Drevni Spartanci

Penepoleski rat je itetako bio podedzen na bojnom polju ili na moru jer su se zadnje bitke vodili na moru.

Atina je uglavnom izgubila rat zbog nekolikog okolnosti prvo ona velika epidemija koja je odnesela cetvrtinu stanovnistva i Periklesa koji je bio jedini politicar za prestizom.

I luda akcija u Siciliji gde je Atina izgubila ogroman deo vojske bez ucesce samih Laonaca (posto su Spartanci bili samo mali deo ukuptnog Lakedonskog naroda).

A i Sparta je imala posle rata katastrofalnu situaciju, velik deo elite Spartanca su bili mrtvi i na severu se formira nova moc Makedonija.
 
Sudeci po Kesnofontu, bez obzira na sve receno gore, Lakedemonci su i dalje bili strah i trepet u antickom svetu.Podjimo prvo od Agesilajeve kampanje na istoku (po zavrsetku Peloponeskih ratova) gde je mnoge istocnjacke gradove pripojio Grcima, ali doduse nije zeleo da izaziva Persiju -tadasnju supersilu i pokrovitelja Sparte, Atine a bogami i Tebe.Persijskom kralju je manje-vise bilo svejedno ko ce vladati poejdinim feudalnim posedima, dokle god se placa danak.E onda imamo pocetak svih carki kada je tadasnji feudalac Farnanbaz, slao zlato Tebancima da prave pobune i izazivaju charke protiv Sparte i njihovih saveznika.
Do odredjene mere Sparta je bila uspesna u gusenju ovih pobuna a Tebanci su zajedno sa Argivljanima pretrpeli velike poraze : Koroneja i Mantineja. Medjutim malo po malo, Spartanska vojska se krunila sto je rezultiralo eventualnim slabljenjem i finalnim porazom kod Leuktre.
Druga stvar koja je uzrokovala oad Sparte jeste nedostatak konjice, koju su pojedini gradovi sve vise praktikovali, a brilijantni Epaminonda najzad primenio.Ksenofont navodi da Spartanci nisu imali obucenu konjicu nego su pojedini gradjani davali konje ili su sami jahali u borbu.Onda nije ni cudo zasto je Spartanska konjica izgazila sopstvenu pesadiju pri povlacenju.Ali i pored svega Spartanci su se drzali protiv naleta Tebanske Svete Cete, dok nisu izginuli svi polemarsi, sto je rezultiralo njihovim povlacenjem iz borbe.Pa cak i onda, mnogi su zeleli da tela vrate pod borbom, ali je ipak dogovoreno da se posalje izaslanik i potpise primirje i povrate tela.
Sve ovo govori da su Spartanci i dalje imali izuzetnu obuku i da iako to nije ONA Sparta kao iz doba Grcko-Persijskih ratova pa i ranije, mislim da su i dalje imali izuzetnu moc na bojnom polju i ne bih toliko umanjio njihovu snagu, bez obzira na sve poteskoce.


Sto se tice tog famoznog crvenog Spartanskog plasta, da li je moguce da su mozda nosili obicne crvene tunike koje su se nosile ispod ili preko oklopa ?
Mislim da za primer treba pogledati "uniformu" templara koji su za vreme krstaskih ratova nosili tkaninu preko oklopa koja je sprecavala da se usija na suncu.
 
Poslednja izmena:
Sudeci po Kesnofontu, bez obzira na sve receno gore, Lakedemonci su i dalje bili strah i trepet u antickom svetu.Podjimo prvo od Agesilajeve kampanje na istoku (po zavrsetku Peloponeskih ratova) gde je mnoge istocnjacke gradove pripojio Grcima, ali doduse nije zeleo da izaziva Persiju -tadasnju supersilu i pokrovitelja Sparte, Atine a bogami i Tebe.Persijskom kralju je manje-vise bilo svejedno ko ce vladati poejdinim feudalnim posedima, dokle god se placa danak.E onda imamo pocetak svih carki kada je tadasnji feudalac Farnanbaz, slao zlato Tebancima da prave pobune i izazivaju charke protiv Sparte i njihovih saveznika.
Do odredjene mere Sparta je bila uspesna u gusenju ovih pobuna a Tebanci su zajedno sa Argivljanima pretrpeli velike poraze : Koroneja i Mantineja. Medjutim malo po malo, Spartanska vojska se krunila sto je rezultiralo eventualnim slabljenjem i finalnim porazom kod Leuktre.
Druga stvar koja je uzrokovala oad Sparte jeste nedostatak konjice, koju su pojedini gradovi sve vise praktikovali, a brilijantni Epaminonda najzad primenio.Ksenofont navodi da Spartanci nisu imali obucenu konjicu nego su pojedini gradjani davali konje ili su sami jahali u borbu.Onda nije ni cudo zasto je Spartanska konjica izgazila sopstvenu pesadiju pri povlacenju.Ali i pored svega Spartanci su se drzali protiv naleta Tebanske Svete Cete, dok nisu izginuli svi polemarsi, sto je rezultiralo njihovim povlacenjem iz borbe.Pa cak i onda, mnogi su zeleli da tela vrate pod borbom, ali je ipak dogovoreno da se posalje izaslanik i potpise primirje i povrate tela.
Sve ovo govori da su Spartanci i dalje imali izuzetnu obuku i da iako to nije ONA Sparta kao iz doba Grcko-Persijskih ratova pa i ranije, mislim da su i dalje imali izuzetnu moc na bojnom polju i ne bih toliko umanjio njihovu snagu, bez obzira na sve poteskoce.


