Dubrovačka književnost je srpska i bazirana je na kosovskom zavetu!

  • Začetnik teme Začetnik teme Neno
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
U austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču se čuva prijevod Sofoklove tragedije "Elektra". Prijevod iz "tugieh iesika u Harvackij". - Venecija 1597

Autor prijevoda je Dubrovčanin Dominko Zlatarić.

https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Динко_Златарић

https://search.onb.ac.at/primo-explore/fulldisplay?docid=ONB_alma21318822620003338&context=L&vid=ONB&search_scope=ONB_gesamtbestand&adaptor=Local Search Engine&tab=default_tab&query=any,contains,22.N.3&mode=basic

Screenshot_20240409_183010_Chrome.jpg
 
Koji to beše ratovi? Srbija je imala solidne odnose sa Dubrovnikom u srednjem veku, prodala im Konavle, imala trgovačke veze itd
Godine 1185. srpski vladar Nemanja opsjedao je grad. Kada nisu uspjeli potpisali su mirovni ugovor.

U 14. i 15. Ratuju sa Hercegovcima u svojem zaleđu.

1806. Rusi sa Crnogorcima i Srbima napadaju Dubrovačku republiku. Vladika Njegoš proglašava sveti rat protiv katolika i iz nekog razloga prijeti i napadom na Zagreb dok trpi neuspjehe kod Dubrovnika.

1991. Opet Srbi i Crnogorci napadaju područje Dubrovnika i sam grad, prijete ulaskom u Zagreb.. Opet bivaju poraženi.
 
Бег у окриље римокатоличанства због неподношљивости живљења шизматичке одбачености,
историјски је доказана појава. Неспоразуми и долазе због деловања конгрегације за пропаганду вере,
зар се Дубровчани нису кхурвали и са Османлијама? Какав њихов статус беше, повлашћени трговаца?
Eeee, što?
 
Godine 1185. srpski vladar Nemanja opsjedao je grad. Kada nisu uspjeli potpisali su mirovni ugovor.
Da to je Nemanjina kampanja osvajanja južnoslovenskih prostora. Nakon pada Duklje Dubrovnik je bio logična meta. Grad je "bombardovan" i dalje se ne zna šta se dešavalo a onda imamo sporazum Dubrovnika i Raške. Moguće i da je zauzeo deo Dubrovnika ili čak ušao u grad privremeno.

1806. Rusi sa Crnogorcima i Srbima napadaju Dubrovačku republiku.
Rusko-francuski rat, CG je tu samo ruski saveznik. Cilj je bio isterivanje Francuza a ne rat protiv Dubrovčana.

1991. Opet Srbi i Crnogorci napadaju područje Dubrovnika i sam grad, prijete ulaskom u Zagreb..
JNA koja je smatrala da Dubrovnik pripada Jugoslaviji...

U 14. i 15. Ratuju sa Hercegovcima u svojem zaleđu.
Šta tačno?

Opet bivaju poraženi.
Zapravo se JNA povukla nije poražena na bojnom polju ako ćemo bukvalno.
 
Da to je Nemanjina kampanja osvajanja južnoslovenskih prostora. Nakon pada Duklje Dubrovnik je bio logična meta. Grad je "bombardovan" i dalje se ne zna šta se dešavalo a onda imamo sporazum Dubrovnika i Raške. Moguće i da je zauzeo deo Dubrovnika ili čak ušao u grad privremeno.
Разлог није освајање Дубровника, не кажем да би Немањи сметало да га има, али то није разлог, већ коришћење територије српске државе без плаћања пореза.
Немањино 'освајање' Дубровника је поприлично описано, односно, довољно описано да схватимо о чему се ради. Споразум Дубровника и Рашке не постоји, то је споразум аутономног града-државе под заштитом норманксог краља и српске државе.
 
Spamanje vam odlično ide..
******************************************************
"Da li su se ikada stanari Banovog brda, Ulice Antuna Fabrisa na Savskom vencu ili Mede Pucića na Paliluli pitali otkud ova imena? Nažalost, ogroman broj se nikada nije zamislio nad ovim nazivima. A da li bi trebalo – neka pokažu sledeći redovi.

Ti ljudi, kao i mnogi drugi, bili su Dubrovčani starinom. Dakle, ni od kuda nisu došli u taj lepi grad, a naročiti nisu došli iz Šumadije. A bili su Srbi. Pri tome to nisu bili nepismeni seljaci kojima je neko pametniji mogao utuviti u glavu da su nešto što nisu, nego vrsni intelektualci, obrazovani na najprestižnijim evropskim univerzitetima. Ogroman broj njih bio je plemićkog porekla. Ali, bilo ih je iz svih društvenih slojeva i svi su bili Srbi.

