjuje usporedo slavljenje.



Primitivni hriscani su iskazivali veliko postovanje za sabat(subotu) i taj dan su provodili u poboznosti i propovedima.

I ne treba sumnjati da su tu praksu preuzeli od samih apostola, kao sto se vidi iz nekoliko odgovarajucih odlomaka Svetog pisma.



Dialouges on the Lord,s Day ; p. 189. Londonb: 1701

By Dr,T,H.Morer (A Church of England divine)



Subota je bila snazna poveznica koja je hriscane ujedinjavala sa zivotima svih ljudi i svetkujuci subotu sledili su ne samo Isusov primer nego i Njegovu zapovest.



Iz Geschichte des Sontags; pp.13,14

Iz Istorija nedelje.



Prvi hriscani su drzali zidovsku subotu; ...stoga su hriscani, kroz dugo razdoblje, odrzavali svoja okupljanja na subotu, tokom kojih su se citali odredjene delove zakona: i to je trajalo sve do vremena Laodikejskog sabora.



The Whole works, of jeremy Taylor, Vol, IX,p.416

(R. heber, s, Edition, Vol XII, p.416



Od vremena apostola do laodikejskog sabora, koji je bio oko godine 364. sveto obdrzavanje zidovske subote nastavilo se, sto se moze dokazati iz mngoih autora, stavise, urpkos odluci sabora protiv toga.



Sedmi dan subota, bila je svetkovana od strane Hrista, apostola i prvih hriscana sve dok laodicjeski sabor nije na neki nacin potpuno ukinuo njeno praktikovanje.



Diessertation om the Lord,s Day, pp.33,34.

Sunday a Sabbath; John Ley, p. 163. London 1640.



Nezidovski hriscani su takodje svetkovali subotu.


Istorija crkve.

Gieseler,s Churchh History, Vol.1,ch.2,par.30,93
 
Мислим да смо ми пре свега хришћани по моралу и молитви, и наравно да ми је потребна молитвена и људска подршка.

Пуно ти хвала на лепим жељама.
.
Odbacivanje subote i uzdizanje nedjelje je nametnuto silom. Najprije je Konstantin to naredio svima u gradovima 321. godine, a dopuštao je seljacima da rade. Kada je rimska crkva ojačala i dobila vlast, proširila je taj zakon i na seljake i to 538. godine.
Tada je proglašen sveopći nedjeljni zakon o neradnoj nedjelji. Usput se i Židovima zabranila Pasha, mješani brakovi sa njima i zabranio rad kršžana u njihovim trgovinama. Čak i Hitler u svojoj knjizi spominje taj podatak (da se vidi da on nije prvi koji Židove proganja).


Profilbild von Ivica ZizicIvica Zizic
2015, Glas Koncila

https://www.academia.edu/68432555/Nedjelja_Blagdanski_etos_u_vjeri_i_životu_katolika_Kulturno_antropološko_istraživanje




Pogledajmo dalje:

Nezidovski hriscani su takodje svetkovali subotu.

Istorija crkve.

Gieseler,s Churchh History, Vol.1,ch.2,par.30,93



Egipatski hriscanski papirus koji datira izmedju 200 i 250 posle Hrista je zapusao:

Hriscani su se rasirili po egiptu u prvim godinama i stolecima nove ere.

Ako ne ucinite subotu pravom subotom.
(ako ne subotirate subotu, na grckom),
necete videti Oca.

The oxyrhynchus Papyri; pt, 1. p.3, logion 2, verso 4-11
( London offices of the Egypt Explortaion fund, 1898




Pazices na subotu , zbog onoga koji je prestao sa svojim radom stvaranja,
ali nije prestao sa svojim radom providjenja:
to je odmor za razmisljanje o zakonu, a ne za lenjost ruku.

Stari nicejski oci; Vol,7,str.413.
dovument iz 3. i 4. vijeka.
The anti_Nicene Fathers; Vol,7,p.413.
a dovument of the 3,rd and 4th centruires.