Sto se tice tog famoznog crvenog Spartanskog plasta, da li je moguce da su mozda nosili obicne crvene tunike koje su se nosile ispod ili preko oklopa ?
Mislim da za primer treba pogledati "uniformu" templara koji su za vreme krstaskih ratova nosili tkaninu preko oklopa koja je sprecavala da se usija na suncu.

Ovako, nije da se u potpunosti slazem, a nije ni da se ne slazem sa ovim.

Prvo, nebi bili ni prvi ni poslednji koji su ziveli od stare slave i reputacije (FK Crvena zvezda ti je odlican primer :deda:) ...Bez sale sad, slozio bih se da su Lakedemonjani uvek bili sila za respekt i drazi saveznik nego neprijatelj. Nekada vise nekada manje,ali u kome god stanju jasno je da je njihova vojska bila ogromna pretnja po sve i nerad suparnik na bojnom polju.

Medjutim, nebih im dodeljivao preteranu reputaciju u ,,post zemljotresno doba''...Preteranu,ne bilo kakvu..Pogotovu sto ista definitivno nije postojala u tolikoj meri cim su heloti nakon visevekovnog pokunjenog cutanja (zbog straha i trepeta Anaksandridove,Kleomenove,Leonidine ili cak Pausanijeve Sparte) ustali na oruzje i toliko godina uspesno odolevali pokusajima da im se ta buna (koja se zbog magnitude sukoba naziva i Trecim mesenijskim ratom) ugusi..na kraju Spartanci nikada nisu uspeli da zauzmu mesenijsko utvrdjenje na pl Itome.

Na to ona mantra koju pominjem sve vreme :

- toliko upecatljiv nagli izostanak pobednika na Panhelenskim igrama kao centralnom dogadjaju u Grckoj (izostaju pobednici u Olimpiji, Delfima.. koje su najvece, za ostale nemam podatke) i to od dotadasnjeg najuspesnijeg grada na Igrama (isti nestanak pobednika se belezi kod Krotonjana, drugih po uspesnosti na Igrama, njihov pad se desava nakon sto ih je porazila Lokra i Regium 480 p.H, tako da ta paralela igre-rat sigurno nesto treba da govori ),
- takodje potpuni izostanak pobednika u juniorskoj konkurenciji, gde su takodje dominirali ranije, govori mi da agoge vise nije proizvodila ono sto je trebala,
- na sve to cinjenica da Spartanci vise ne nose bronzani oklop iz ovog ili onog razloga, najverovatnije ekonomskog, sto se sigurno odrazilo na sam nacin ratovanja i taktiku..oslanjaju se na lakse trupe, na neke druge taktike..sve to se uklapa u prve dve teze savrseno.
- cinjenica da ono sto je nekada bila podrska sada postaje okosnica Lakedemonjanske armije,
- da se broj Spartijata sa 8000 spustio na 400,
- da sada i heloti mogu zauzeti svoje mesto u falangi,
- i naravno rezultati svega toga koji su sve samo ne slavni..

..meni govore da je to drustvo zapalo u jedan zbunjeni haos, iz koga se nije izvuklo. To sto su njihovi hopliti bili u proseku bolji od fokidjanskih, tebanskih ili korincanskih vise je do toga sto su ovi drugi imali jedva u proseku nekakvu obuku, ili nikakvu, a takodje su zapali u krizu, nego do toga sto se Spartanski sistem nesto preterano odrzao (a videces iz vecine ovih teza gore da nikako nije)...

Nije poenta u tome da su Spartanci postali gomila balavandera, vec da je njihov pad krenuo mnogo pre Tebanskog poraza, i da to na cemu je svoju briljantnost pokazao Epaminonda nema toliko slicnosti sa onim na cemu je svoju pokazao Mardonije...a ne mogu da se otmem utisku da mnogi ne shvataju u stvari kolika je razlika izmedju Arhajskog i Klasicnog doba u Grckoj...narocito u Sparti.

Sto se tice plasta, on je poznat odevni predmet da tako kazem. Nosio se van bojnog polja kao simbol statusa, ili gradjanskih prava u ovom slucaju. Cuo sam da su neki tumacili Ksenofonta na nacin da su ti plastovi korisceni kao podloske za oklop, a ne kao odevni predmet poput tunike. Interesantno ali kako god, ja se nisam sretao sa tunikom nosenom preko oklopa u Grckoj. Mislim da je problem sunca nadomestan odbacivanjem odece ispod oklopa (mnogi tvrde da je golotinja na bojnom polju anticke Grcke mnogo prisutnija nego sto se predpostavljalo, pocevsi od konzervativnog 19 i 20 veka), koja tako tanka ionako nicemu nije sluzila, u smislu zastite od metalnog oklopa, koji je usput imao koznu podlosku...