Što je najvažnije, svi su bili rimokatoličke vere i njihov rimokatolicizam ih nije sprečavao da budu nacionalno Srbi, jer vera i nacija nisu i ne mogu biti isto. Ali je tačno da religija veoma bitno utiče na nacionalno konstituisanje. Bitno je da sve ove ljude, koje smo naveli kao Srbe, tako nacionalno određuju i današnji hrvatski izvori. I niko od njih ne spori da je reč o ljudima koji su se dobrovoljno izjasnili kao Srbi. Koliko ih je bilo najbolje opisuje anegdota o dolasku Branislava Nušića u Dubrovnik. Nušić pita dečaka koga sreće: „Gde je ovde srpska crkva?”, a mali mu odgovara: „Gosparu moj, ovdje su vam sve crkve srpske, valjda mislite pravoslavna”."

Isječak iz „Tajna dubrovačkih Srba rimokatolika“
prof dr Miroljub Jevtić.

Ne samo što su se "dobrovoljno izjasnili kao Srbi", nego su i dobrovoljno falsificirali popis stanovništva 1890 i posrbili cijelo stanovništvo Dubrovnika uključujući dubrovačke Pravaše (:hahaha:) i objavili sve to u kalendaru "srpske dubrovačke štamparije" 1898e godine.

I taj falsificirani popis taj "prof. dr. Miroljub Jevtić" stalno citira :hahaha: Tako da gotovo sigurno možemo reći da je ta anegdota izmišljena

Dakle kako je moguće da ti veliki Srbi katolici i intelektualci nakon što su pretresli vjerojatno svaku knjižicu, svaki arhiv u Dubrovniku nisu mogli naći ništa o dubrovačkom srpstvu osim osobnih osjećaja?
 
Pojma nemaš. Prevod je rađen po narudžbi Jurja Zrinskog (Hrvata, FYI) i otud je "u harvackij jezik složena".

https://forum.krstarica.com/search/...=1&c[nodes][0]=26&c[users]=Mrkalj&o=relevance Zijeeev... :kafa:

Zrinsjki je bio "Kajkavac", knjiga je napisna narječjem koje i svi ostali Dubrovčani koriste. Od Kajkavice ni traga. Zlatarićeva Elektra se ne razlikuje od ostalih dubrovačkih djela. Znači svoj jezik zove hrvatskim.

Također iz predgovora...

Screenshot_20240409_203943_Chrome.jpg


Objasni što tu piše jer očito imas pojma? Da vidim kakva tvoja konstrukcija slijedi.
 
Zrinsjki je bio "Kajkavac", knjiga je napisna narječjem koje i svi ostali Dubrovčani koriste. Od Kajkavice ni traga. Zlatarićeva Elektra se ne razlikuje od ostalih dubrovačkih djela. Znači svoj jezik zove hrvatskim.

Također iz predgovora...

Pogledajte prilog 1528365

Objasni što tu piše jer očito imas pojma?
Из којег века је цитат? И интересанто би било да @Mej bregami изнесе мишљење који је ово језик, односно како се зове?
 
Из којег века је цитат? И интересанто би било да @Mej bregami изнесе мишљење који је ово језик, односно како се зове?

Pa citat je iz knjige, preciznije u predgovoru. @Mej bregami nema tu što iznositi, Zlatarić je lijepo rekao o kojem jeziku se radi.
 
Из којег века је цитат? И интересанто би било да @Mej bregami изнесе мишљење који је ово језик, односно како се зове?
On je u tripu da su Srbi govorili da crkvenoslovenski i da im je trebao prevodilac na jezik kojim su govorili Dubrovčani a po nekoj logici i Hercegovci, Bosanci itd.
To bi impliciralo da su Srbi bez medija i školskog sistema naučili čitav jedan jezik, dakako hrvatski, kojim su govorili ovi koje sam gore naveo

Šta misliš kako je onaj u Dubrovniku izvikivao na srpskom?

Poznanije, kradenije tkaninenije, utamničenije...
 
Pa citat je iz knjige, preciznije u predgovoru. @Mej bregami nema tu što iznositi, Zlatarić je lijepo rekao o kojem jeziku se radi.
Мислим да не схваташ зашто сам написао за Брегамија.
Претпостављам да је Златарић написао да је 'хрватски'-дословно тако?
 