"Svetkuj Subotu, i Gospodnji dan, jer je Subota uspomena na stvaranje, a Gospodnji dan uspomena na vaskrsenje." Apostolska konstitucija, 7, 23

"Imaj pred ocima strah Gospodnji i uvek se secaj deset Bozjih zapovesti... Svetkuj Subotu radi onoga koji je prestao od rada stvaranja, ali nije prestao od svog rada providjenja: to je pocinak za razmisljanje o zakonu, a ne za lenstvovanje." Isto A.K, 2, 36.

"Neka robovi rade pet dana, ali neka u Subotu i Gospodnji dan budu slobodni da bi mogli icu u crkvu da primaju nastavu i poboznost. Rekli smo da je Subota uspostavljena kao uspomena na stvaranje, a Gospodnji dan na vaskrsenje." Isto, A P.8, 23.


Ne postoji Nijedan grcki grad, nijedan barbarski, niti bilo koja nacija gde na obicaj odmaranja na sedmi dan (subotu) nije dosao.

Hebrejski istoricar Josif Flavije



Sedmi dan (subota) je proglasen praznikom ne ovog ili onog grada nego svemira.

Filon Aleksandrijski.

Filon Aleksandrijski naglasava tako vaznost tog dana.

Jasno je da je drevni sabat opstao i bio svetkovan skupa sa slavljenjem dana gospodnjeg od strane hriscana istocne crkve vise od tri stotine godina nakon smrti naseg spasitelja.

A lerned Treastise of the Sabbath.p.77

Mr. Edward Brerewood

Profesor in Gresham Colledge London



On dan gospodnji naziva iz njegove perpektive, ali ovaj istoricarrazdvaja jasno ova dva dana i potvrdjuje usporedo slavljenje.



Primitivni hriscani su iskazivali veliko postovanje za sabat(subotu) i taj dan su provodili u poboznosti i propovedima.

I ne treba sumnjati da su tu praksu preuzeli od samih apostola, kao sto se vidi iz nekoliko odgovarajucih odlomaka Svetog pisma.



Dialouges on the Lord,s Day ; p. 189. Londonb: 1701

By Dr,T,H.Morer (A Church of England divine)



Subota je bila snazna poveznica koja je hriscane ujedinjavala sa zivotima svih ljudi i svetkujuci subotu sledili su ne samo Isusov primer nego i Njegovu zapovest.



Iz Geschichte des Sontags; pp.13,14

Iz Istorija nedelje.



Prvi hriscani su drzali zidovsku subotu; ...stoga su hriscani, kroz dugo razdoblje, odrzavali svoja okupljanja na subotu, tokom kojih su se citali odredjene delove zakona: i to je trajalo sve do vremena Laodikejskog sabora.



The Whole works, of jeremy Taylor, Vol, IX,p.416

(R. heber, s, Edition, Vol XII, p.416



Od vremena apostola do laodikejskog sabora, koji je bio oko godine 364. sveto obdrzavanje zidovske subote nastavilo se, sto se moze dokazati iz mngoih autora, stavise, urpkos odluci sabora protiv toga.



Sedmi dan subota, bila je svetkovana od strane Hrista, apostola i prvih hriscana sve dok laodicjeski sabor nije na neki nacin potpuno ukinuo njeno praktikovanje.



Diessertation om the Lord,s Day, pp.33,34.

Sunday a Sabbath; John Ley, p. 163. London 1640.



Nezidovski hriscani su takodje svetkovali subotu.


Istorija crkve.

Gieseler,s Churchh History, Vol.1,ch.2,par.30
 
Druze videli smo da lazes vadis izvan koteksta.

Rečenica je jasna da ne može biti jasnija: Dj 20,7: Dj 20,7: U prvi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh, Pavao im govoraše i kako je sutradan kanio otputovati, probesjedi sve do ponoći.

Iz konteksta vade oni koji tvrde da se kršćani nisu sastali (i sastajali) u nedjelju na 'lomljenje kruha' - Euharistiju.

Imaš li, možda, u Novom zavjetu rečenicu: U sedmi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh

Čak i Hitler u svojoj knjizi spominje taj podatak (da se vidi da on nije prvi koji Židove proganja).

Proganjao ih je Martin Luther, tvoj i Ellenin duhovni ćaća, i upravo je od Luthera Hitler preuzeo stav i postupanje prema Židovima.