Sto se tice tunika, da su koriscene kao uniforme bojene u crveno (inace jako skupo bojenje) nema osnova, jer jedini izraz koji se pojavljuje kod antickih autora a u formi obojenog materijala koji su hopliti nosili je ''stola'' koji se prevodi kao plast pre nego kao uniforma ili tunika. Zato treba biti oprezan sa izvorima, jer danas mozemo naci svakojake prevode(ovo sam naucio na tezi nacin jer sam bio jedan od onih koji su bili pristalica Spartanskih grimiznih uniformi, poput Rimljana..dok mi nije objasnjeno od strane Grka,da se uprkos online stivu na engleskom na grckom pojavljuje samo jedan izraz, i da on nema veze sa uniformom tj tunikom). Ono sto znamo o izgledu spartanskog hoplita, tj njegove opreme, narocito do polovine 5v p.H. ne pokazuje nikakvu razliku sa ostatkom Grcke. Cuo sam za teorije kako su oni voleli crveno jer je to navodno boja Aresa, boga rata itd..medjutim to je vise projekcija nekih kasnijih vremena, onoga sto se zna o Rimljanima a narocito o danasnjoj analogiji Rat=Sparta=Ares...Nije to bas bilo tako tada, Spartanci nisu cak ni imali hram posvecen Aresu a kamoli da celu svoju vojsku oboje u ,,njegove'' boje. Sta bi onda uradili sa Atinom,Artemidom ili Apolonom..na sta bi licili kada bi se preko uniforme poistovecivali sa njima. Ili jos bolje Dioskurima, koji su imali jedno od najbitnijih mesta u istoriji-mitologiji Sparte..a koji su imali ljusku od jajeta na glavi ?!?
 
Penepoleski rat je itetako bio podedzen na bojnom polju ili na moru jer su se zadnje bitke vodili na moru.

Atina je uglavnom izgubila rat zbog nekolikog okolnosti prvo ona velika epidemija koja je odnesela cetvrtinu stanovnistva i Periklesa koji je bio jedini politicar za prestizom.

I luda akcija u Siciliji gde je Atina izgubila ogroman deo vojske bez ucesce samih Laonaca (posto su Spartanci bili samo mali deo ukuptnog Lakedonskog naroda).

A i Sparta je imala posle rata katastrofalnu situaciju, velik deo elite Spartanca su bili mrtvi i na severu se formira nova moc Makedonija.

Ovaj post mi je negde izmakao.

Ovako. Svidja mi se sto pominjes okolnosti pod kojima je Atina izgubila rat, jer je to upravo ono sto se desilo, u prevodu...nije Sparta pobedila koliko je Atina izgubila, ono sto pokusavam da podvucem sve vreme.

Zaista ne postoje razlozi zbog kojih je Atina izgubila a koji bi mogli da se pripisu vojnoj snazi ili stratesko taktickoj mudrosti Spartanaca (kao svaki put do tada).

Dve okolnosti si naveo, nesrecna okolnost kuga i strateska greska Atinjana Sicilija..Dve nisi, a to su koriscenje persijskog novca za konstruisanje flote i gradjenje tvrdjave Dekeleje od strane Spartanaca - obe se pripisuju mahinacijama Atinjanina Alkibijada, jos od samog rata. Nije bez razloga Tukidid govorio koliko su zapravo bili retki sposobni ljudi u Sparti u to doba, i kako je Atina srljala iz greske u gresku.

A ono sa cim se ne slazem....Iznenadio bi se koliko je malo rat pobedjen na samom bojnom polju i koliko su hopliti, za razliku od predhodnih ratova igrali relativno malu ulogu. Da nije bilo oruzanog sukoba nebi se zvao rat, jelte..ali hoplitska borba nije igrala ni pribliznu ulogu kao pre. Kao sto sam rekao

Veliki deo elite Spartanaca, sta god podrazumevali pod tim, bio je mrtav mnogo pre Jonskog rata...
 
вероватно си у праву. мислим да је слика инспирисана цртежима са керамике, отуда толико мноштво детаља.

Da ne ofiramo coveku temu.

Bravo..slikarstvo staro preko 2500godina, dozivljeno poput fotografije danas i to u kombinaciji sa jeftinim i danas dostupnim materijalima/znanjima itd...ne moze da izadje kako treba.

Inace nisu problem detalji vec odsustvo istih...pravi detalji su nekoliko puta slozeniji, i dolaze mahom od izvrsne tehnike rezbarenja bronze ili kako se to vec zove kada se prave fantasticni reljefi u bronzi...tako nesto nikada nebi moglo biti prikazano na 1x1 cm na glinariji. Te pojednostavljene predstave dekoracije od strane antickog umetnika(drugog izbora i nije imao) ogromna vecina danas po automatizmu dozivljava kao fotografije i doslovno ih uzivo rekonstruise (iako arheologija govori drugacije)...I taj trend se na zalost ne zaustavlja samo drzacu za krestu...