On je u tripu da su Srbi govorili da crkvenoslovenski i da im je trebao prevodilac na jezik kojim su govorili Dubrovčani a po nekoj logici i Hercegovci, Bosanci itd.
To bi impliciralo da su Srbi bez medija i školskog sistema naučili čitav jedan jezik, dakako hrvatski, kojim su govorili ovi koje sam gore naveo

Šta misliš kako je onaj u Dubrovniku izvikivao na srpskom?

Poznanije, kradenije tkaninenije, utamničenije...
Ајд за Дубровачане и да разумем, али колико сам ја схватио он је мишљења да тај језик нису разумели ни Срби и то буквално.
 
Мислим да не схваташ зашто сам написао за Брегамија.
Претпостављам да је Златарић написао да је 'хрватски'-дословно тако?

Ne shvaćam, ali čitajući komentar Amelica, mogu si misliti.
Koji jezik bi Zlatarić mogao imati na umu kad kaže "obogatiti također ovaj naš jezik" s obzirom da spominje samo hrvatski?
 
Ne shvaćam, ali čitajući komentar Amelica, mogu si misliti.
Koji jezik bi Zlatarić mogao imati na umu kad kaže "obogatiti također ovaj naš jezik" s obzirom da spominje samo hrvatski?
Меј Брегами сматра да српски документи средњег века нису писани на српском већ неком дал 'црквенословенском' и да то Срби не могу да прочитау јер нпр. пише роуку уместо руку, ово парафразирам. Као да правила правописа тумачи као два различита језика.
На том фону би био и твој цитат, ни Срби ни Хрвати не пишу дословно речи као што су се писале у средњем веку, али то не значи да су то сада други неки језици, осносно да ти срењовековни језици из докумената нису српски или хрватски.
 
Меј Брегами сматра да српски документи средњег века нису писани на српском већ неком дал 'црквенословенском' и да то Срби не могу да прочитау јер нпр. пише роуку уместо руку, ово парафразирам. Као да правила правописа тумачи као два различита језика.
На том фону би био и твој цитат, ни Срби ни Хрвати не пишу дословно речи као што су се писале у средњем веку, али то не значи да су то сада други неки језици, осносно да ти срењовековни језици из докумената нису српски или хрватски.

Hvala na objašnjenju. Ne znam pa ne mogu ništa govoriti o tome. Ja samo znam da su to sve Hrvati i da je Srbin sinonim za Hrvata. Sve ostalo su fabrikacije SPC, Moskve i Putina
 
Hahaha, jel su te latinske dokumente slali u Srbiju da ih razumiju?
Уозбиљи се, латински је лингва франка Европе у то време, поготово код католика, а у Дубровнику језик дипломатије и администрације, обичан народ је говорио српски
 
Уозбиљи се, латински је лингва франка Европе у то време, поготово код католика, а у Дубровнику језик дипломатије и администрације, обичан народ је говорио српски

Ima li izvora za ovo?
 
Ne shvaćam, ali čitajući komentar Amelica, mogu si misliti.
Koji jezik bi Zlatarić mogao imati na umu kad kaže "obogatiti također ovaj naš jezik" s obzirom da spominje samo hrvatski?
Taj je dio pokopao praktički sve Jugoslavene i Srbe.

Prvo je vukovac Tomo Maretić probao tvrditi da je to Zlatarić napisao iz "kurtoasije" prema Zrinskom, što je Ivan Broz (autor ovog pravopisa koji je u porabi, 1892.) ismijao još 1889. s tezama:

* tvrdnja je glupa jer da je Zlatarić mislio na jezik Zrinskog, nazvao bi taj jezik slovenski, budući da je 1597. to bilo najčešće ime za hrvatski kajkavski kojim je pisao Zrinski. Sam Zrinski je pisao da bi mu bilo drago da mu Zlatarić pošalje još kakve knjige, ali ne latinske, nego dalmatinske ali horatske (tim je mislio na jezik Zlatarića, dakle u ovom slučaju dubrovački)

* zatim, imenovanje jezika hrvatskim je i u izdanju koje nema veze sa zrinskim, nego je posvećeno Dubrovčanima Mihu Mahutiću (vjerojano krivi zapis prezimena) i Cvijeti Zuzorić, a tu se jezik isto naziva hrvatski. Dakle, Dubrovčanin Dubrovčanima posvećuje knjigu u kojoj jezik izrijekom naziva hrvatskim.

Kasnije se srpski lingvist Pavle Ivić osramotio jer je podkraj 20. st. ponovio nebuloznu Maretićevu tezu kao tobožnji argument, a što je očita gčuposzt šo je Broz pokazao još 1889.
 

Back
Top