I ne čudi me da netko tko Ellen White, 'proročicu-prepisivačicu', smatra 'Božjim glasnikom' i 'vjernim svjedokom', za svjedoka, kao ti ovdje, poziva Hitlera.
 
Rečenica je jasna da ne može biti jasnija: Dj 20,7: Dj 20,7: U prvi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh, Pavao im govoraše i kako je sutradan kanio otputovati, probesjedi sve do ponoći.

Iz konteksta vade oni koji tvrde da se kršćani nisu sastali (i sastajali) u nedjelju na 'lomljenje kruha' - Euharistiju.

Imaš li, možda, u Novom zavjetu rečenicu: U sedmi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh



Proganjao ih je Martin Luther, tvoj i Ellenin duhovni ćaća, i upravo je od Luthera Hitler preuzeo stav i postupanje prema Židovima.

I ne čudi me da netko tko Ellen White, 'proročicu-prepisivačicu', smatra 'Božjim glasnikom' i 'vjernim svjedokom', za svjedoka, kao ti ovdje, poziva Hitlera.
A tvoja crkva laze?
.
Jasna je recenica.
Pavle nihe hteo fa putuje u subotu vec u prvi radni dan nedelju.
Jer da munjevto dan gospodnji on ne bi putovao vec bibslavion
I zato sto krece na put sastali su se.
Inace su se svaki dan sastajali

Evo:

Djela apostolska 2,46 I svaki dan bijahu jednako jednodušno u crkvi, i lomljahu hljeb po kućama, i primahu hranu s radosti i u prostoti srca,
 
Jasna je recenica.
Pavle nihe hteo fa putuje u subotu vec u prvi radni dan nedelju.

Rečenica je jasna da ne može biti jasnija. evo je još jednom:

Dj 20,7: U prvi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh, Pavao im govoraše i kako je sutradan kanio otputovati, probesjedi sve do ponoći.

Dakle, u vrijeme kad su se sastali već bijaše prvi dan tjedna, što će reći da je židovska subota već bila završila. Tako da je tvoja konstatacija - 'Pavle nije hteo da putuje u subotu', smiješna i besmislena jer je Pavao mogao otputovati ne kršeći subotu, jer je već prošla. Ipak, Pavao se u prvi dan tjedna sastao s kršćanima na 'lomljenju kruha' - Euharistiji.
 
Мислим да смо ми пре свега хришћани по моралу и молитви, и наравно да ми је потребна молитвена и људска подршка.

Пуно ти хвала на лепим жељама.
Нека ти се драги Бог смилује и пода ти здравља, ево од срца моје добре молитвене жеље.

Psalam 38 (KJV)

Psalam Davidov. Za spomen.

1 Gospode, ne kori me u gnjevu svome, niti me vaspitavaj kažnjavanjem u jarosti svojoj.
2 Jer strijele se tvoje čvrsto u mene zabijaju, i ruka me tvoja jako pritišće.
3 Nema zdravlja u tijelu mome zbog srdžbe tvoje, ni spokoja u kostima mojim zbog grijeha moga.
4 Jer nepravda je moja prešla preko glave moje, ona je kao teško breme, preteško za mene.
5 Rane moje zaudaraju i gnoje se zbog ludosti moje.
6 Uznemiren sam, jako sam se pognuo; povazdan žalostan idem.
7 Jer bokovi su moji puni odvratne bolesti, i nema zdravlja u tijelu mome.
8 Iznemogao sam i jako slomljen; jaukao sam od strepnje srca svoga.
9 Gospode, sva želja moja pred tobom je, i uzdisanje moje nije od tebe skriveno.
10 Srce moje lupa, snaga me moja napušta; što se tiče svjetla očiju mojih, i ono je od mene otišlo.
11 Voljeni moji i prijatelji moji podalje stoje od rane moje, i rođaci moji daleko stoje.
12 A oni koji traže život moj, zamke mi postavljaju; i oni koji me nastoje ozlijediti, govore zlobe i smišljaju prijevare cijeli dan.
13 A ja, kao gluv čovjek, nisam čuo, i bio sam kao nijem čovjek koji ne otvara usta svojih.
14 Tako sam bio kao čovjek koji ne čuje i u čijim ustima nema prijekora.
15 Jer u tebe, Gospode, polažem nadu; ti ćeš čuti, Gospode, Bože moj.
16 Jer sam rekao: “Usliši me, da se ne bi radovali nada mnom; kad se noga moja oklizne, oni se protiv mene uzdižu.”
17 Jer ja gotovo šepam i tuga je moja neprestano preda mnom.
18 Jer ja ću obznaniti nepravdu svoju, žaliću zbog grijeha svoga.
19 Ali neprijatelji su moji puni života, i snažni su; i umnožili su se oni koji me nepravedno mrze.
20 I oni koji zlim za dobro uzvraćaju protivnici su moji, jer ja slijedim ono što je dobro.
21 Nemoj me napustiti, Gospode! Bože moj, ne budi daleko od mene!
22 Požuri se da mi pomogneš, Gospode, spasenje moje!