Boje na Grckoj glinariji ne treba uzimati toliko bukvalno, narocito jer se do kasnog Klasicnog perioda koriste samo tri cetiri tona.
Boje nisu dosledne, cak ni medju samim slikama, i nista nam ne govori da li one predstavljaju stvarnu boju ili materijal ili sluze kao puki kontrast - sto je najverovatnije.Ili kao i sve drugo u tom dobu, od svega po malo u potpuno nasumicnom redosledu (da li mozete da zamislite lava sa crvenom grivom, a crnom, a belom?? na glinari postoje sva tri)..Sta treba da govori slika na kojoj su tri razlicita dela oklopa razlicitih boja? Zasto bi onda momci koji su zaista jako lepo ilustrovali ove hoplite, sa svojim bojenjem bili autenticniji od npr Vuka Bojovica koji bi se pojavio sa Nemejskim lavom u tri boje.
Pre svega to je umetnost i cesto je kontrast i estetika/balans slike itd.. primarna.
 
Poslednja izmena:
Da ne ofiramo coveku temu.

Bravo..slikarstvo dozivljeno poput fotografije i to u kombinaciji sa jeftinim i danas dostupnim materijalima/znanjima itd...ne moze da izadje kako treba.

ево, на ово сам мислио:

Hoplit1.gif

The Chigi Vase (c. 640-630 B.C.)

hoplites580.jpg


значи, ти сматраш да су антички сликари дали себи одвећ слободе израза?

дакле, антички сликари су користили боје, као врло ограничену могућност, да тек штуро прикажу мноштво различитих детаља којим су бронзани оклопи, кациге и штитови обиловали. али с битном разликом да су ти детаљи били рељефни, а не бојени.
 
Poslednja izmena:
Da...u nekim situacijama je to cista umetnicka predstava odredjenog elementa tipa obod stita, ili drzac za krestu koga ima ovde negde po temi (a znamo jer je arheologija pokazala te predmete, cak i iz same Sparte) a u nekim situacijama prosta ogranicenost prostorom, alatom, stilom, epohom...Sta bi bilo da je tada postojao neki Tapi npr..Medjutim daleko od toga da se umetnost treba odbaciti kao istorijski dokaz, narocito kada je potkrepljena drugim izvorima.

Kao banalan primer onoga sto hocu da kazem na primeru te dve slike...

- Nisu pronadjeni tragovi farbe na slemovima i oklopu iz arhaicnog i ranoklasicnog perioda...znaci ove razlicite boje mogu lako da predstavljaju razlicite legure bronze..procenat kalaja cini bronzu tamno maslinastijom,veci procenat bakra zucom itd...a sve to je zavisilo od lokacije, ekonomske situacije, trenda itd...Mislim da je naivno zamisljati hoplite sa istom nijansom slemova poput vojske u WWII..Ovde boja moze predstavljati materijal, a moze biti i puka umetnicka sloboda i estetska forma narocito u donjoj slici.

- Slike sa lica stita na keramici morale su biti oslikane jel...rezbarenje se nije moglo prikazati ni tu ni bilo gde drugo gde znamo da je reljef u pitanju a ne boja....U prirodi sve sto imamo su bronzani simboli obicno u paru sa bronzanim obodom, a nekad i citava lica stitova...bez farbe...Ne iskljucujem mogucnost, ali mi je malo verovatno (ukoliko su finansije dozvoljavale, a u Sparti najvise jesu) da ce neko ko na obodu stita ima fenomenalnu bronzanu dekoraciju, i na glavi rezbarenu dekoraciju na slemu (obe arheoloski potvrdjene stvari)...lice ukrasiti farbom? sto je prilican kic...Tako da ovde vrlo lako boja moze predstavljati materijal, rezbarenu dekoraciju...a mozda i stvarnu boju.

- Na drugoj slici se vide nekakvi kruzici oko ruba...Verovatno predstavljaju neku formu pricvrscivanja, medjutim desetak srafova nema ni jedan..broj je bar 20x veci logicno i ni priblizno ove velicine. Ovo je onda cista umetnicka sloboda.

Tako da imamo, materijal, reljef, pravu boju i umetnicku slobodu...u potpuno nedoslednom redosledu i kombinaciji da bi se bilo kakav zakljucak mogao izvesti.
 
Poslednja izmena:
тема боја у култури античке Грчке је врло занимљива. све до скора се (под утиском сачуваних артефаката) сматрало да су архитектонски и скулптурални елементи изворно били природне боје камена. али то није тачно, Грци су обилато користили боје. наравно, мало је вероватно да су бојили и бронзу.. тим пре што су се оклопи морали редовно глачати, а тако би боја брзо спала.
 
тема боја у култури античке Грчке је врло занимљива. све до скора се (под утиском сачуваних артефаката) сматрало да су архитектонски и скулптурални елементи изворно били природне боје камена. али то није тачно, Грци су обилато користили боје. наравно, мало је вероватно да су бојили и бронзу.. тим пре што су се оклопи морали редовно глачати, а тако би боја брзо спала.

Apsolutno tacno...

