ZabranjeniLegenda
Buduća legenda
- Poruka
- 35.797
Zato što očigledno nije informisani stav.
Zato si tu, da pokazes svoj "informisani" stav a ne da se razbacujes imenima opskurnih autora.
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Zato što očigledno nije informisani stav.
U suštini je diskusija besmislena jerbo će neko nacionalnije orijentacije insistirati na kontinuitetu, da prikaže što drevnije, a oni drugačije orijentacije koncentrisati se na novine.
Sam si odgovorio na ko je odje informisan.
Ваља Абрамовић - Црногорац и то фетиви са ЦЕтИња."- Kad je (Dubrovnik) bio srpski?
- Pa u doba kada su Prasrbi bili samo Pra, a sada su samo Srbi."
![]()
![]()
![]()
Kašić o Srbima i njihovoj kulturi nije znao ništa. Da se i ne ponavlja to da je svoj prijevod Biblije stavio u kategoriju koju nasiva slavonski, dalmatinski ili ilirski, koju jasno razlikuje od jezične odrednice srblijanski i rutenski.
Ukoliko se ode dovoljno duboko u prošlost biče sve teže ptonalaziti neke velike dijalekatske granice: na primer, najarhaicnoji srpski govori samog istoka Srbije još uvek čuvaju oblike kao pojdem i dojdem (umesto pođem i dođem) kao i kajkavski i slovenački.Znači Srbi su tada stvarno govorili izgovarajući ou, slično današnjim Međimurcima.
Jel to stari raški ili kosovski dijalekt?
"Čakavska" moda, izgleda, prvo stigla do Trebinja i Popova Polja, a odatle u Dubrovnik:Evo ovako -
Vaskoliki čakavski elementi u srpskoj dubrovačkoj lirici:
![]()
Oblik ‘opština’ je u srpski ušao iz staroslovenskog."Čakavska" moda, izgleda, prvo stigla do Trebinja i Popova Polja, a odatle u Dubrovnik:
Писмо поповске опћине (поред Требиња) Дубровнику — ХIII столеће.
От поповске опћине кнезу дубровǎчкому и градској опћинě.
То јере смо уговорили станǎкǎм о Узмěх у недěљу, да ви ни сте рекли да се станемо на
оној странě рěке - нећемо ити к вам на ону страну дě ни нê закон, дě ви Радославу давше руку - тере га везасте!
Да, ако ћемо правому станку - у ки дǎн ? Ђурђев дǎн!
У тǎде дǎн да се станемо у Затоњě - дě имамо властелску потрěбу.
И кака је ваша правина ?
Уговористе, да путника прěдаде Трстеничане на станцě - тере је Климě Ничевић Хранишу у град привел.
Бог ви дај здравије.
![]()
Da, i to, moje je mišljenje, preko pogrešnog čitanja. Jer ligaturisani digrafi št i žd trebalo je originalno da zamene ć (tś) i đ (dź) i verovatno je trebalo tako da se čitaju - ć (tś) i đ (dź), a ne obrnuto - śt i źd!Oblik ‘opština’ je u srpski ušao iz staroslovenskog.
praslovenske konsonante *dj’ i *tj’ u srpskom su zamenili glasovi ć i đ, sve do krajnjeg istoka, bez obzira na to što su u par dijalekata ‘ć‘ i ‘đ‘u nekim pozicijama očvrsla u ‘č’ i ‘dž‘.Da, i to, moje je mišljenje, preko pogrešnog čitanja. Jer ligaturisani digrafi št i žd trebalo je originalno da zamene ć (tś) i đ (dź) i verovatno je trebalo tako da se čitaju - ć (tś) i đ (dź)!
Zanimljivo koliko je nekima ovde teško da prihvate da se sve do stvaranja Kraljevine SHS stanovništvo Dubrovnika izjašnjavalo kao Srbi. Dodatak je i karta Banovine Hrvatske, definitivno je bila veća od Republike Hrvatske. To su Hrvatima dali Srbi, sigurno iz mržnje.