https://hrbiblija.cc/Bible/psalmi/38

Свети Меркурије Бригински или св. Меркурије Матвијенко помаже за болесне ноге:
https://ru.m.wikipedia.org/wiki/Меркурий_(Матвиенко)
 
Rečenica je jasna da ne može biti jasnija. evo je još jednom:

Dj 20,7: U prvi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh, Pavao im govoraše i kako je sutradan kanio otputovati, probesjedi sve do ponoći.

Dakle, u vrijeme kad su se sastali već bijaše prvi dan tjedna, što će reći da je židovska subota već bila završila. Tako da je tvoja konstatacija - 'Pavle nije hteo da putuje u subotu', smiješna i besmislena jer je Pavao mogao otputovati ne kršeći subotu, jer je već prošla. Ipak, Pavao se u prvi dan tjedna sastao s kršćanima na 'lomljenju kruha' - Euharistiji.
Pa uvece su se sastali cim je subota zavrsila, zalaakom je pocela nedelja.
A sastali su se da bi Pavle mogao da krene radnim danom nedeljom na put.
Pavle ocigledno ne putuje subotom vec nedeljom, jer mu je to radni dan i nista mu ne znaci.
I to okupljanje se desilo samo zato jer on treba da krene na put.
U to vreme kada je neko kretao na put, nisu ga videli godinama ili nikad.
 
U 15 veku nalaze etiopske hriscane koji svetkuju subotu.


Istorija Etiopske crkve.
S 87,88
Kada su Portugalci oplovili Afriku, zacudjeno su ustanovili da su Etiopljani bili Hriscani..
Osim toga jako ih je zbunilo da ovaj narod ne svetkuje nedelju vec subotu sedmi dan sedmice. (SABAT SUBOTU)


Kada je jedna Etiopska delegacija 1534 pne. na kraljevskom dvoru u Lisabonu bila upitana o tome, dali du sledeci odgovor:
Posto je Bog posle stvaranja sam pocinuo na Taj dan (subotu) i proglaso ga svetim.
Ne postovanje tog dana bi bilo protivno bozjoj volji i njegovoj zapovesti.
Koji bi pre pustio da propadne nebo i zemlja nego njegova rec.
Jos pored toga, Isus nije dosao da unisti zakon vec ispuni.
Dakle ne radi se o tome da se imitiraju jevreji. Vec iz poslusnosti prema Hristu i apostolima postujemo ovaj dan. (Subotu)
Dr. Geddes, Church History of Ethiopia, S. 87, 88)


Kako su Etiopljani hriscani i ko ih je naucio da slave subotu a ni traga od nedelje nije bilo kod njih dok im i nedelju nisu nametnuli?


Etiopija je jedna od najstarijih hrišćanskih država u svetu. Etiopska orijentalno-pravoslavna crkva je drevnoistočna crkva i najbrojnija je u čitavoj zemlji, a bila je deo koptske orijentalno-pravoslavne crkve sve do 1959.


Zapisano je da je Matej Jevanđelista, jedan od dvanaestorica apostola umro u Etiopiji.[4]


примивши Светог Духа Матеј је проповедао Јеванђеље у Партији, Мидији и Етиопији. У Етиопији га је погубио кнез чију је жени и сина крстио, но покајавши се после вађења оловног ковчега са телом апостола Матеја из мора, кнез се и сам крстио и примио име Матеја.