Dodao bih samo jedan efekat koji nazalost cesto prolazi neopazen i ciji izostanak doprinosi pogresnoj slici, a koji dobro poznaju modelari...a i Holivudski kostimografi (ostali izgleda ne toliko)..a to je tzv weathering efekat...Treba to imati na umu da nebi zasli u neautentican, modernizovani kic, i stvorili sliku sveta kao iz bojanke...i upropastiti bitno otkrice.
 
Apsolutno tacno...

Dodao bih samo jedan efekat koji nazalost cesto prolazi neopazen i ciji izostanak doprinosi pogresnoj slici, a koji dobro poznaju modelari...a i Holivudski kostimografi (ostali izgleda ne toliko)..a to je tzv weathering efekat...Treba to imati na umu da nebi zasli u neautentican, modernizovani kic, i stvorili sliku sveta kao iz bojanke...i upropastiti bitno otkrice.

наравно. ми то данас лако заборављамо јер нам је доступно обиље одеће и предмета које одбацујемо пре него се поцепају или промене боју. античка Грчка није била потрошачко друштво у савременом смислу.
 
наравно. ми то данас лако заборављамо јер нам је доступно обиље одеће и предмета које одбацујемо пре него се поцепају или промене боју. античка Грчка није била потрошачко друштво у савременом смислу.

Upravo to..I to vazi sa sve, ne samo odecu..Kada si vec pomenuo,mislim da treba pomenuti intervju na koji se cesto pozivam. Od zaista velikog umetnika i genija u svom poslu...To je Bob Ringwood, kostimograf. Prica se odnosi na kostime u filmu Troja (tkanine koje ne mogu biti tacnije sa ove distance,na osnovu svega sto sam ikad naucio) ali takodje se moze odnositi i na svaki pokusaj rekonstruisanja bilo cega antickog.

Text je na engleskom, neka ostane tako za sad...

"I got catalogues from every museum around the world that had anything," says Ringwood, "and then spent several days in the British Museum really studying everything and seeing how the clothes and armor were made and what they were made of. I looked a lot at the bas-relief sculptures, which are thousands of tiny figures - I kept setting off the alarms in the museum by getting too close - but if you make the effort to study them, there're actually quite accurate depictions. I was able to base the court clothes on them, which are the most historically accurate costumes in the film."

I think one of the most important things about making an ethnic historical film is that you use ethnic fabrics and ethnic peoples to make it," says Ringwood. "If you try and make them with modern fabrics in modern factories they just look modern, and so we bought all the fabrics from all over the world and they were often fabrics that have been made the same way for 3,000 years. I had about a hundred and fifty people working for me and then we outsourced all over the world, to Iraq, Turkey, India, Sri Lanka, China."

Niti imamo tehnologiju, niti materijale, niti boje niti svo to sunce i vreme provedeno napolju da bi mogli da prikazemo autenticno antickog Grka iz 500 p.H...tako lako. Jedino da imamo toliko vremena, volje, znanja, novca i uticaja da uradimo ovo sto je Bob. E sad oni koji u fotosopu ne obrate paznju na bilo sta od ovoga - to je cisto neznanje. Vazi sa sve, ne samo tkanine...
 
Mene najvise zabrinjava sto Chigi vaza gore na slici prizakaza uopste nije nadjena na teritoriji Grcke vec na teritoriji Italije i kako se tamo nasla!?
Drugo pitanje je, zasto li su se arisokrate iz Italije sahranjivale sa vazama kao drevni Rimljani i Grci ?!?!?
Mada najveca misterija je kako je prezivela sav taj period ako se uzme u obzir da u onim vremenima nije postojao pouzdan nacin da se utvrdi starost nekog predmeta.
http://en.wikipedia.org/wiki/Chigi_vase
 
Poslednja izmena:
Mene najvise zabrinjava sto Chigi vaza gore na slici prizakaza uopste nije nadjena na teritoriji Grcke vec na teritoriji Italije i kako se tamo nasla!?
Drugo pitanje je, zasto li su se arisokrate iz Italije sahranjivale sa vazama kao drevni Rimljani i Grci ?!?!?
Mada najveca misterija je kako je prezivela sav taj period ako se uzme u obzir da u onim vremenima nije postojao pouzdan nacin da se utvrdi starost nekog predmeta.
http://en.wikipedia.org/wiki/Chigi_vase

Magna Graecia.

greek_colonization.jpg
 
Mene najvise zabrinjava sto Chigi vaza gore na slici prizakaza uopste nije nadjena na teritoriji Grcke vec na teritoriji Italije i kako se tamo nasla!?
Drugo pitanje je, zasto li su se arisokrate iz Italije sahranjivale sa vazama kao drevni Rimljani i Grci ?!?!?
Mada najveca misterija je kako je prezivela sav taj period ako se uzme u obzir da u onim vremenima nije postojao pouzdan nacin da se utvrdi starost nekog predmeta.
http://en.wikipedia.org/wiki/Chigi_vase

Slicno razmisljamo...Chigi vaza je u najmanju ruku interesantan komad glinarije, koji je podigao vise pitanja nego sto je dao odgovora, a licno ga smatram jednim od najslimanovskijih :whistling: komada. U smislu tumacenja naslikanog. Toliko grcevito se trudimo da nam sluzi kao Rosetta stone hoplitske evolucije, narocito falange, da potpuno zanemarujemo dosta problematicne detalje...kao i glavno pitanje - da li ona predstavlja falangu uopste? Cak i da li je uopste pravilno datirana (verovali ili ne :evil:) stvar koju si i sam pomenuo i koja svima upada u oci, jer je to uradjeno ne po ugljeniku vec po stilu.