Dubrovački časopis iz 1898. godine: Većina govori srpskim jezikom
U statističkom delu u dubrovačkom kalendaru, pored podataka o broju stanovnika u Dubrovniku i pripadajućim naseljima, između ostalog, može se videti i izjašnjavanje o tome kojim jezikom se govori u kući.
ponedeljak, 2.10.2023. | 13:50 -> 14:00
Tweet
Pogledajte prilog 1420704
Na pitanje koji jezik govore u kući, njih 9.713 se izjasnilo da je to srpski jezik, 716 talijanski, 384 mađarski, 285 nemački, 52 češki, 19 slovenački, šest poljski i dva ruski jezik. Dubrovnik je (sa naseljima Gruž-Lapad, Brgat Gornji, Brgat Donji, Grbavac, Martinovići, Makoše, Buići, Petrača, Čelopeci, Čibača, Brašina, Zavrelje, Soline i Plat) po popisu iz 1890. godine imao 11.177 stanovnika. Od tog broja najveći broj su činili katolici (10.327), pravoslavnih je bilo 546, evangelista 221, Jevreja 79, muhamedanaca dva i jedan unijat, te jedan stanovnik bez verskog opredeljenja.
Ovaj broj Kalendara je izašao 1897. godine, a za narednu 1898. godinu. Kalendar je štampan latinicom i bavio se književnošću, istorijom, kulturom i politikom, a uređivao ga je (period: 1897–1903) Antun Fabris (1864–1904), dubrovački Srbin katolik.
Saradnici Fabrisu bili su mnogi tamošnji ugledni Srbi katolici: Andra Murat, Ivan Stojanović (1829–1900), Marko Car (1859–1953), Vid Vuletić Vukasović (1853–1933).
Pogledajte prilog 1420699
Pogledajte prilog 1420700
Da, imaš na sledećem linku https://dais.sanu.ac.rs/bitstream/id/42872/Srpski_molitvenik_Spomenica_Milanu_Resetaru.pdf publikaciju SANU posvećenu Milanu Rešetaru i njegovim istraživanjima najstarijeg dubrovačkog etničkog identiteta..Српски дубровачки молитвеник је најстарија књига штампана ћирилицом на српском народном језику.
Била је намењена Србима католицима.
Zanimljivo koliko je nekima ovde teško da prihvate da se sve do stvaranja Kraljevine SHS stanovništvo Dubrovnika izjašnjavalo kao Srbi.
Neki su i imali. Imaš masu hrvatskih istoriografskih dela i publicističkih mudrosti koji se bave uzrocima takve jedne stra’ote.Ne, nego je zanimljivo kako se Srbima objasni da se srpsko-hrvatski u HB nazivao u praksi skraćeno "srpski" ili "hrvatski", za potrebe tijesnih tablica, a nakon toga ti isti Srbi zašute, onda pričekaju da prođe par mjeseci ili par godina, i onda se vrate nazad sa tim istim dokumentom za koji im je dokazano da ne predstavlja ništa...
Dakle, SVJESNO LAŽETE !!!
E sad da te pitam, pošto ti voliš ludnice i luđačke košulje spominjat, gdje bi stavio čovjeka (a taj čovjek si ti) koji tvrdi da Hrvati danas u Dubrovniku svjesno skrivaju da su im se RODITELJI izjašnjavali kao Srbi?
Jer pošto ti tvrdiš da su se Dubrovčani do 1918. izjašnjavali kao Srbi to bi značilo da su Dubrovčani koji su 1991. imali 50 godina imali roditelje koji su se izjašnjavali kao Srbi, ŠTO NAS DOVODI DO ZAKLJUČKA DA JE CIJELI DUBROVNIK 1991. SAKRIVAO DA SU ZAPRAVO SRBI
.
Neki su i imali. Imaš masu hrvatskih istoriografskih dela i publicističkih mudrosti koji se bave uzrocima takve jedne stra’ote.