Mnogi veruju da je Jevanđelje stiglo ranije u Etiopiju, a kraljevski zvaničnik je opisao kako je kršten od strane Filipa jevanđeliste, što stoji u osmom poglavlju knjige Dela apostolska


Znaci jevandjelje su Etiopljanima doneli sami apostoli, a sa time i subotu, vise nego ocigledno a ne nedelju..
Јој, јој, .....између Апостолског доба и 1534. могло је да се деси 100 ствари у вези Етиопске цркве.

Види, у данашњем времену када имамо интернет и AI и довољно енглески и руски, и само мало воље и труда и може да се нађе било шта што треба.

За пар минута, укуца се Етиопска црква и може да се нађе брдо информација :rtfm:, ево прво око а.Матеја, то што си преузео и пише да је а.Матеј проповедао у Партији и Мидији и Етиопији, ево та Партија и Мидија су ти , Мидија - градић у Турској на обали Црног Мора и Партија _ област у северо - источном Ирану, зашто је битно, зато што та Етиопија што се спомиње није Етиопија Афричка, него ткзв. Етиопија јужно од Каспијског Мора, и ту су ти близу и ове Партија и Мидија, значи у тим областима је проповедао а.Матеј, Партија и Мидија и ткзв. Етиопија Каспијско Море, ова Етиопија у Африци ти је на други крај света. :kolac:

Ово доле линк са неким подацима :

https://www.newadvent.org/cathen/10056b.htm

Of Matthew's subsequent career we have only inaccurate or legendary data. St. Irenæus tells us that Matthew preached the Gospel among the Hebrews, St. Clement of Alexandria claiming that he did this for fifteen years, and Eusebius maintains that, before going into other countries, he gave them his Gospel in the mother tongue. Ancient writers are not as one as to the countries evangelized by Matthew, but almost all mention Ethiopia to the south of the Caspian Sea (not Ethiopia in Africa), and some Persia and the kingdom of the Parthians, Macedonia, and Syria.

According to Heracleon, who is quoted by Clement of Alexandria, Matthew did not die a martyr, but this opinion conflicts with all other ancient testimony. Let us add, however, that the account of his martyrdom in the apocryphal Greek writings entitled "Martyrium S. Matthæi in Ponto" and published by Bonnet, "Acta apostolorum apocrypha" (Leipzig, 1898), is absolutely devoid of historic value. Lipsius holds that this "Martyrium S. Matthæi", which contains traces of Gnosticism, must have been published in the third century.

Видиш, није то та Етиопија у Африци, ево ти овде доле све о тој ткз.Етиопији Каспијско Море и о томе како је а.Матеј тамо на тим просторима проповедао :

https://ethiopianism411.wordpress.com/2012/11/20/ancient-armenia-once-home-to-the-second-ethiopia/

Тако да, шта да ти кажем, мало си фулао :mrgreen: бре, Гласник, светска историја и историја Цркве, мораш мало више да загрејеш столицу и концетрација и да видиш шта тачно пише.

Е, зато је у 4.веку, св.Атанасије Велики у Александрији рукоположио у епископа Фрументија који је после отишао у Етиопију и крстио тадашњег краља Езану и тако је Етиопија постала хришћанска држава. Да не причамо да је св.Атанасије славио недељу дан Васкрсења.

Вики :

" Према Делима апостолским (8,26-40), ђакон Филип је крстио евнуха, дворанина етиопске царице Кандакије који је донео Јеванђеље у своју отаџбину. Историјски је установљено да су овде средином 4. века проповедали браћа Фрументије и Едесије из Тира, који су претходно били робови на краљевском двору у Аксуму. Фрументије је отпутовао у Александрију где га је за епископа хиротонисао Атанасије Велики (негде око 295.-373.), а у повратку крстио је аксумског краља Езану. Обраћењем краљевске куће хришћанство је постало државна религија. На челу Цркве је стајао митрополит, звани абуна, кога је убудуће хиротонисао коптски александријски патријарх. Ова институционална зависност Етиопске од Коптске цркве трајала је све до 20. века."