Meni je od cinjenice da je jako atipican protokorintski komad dospeo u koloniju cudnije nesto drugo. Pre svega stil koji jako odskace od svojih primitivnih savremenika...To sto potpuno odskace i u preciznosti slikanja i u bojenju o kompoziciji da ne govorimo..Arhaicno slikarstvo do pojave crveno figuralnog stla poznaje iskljucivo crnofiguralni stil..I nezavisno od toga koliko je komad primitivan ili sofisticiran, boje su iste, crvena,crna i pozadina...Protokorinski komadi neretko su i jednobojni...Nasuprot njima Chigi vaza je cudno bojena u najmanju ruku,nevidjeno u svakom slucaju.

Ovo su otprilike komadi sa istog mesta iz istog vremenskog perioda i logicno istog stila

400px-Olpe_sphinx_Louvre_Cp10475.jpg

5515803127_1b269445f7.jpg

351px-Protocorinthian_aryballos_Louvre_CA2919.jpg



Sve to na stranu, rekoh da se danas, smatram nepravedno, prikaz hoplita sa ove vaze koristi nebi ni verovali za koliko objasnjenja hoplitske tehnike,taktike, opreme,evolucije...itd..I to se uzima kao apsolutni dokaz, bukvalno dogma. Kao i mnoge stvari u temi o antickim Grcima,Spartancima narocito...Pa cak i kada poznata arheologija kaze drugacije...A cak i wikipedia na tom linku ima kvalitetne redove posvecene kontroverzi koju ova vaza nosi..Od naoruzanja koje izostavlja mac kao oruzje koje je do 650 p.H vec bilo u rasirenoj upotrebi, do tumacenja prikaza falange, necuvene perspektive, i takodje necuvenog vojnog flautiste (koji se nigde ne pojavljuje u Arhaicnom dobu)...

Meni licno najinteresantnija bila je teorija o doradi ovog komada, koji nije originalno ovako izgledao..a zagovornik ovog stava poceo je od cinjenice da je opste poznato da natpisi na vazi uopste nisu Korincanski..tako da je sigurno da je bar jednom u istoriji doradjivana...da li je to i poslednji put..pitanje je...

Zuti oklopi takodje...

PS: ne znam kako su dve slike sa dna dospele tu i ne znam kako da ih odatle sklonim.Uglavnom one su jos kasniji primeri protokorinstke glinarije koji vec ulaze i u 6v p.H. a i dalje nisu ni blizu Chigi vazi ni po stilu ni po detalju ni po boji itd.
 

Prilozi

  • transitional.jpg
    transitional.jpg
    108,8 KB · Pregleda: 5
  • 620-590.jpg
    620-590.jpg
    20,2 KB · Pregleda: 5
Poslednja izmena:
Ima li ko informacija kakvo je otprilike bilo telo kod Spartanskih atleta, jer ipak oni nisu imali nekakvu hranu, a opet su bile atlete...
Znam da sam možda i temu pogrešio, ali bilo bi dobro ako bi neko imao takvu informaciju...
 
Takodje, interesantno je da nisu dozvoljavali strancima da borave u njihovom polisu i to je jedan od razloga zasto nema puno pisanih izvora i zasto neke stvari jos uvek nisu razjasnjenje (da li je Likurg postojao zaista i koje je pravo poreklo Spartanaca).
Preljubu nisu kaznjavali, kao npr. u Atini (muz javno stavlja rotkvicu u anus preljubnika, a moze i ubiti svoju nevernu zenicu), vec je postojala mogucnost da se muz i zena lepo dogovore ako ona ima narocitu zelju da spava s nekim, posebno ako je njena zelja zdrav, naocit i u zajednici poznat muskarac. Ako se rodi dete iz tog izleta, muz ga je jednako prihvatao kao da je njegovo najrodjenije (samo nek' je zdravo).
Ako iza smrti roditelja ostane samo cerka, koja se u tom slucaju i u Atini zvala epiklera, ona nije mogla da nasledi samostalno imovinu, vec je birala za kog svog muskog rodjaka ce da se uda, sto je, cak, i pozitivno, s obzirom da u Atini epiklera nije mogla da bira, vec se udavala za najblizeg muskog srodnika (vidi se da Atinjani i nisu bas mislili na zdravo potomstvo).
nekoliko kontroverzi:
1.da su bili ******,to je bilo specifično za Atinjane
2.da im se ne zanporeklo--oni su iz izraelskog plemena DAn,po niim je reka Dunav(Danubius)dobila ime....
 
nekoliko kontroverzi:
1.da su bili ******,to je bilo specifično za Atinjane
2.da im se ne zanporeklo--oni su iz izraelskog plemena DAn,po niim je reka Dunav(Danubius)dobila ime....
Спартанци и Атињани су Дорци.
Такође Грци су Персијанце сматрали феминизиранима и хомосексуалцима и због тога им се ругали, што тешко да је тачно.
Могуће и да је неки Спартанац употребио слично поређење приликом неког пљувања по Атињанима.
 
Ima li ko informacija kakvo je otprilike bilo telo kod Spartanskih atleta, jer ipak oni nisu imali nekakvu hranu, a opet su bile atlete...
Znam da sam možda i temu pogrešio, ali bilo bi dobro ako bi neko imao takvu informaciju...

Uvek smo tu...

Nisam odavno pricao na ovu temu pa cu malo da se raspisem.

Podatke o rezimu ishrane spartanskog vojnika konkretno nemamo. Sve sto mozemo je da na osnovu dostupnih informacija iz antickog doba, i modernih medicinskih zakonitosti, predpostavimo...

Dobro si rekao da su bili atlete, ali pogresno predpostavio da nisu imali nekakvu hranu...

Ja sam dosta vremena proveo bas na temi spartanskog sporta i treninga. Nazalost zauvek cemo ostati uskraceni za podatke o njihovoj pripremi i sistemu koji je od njih napravio to sto jeste.

Sta znamo. Meso, glavni izvor proteina, osnovne gradivne materije nasih misica, bilo je bilo voljeno, i bilo prisutno, narocito u drustvu koje je favorizovalo elitu kao sto je Sparta. Znamo da je kultura u to vreme (a trebamo definisati razdoblje, jer je i anticki svet poznavao i krize i nemastinu i svakakve promene, narocito Sparta) podrazumevala prinosenje zrtava - koza, bikova itd..Pa je primera radi cak sto volova okretano na raznju za igre u Olimpiji. Koliko je meso bilo bitno i kao ishrana i ekonomski, govori i da su mitovi, za njih religijsko-istorijske price, cesto imali za temu kradju ovaca, volova itd. koja je dovodila do ratova i sukoba (Spartancima je to prica o Kastoru i Polideuku npr. ).. Zivotinje su bile svakodnevni deo zivota Grka, narocito u ruralnom predelu kakav je bila Sparta(koja nikada nije bila grad u smislu u kom je Atina). Znamo i da je svaki punopravni Spartanac sa dobijanjem punih gradjanskih prava, nakon zenidbe, dobijao svoj posed na kome su zemlju obradjivali i stoku cuvali heloti. Prihode sa tog poseda,a i prinose, ubirao je gazda, Spartanac.On je morao, uz pomoc zene, da napravi sistem na farmi koji ce donositi stabilne prinose, koji ce mu obezbediti stabilne prihode, jer je nesto poput poreza bio u obavezi da placa drzavi (koja ga je skolovala, trenirala, opremila i nahranila na kampanji). Ovo pricam da docaram dostupnost mesa - jer sam nebrojeno puta cuo poredjenja sa gladijatorima i vegetarijanskom ishranom zbog reference na odvratnu spartansku corbu od krvi (u koju je isla i svinjetina, koju vegetarijanci cesto izostave iz argumenta). Uz privatnu farmu, Spartanac je bio slobodan da lovi, scene lova na divlje svinje ovekovecene su na spartanskoj glinariji...cak postoje i anticke anegdote (Plutarh) koje govore o tome da je Spartanac deo ulova koji donese kuci slao u svoju fiditiju u kasarnu.

Znaci meso, kao najveci izvor proteina u to vreme, uz mleko,jaja i sir - koji je cak bio i deo obreda ,,jurnjave za sirom'' na praznik Artemide Ortije u Sparti, bio je dostupan punopravnom Spartancu, mnogo vise nego sto je meni i tebi danas.

Uz to, ulje, voce, povrce, raznorazni izvori skrobastih ugljenih hidrata koji su gorivo za sve nas a narocito atlete, kao i seceri, takodje su bili dostupni u maltene neogranicenim kolicinama. Zaboravio sam i ribu, koja verujem da je zbog blizine mora i reke bila relativno cesto na meniju Spartanaca,a opet ni malo skupa ili nedostupna. Veoma malo sta je Spartancima bilo nedostupno jer su Spartanski ratnici bili imucni, poput vitezova u Srednjem veku, a Lakedemon najbogatiji polis u Grckoj. Bili su bogato opremljeni oklopima koje je malo ko mogao da priusti u Grckoj, i sigurno nista manje nije ulozeno ni u onog ko oklop nosi.

Zbog toga prica o krvavoj supi ne pije vodu. Pre svega, takav specijalitet, uopste ne mora da znaci da je bio znak siromastva, vec jednostavno - specijalitet.A drugo, pravljen je sa mesom, i niko ne kaze da li je bio predjelo, i da li je bio prvi li sedmi obrok u toku dana.