Вики :

"Christianity in Ethiopia dates back to the ancient Kingdom of Aksum, when the King Ezana first adopted the faith in the 4th century AD. This makes Ethiopia one of the first regions in the world to officially adopt Christianity. "

Одакле онда субота у Етиопији, ево одговора :

" Године 1270. дошло је до смене династија: на место Цагве-династије дошла је тзв. „соломонска династија“, која је окончана тек свргавањем последњег хришћанског цара Хаила Селасија 12. септембра 1974. године и његовим погубљењем 1975. Владавина ове династије у трајању дужем од 700 година оставила је трајан печат на етиопску Цркву и културу. У историјском спису Кебре негест („слава царевâ“), написаном почетком 14. века, налази се правно оправдање династије - довођење у везу етиопске историје спасења с царем Соломоном: према овом спису, царица од Сабе је после своје посете Соломону понела сина, ког је назвала Менилек. Кад је Менилек одрастао, отпутовао је своме оцу Соломону у Јерусалим и овај га је поставио за етиопског цара. Према споменутом историјском делу, Менилекови пратиоци су украли Ковчег завета из јерусалимског храма, а у Јерусалиму на своје место оставили репродукцију, док су оригинални Ковчег донели у Етиопију. Овај оригинал, према предању, налази се у Саборној цркви Марије Сионске у Аксуму.

Свест да је етиопски народ пореклом постао „нови Израиљ“ и да је земља будући христијанизирана древним мисионарским радом, постала „истински Израиљ“, најснажније је обликовала Етиопску цркву као државну. Ово довођење у везу са Израиљом показује се и у култури етиопског народа и његове Цркве све до данас.

Из тог разлога неки обичаји који воде порекло из јудејства су преузети и очувани. Значајан предмет у свакој етиопској цркви јесте табот на олтару, што је репродукција Ковчега завета. Даље, слично подели јерусалимског храма, све етиопске цркве су подељене на три дела: олтар или светиња над светињама, лађа цркве или светиња намењена за вернике који се причешћују, и припрата за оне који се не причешћују. Субота се празнује исто свечано као и недеља, а почетак године је, сходно јеврејском календару, у септембру. Крштење дечака обавља се после 40 дана, а девојчице после 80 дана од рођења, а обрезање дечака осмог дана по рођењу. Па и у називима места, као што су Назарет, Магдала, или манастирâ као што су Дебре Либан, Дебре Тавор или Гетсиманија, опажа се та повезаност са Израиљом."


И, онда дођу ти Португалци у 15.веку у Етиопију и гле чуда, поред недеље виде и суботу код хришћана, и пошто нису имали интернет домен при себи z:mrgreen: нису могли да изгуглају и виде у чему је цака са суботом. итд.
 
Нека ти се драги Бог смилује и пода ти здравља, ево од срца моје добре молитвене жеље.

Psalam 38 (KJV)

Psalam Davidov. Za spomen.

1 Gospode, ne kori me u gnjevu svome, niti me vaspitavaj kažnjavanjem u jarosti svojoj.
2 Jer strijele se tvoje čvrsto u mene zabijaju, i ruka me tvoja jako pritišće.
3 Nema zdravlja u tijelu mome zbog srdžbe tvoje, ni spokoja u kostima mojim zbog grijeha moga.
4 Jer nepravda je moja prešla preko glave moje, ona je kao teško breme, preteško za mene.
5 Rane moje zaudaraju i gnoje se zbog ludosti moje.
6 Uznemiren sam, jako sam se pognuo; povazdan žalostan idem.
7 Jer bokovi su moji puni odvratne bolesti, i nema zdravlja u tijelu mome.
8 Iznemogao sam i jako slomljen; jaukao sam od strepnje srca svoga.
9 Gospode, sva želja moja pred tobom je, i uzdisanje moje nije od tebe skriveno.
10 Srce moje lupa, snaga me moja napušta; što se tiče svjetla očiju mojih, i ono je od mene otišlo.
11 Voljeni moji i prijatelji moji podalje stoje od rane moje, i rođaci moji daleko stoje.
12 A oni koji traže život moj, zamke mi postavljaju; i oni koji me nastoje ozlijediti, govore zlobe i smišljaju prijevare cijeli dan.
13 A ja, kao gluv čovjek, nisam čuo, i bio sam kao nijem čovjek koji ne otvara usta svojih.
14 Tako sam bio kao čovjek koji ne čuje i u čijim ustima nema prijekora.
15 Jer u tebe, Gospode, polažem nadu; ti ćeš čuti, Gospode, Bože moj.
16 Jer sam rekao: “Usliši me, da se ne bi radovali nada mnom; kad se noga moja oklizne, oni se protiv mene uzdižu.”
17 Jer ja gotovo šepam i tuga je moja neprestano preda mnom.
18 Jer ja ću obznaniti nepravdu svoju, žaliću zbog grijeha svoga.
19 Ali neprijatelji su moji puni života, i snažni su; i umnožili su se oni koji me nepravedno mrze.
20 I oni koji zlim za dobro uzvraćaju protivnici su moji, jer ja slijedim ono što je dobro.
21 Nemoj me napustiti, Gospode! Bože moj, ne budi daleko od mene!
22 Požuri se da mi pomogneš, Gospode, spasenje moje!

https://hrbiblija.cc/Bible/psalmi/38

Свети Меркурије Бригински или св. Меркурије Матвијенко помаже за болесне ноге:
https://ru.m.wikipedia.org/wiki/Меркурий_(Матвиенко)
Хвала ти пуно брате Гедеон.
 
Јој, јој, .....између Апостолског доба и 1534. могло је да се деси 100 ствари у вези Етиопске цркве.

Види, у данашњем времену када имамо интернет и AI и довољно енглески и руски, и само мало воље и труда и може да се нађе било шта што треба.

За пар минута, укуца се Етиопска црква и може да се нађе брдо информација :rtfm:, ево прво око а.Матеја, то што си преузео и пише да је а.Матеј проповедао у Партији и Мидији и Етиопији, ево та Партија и Мидија су ти , Мидија - градић у Турској на обали Црног Мора и Партија _ област у северо - источном Ирану, зашто је битно, зато што та Етиопија што се спомиње није Етиопија Афричка, него ткзв. Етиопија јужно од Каспијског Мора, и ту су ти близу и ове Партија и Мидија, значи у тим областима је проповедао а.Матеј, Партија и Мидија и ткзв. Етиопија Каспијско Море, ова Етиопија у Африци ти је на други крај света. :kolac:

Ово доле линк са неким подацима :

https://www.newadvent.org/cathen/10056b.htm

Of Matthew's subsequent career we have only inaccurate or legendary data. St. Irenæus tells us that Matthew preached the Gospel among the Hebrews, St. Clement of Alexandria claiming that he did this for fifteen years, and Eusebius maintains that, before going into other countries, he gave them his Gospel in the mother tongue. Ancient writers are not as one as to the countries evangelized by Matthew, but almost all mention Ethiopia to the south of the Caspian Sea (not Ethiopia in Africa), and some Persia and the kingdom of the Parthians, Macedonia, and Syria.

According to Heracleon, who is quoted by Clement of Alexandria, Matthew did not die a martyr, but this opinion conflicts with all other ancient testimony. Let us add, however, that the account of his martyrdom in the apocryphal Greek writings entitled "Martyrium S. Matthæi in Ponto" and published by Bonnet, "Acta apostolorum apocrypha" (Leipzig, 1898), is absolutely devoid of historic value. Lipsius holds that this "Martyrium S. Matthæi", which contains traces of Gnosticism, must have been published in the third century.

Видиш, није то та Етиопија у Африци, ево ти овде доле све о тој ткз.Етиопији Каспијско Море и о томе како је а.Матеј тамо на тим просторима проповедао :

https://ethiopianism411.wordpress.com/2012/11/20/ancient-armenia-once-home-to-the-second-ethiopia/

Тако да, шта да ти кажем, мало си фулао :mrgreen: бре, Гласник, светска историја и историја Цркве, мораш мало више да загрејеш столицу и концетрација и да видиш шта тачно пише.

Е, зато је у 4.веку, св.Атанасије Велики у Александрији рукоположио у епископа Фрументија који је после отишао у Етиопију и крстио тадашњег краља Езану и тако је Етиопија постала хришћанска држава. Да не причамо да је св.Атанасије славио недељу дан Васкрсења.

Вики :

" Према Делима апостолским (8,26-40), ђакон Филип је крстио евнуха, дворанина етиопске царице Кандакије који је донео Јеванђеље у своју отаџбину. Историјски је установљено да су овде средином 4. века проповедали браћа Фрументије и Едесије из Тира, који су претходно били робови на краљевском двору у Аксуму. Фрументије је отпутовао у Александрију где га је за епископа хиротонисао Атанасије Велики (негде око 295.-373.), а у повратку крстио је аксумског краља Езану. Обраћењем краљевске куће хришћанство је постало државна религија. На челу Цркве је стајао митрополит, звани абуна, кога је убудуће хиротонисао коптски александријски патријарх. Ова институционална зависност Етиопске од Коптске цркве трајала је све до 20. века."

Вики :

"Christianity in Ethiopia dates back to the ancient Kingdom of Aksum, when the King Ezana first adopted the faith in the 4th century AD. This makes Ethiopia one of the first regions in the world to officially adopt Christianity. "

Одакле онда субота у Етиопији, ево одговора :

" Године 1270. дошло је до смене династија: на место Цагве-династије дошла је тзв. „соломонска династија“, која је окончана тек свргавањем последњег хришћанског цара Хаила Селасија 12. септембра 1974. године и његовим погубљењем 1975. Владавина ове династије у трајању дужем од 700 година оставила је трајан печат на етиопску Цркву и културу. У историјском спису Кебре негест („слава царевâ“), написаном почетком 14. века, налази се правно оправдање династије - довођење у везу етиопске историје спасења с царем Соломоном: према овом спису, царица од Сабе је после своје посете Соломону понела сина, ког је назвала Менилек. Кад је Менилек одрастао, отпутовао је своме оцу Соломону у Јерусалим и овај га је поставио за етиопског цара. Према споменутом историјском делу, Менилекови пратиоци су украли Ковчег завета из јерусалимског храма, а у Јерусалиму на своје место оставили репродукцију, док су оригинални Ковчег донели у Етиопију. Овај оригинал, према предању, налази се у Саборној цркви Марије Сионске у Аксуму.

Свест да је етиопски народ пореклом постао „нови Израиљ“ и да је земља будући христијанизирана древним мисионарским радом, постала „истински Израиљ“, најснажније је обликовала Етиопску цркву као државну. Ово довођење у везу са Израиљом показује се и у култури етиопског народа и његове Цркве све до данас.

Из тог разлога неки обичаји који воде порекло из јудејства су преузети и очувани. Значајан предмет у свакој етиопској цркви јесте табот на олтару, што је репродукција Ковчега завета. Даље, слично подели јерусалимског храма, све етиопске цркве су подељене на три дела: олтар или светиња над светињама, лађа цркве или светиња намењена за вернике који се причешћују, и припрата за оне који се не причешћују. Субота се празнује исто свечано као и недеља, а почетак године је, сходно јеврејском календару, у септембру. Крштење дечака обавља се после 40 дана, а девојчице после 80 дана од рођења, а обрезање дечака осмог дана по рођењу. Па и у називима места, као што су Назарет, Магдала, или манастирâ као што су Дебре Либан, Дебре Тавор или Гетсиманија, опажа се та повезаност са Израиљом."


И, онда дођу ти Португалци у 15.веку у Етиопију и гле чуда, поред недеље виде и суботу код хришћана, и пошто нису имали интернет домен при себи z:mrgreen: нису могли да изгуглају и виде у чему је цака са суботом. итд.
Pa ti si srusio njihovu istoriju?

Ima nesto sto si izostavio.
A to je i ovo:

Mnogi veruju da je Jevanđelje stiglo ranije u Etiopiju, a kraljevski zvaničnik je opisao kako je kršten od strane Filipa jevanđeliste, što stoji u osmom poglavlju knjige Dela apostolska.


Znaci jevandjelje su Etiopljanima doneli sami apostoli, a sa time i subotu, vise nego ocigledno a ne nedelju..

Dakle, nije rec samo o Mateju

Osim toga kada su ih nasli nisu svetkovali nedelju nego subotu.

Jer dasu u 4 veku primili nedelju onda bi svetkovali nedelju ne subotu.

Drugi problem je sto od 20 argumenata uzmes 1 a 19 pometes pod tepih.
To tako ne moze.
 

Back
Top