Pricu o hrani zavrsicu jos jednim sportnim momentom. Navodno izgladnjivanje mladih Spartanaca tokom obuke..i njihova primoranost da kradu da bi jeli. Ovo se ne osporava posto je anticki izvor.Ali kako je lepo i nasiroko objasnjeno u jednom blogu, izgladnjivanje je DEO OBUKE, u ogranicenom trajanju, akutno...samim tim oznacavajuci nesto sto odstupa od uobicajenog..slicnu stvar vidjamo i u modernim sistemima obuke, kada postoji period psihofizickog iznurivanja i gladovanja. Da bi takva obuka imala smisla, deca moraju biti sita pre, inace izgladnjivanje izgladnele dece nebi imalo nikakav efekat.Uostalom rezultati spartanske dece u Olimpiji govore o formi u kojoj su bili.

Sva ova prica je bila da bi utvrdili da je ispunjen glavni preduslov za stvaranje snaznog, zdravog i sposobnog atlete u bukvalnom smislu reci, odnosno hrana. A zbog cega mislimo da su Spartanci bili takvi. Pa zbog onoga sto su ostavili iza sebe.

Spartanci su na igrama u Olimpiji dominirali samo u disciplinama snage. Disciplinama koje traze nesto vecu misicnu masu..Onome ko se bavi sportom poznato je da je sprint atletska disciplina snage (a i onome ko se ne bavi jasan je izgled danasnjih sprintera nasuprot ostalih trkaca)..a u sprintu su Spartanci bili dominantni rekorderi na Igrama, vekovima.

Uz sprint najslavniji sportisti iz Sparte, takodje dominatni, bili su rvaci. Rvanje u anticko doba nije bilo podeljeno u tezinske kategorije, pa je iskljucena mogucnost da je tehnicar od 70-80kg mogao savladati nekog takodje brzog sto+kilasa.Uz Spartance najuspesniji su u rvanju bili Krotonjani, i cuveni Milon. A za njega su se vezivale neverovatne price o snazi (trcao je sa teletom na ledjima),i apetitu. Bile tacne ili ne, a nemamo razlog da sumnjamo, one dovoljno govore o onome sto je bilo cenjeno i sto je fasciniralo Grke u to doba. Snaga, masa, apetit...(podvizi u snazi uklesivani su u podignute stene, kao posvete bogovima, toliko su bili bitni u Grckoj..a mit o Heraklu dobro je poznat svima).Definitivno znamo da su ostali Grci bili fascinirani Spartancima, tako da je lako verovati da su oni bili svojevrsne pojave, i atlete.

Sto je za nasu pricu takodje bitno, i medju slabo ocuvanim imenima pobednika za takmicenja za decu, opet se pojavljuju spartanski mladi rvaci vise nego svi ostali. Sto govori da je sistem, ishrana i trening trajao od malih nogu i bio uspesan.

Za razliku od gladijatora, nemamo razlog ni povod da mislimo da su Spartanci bili previse masivni, odnosno debeli. Dok su gladijatori, na biljnoj hrani, bili stomaklije, zbog debelog sloja sala koje se ponasalo kao zastita kod povreda secivom, ogromne distance koje su Spartanci prelazili za kratko vreme(220km za tri dana u punoj ratnoj opremi kada su isli na Maraton), govore da su usiljeni marsevi bili cesto uvezbavani i da su Spartanci svakako bili ,,u kondiciji''. Toliko ,,kardio treninga'' nece dozvoliti neke ogromne kolicine sala, a naravno ne znaci ni da su ljudi bili izdefinisani.

Kad smo kod rata, tezina oklopa, i snaga koja je potrebna da bi se oruzjem i stitom rukovalo pod tolikim oklopom eliminisace svakog od papir, preko velter do poluteske kategorije. U antickom ratu nije bilo mnogo pokreta, trkova, manevara..borba je bila manje vise staticna (gledano sa distance) pa je sve sto vam je trebalo velika snaga da zadajete udarce i ostajete na nogama posle istih. A znamo da je Spartancima ovo islo dobro.

Nazalost nemamo muzejske primerke oklopa iz Sparte, ja sam na nekima iz Olimpije pokusavao da utvrdim obime listova i nadlaktica nepoznatih ratnika(jer je oklop morao da prati konture tela), i u dosta slucaja one su bile impresivne.

Zakljucak. Na osnovu mnogo cinjenica koje sam pokusao da sazmem (da, da sazmem :D) ovde, slika o Spartanskom ratniku je slika coveka od 25-45 godina, prosecne visine oko 1.78cm - prosek znaci da ih ima i iznad i ispod, a ne da je covek od 1.85 bio redak div u Sparti kao sto mnogi pomisle...masivnog misicavog tela, ali ne preterano definisanog, bez six pack-a, vec malo masnijeg, poput stereotipnih drvoseca ili jos bolje vaterpolista, preplanulih od mediteranskog sunca koje dole przi 10meseci.Ljudi jednostavne duge talasaste kose i nekakve brade, saka ocvrslih od rada napolju, tabana od bosonogog hoda u anticko doba.

Dok u modernoj vojsci moze da se nadje vojnika razlicite gradje i sposobnosti, bas kao sto ima i razlicitih zadataka i namena za svakog od njih...u spartanskoj, i svakoj drugoj vojsci u to doba, svi su imali gotovo istu ulogu, i od svih su se trazile iste sposobnosti. I dok je moguce da je u svakoj fiditiji, jedinici ili sl. postojao neki div od 2m i 130kg, mislim da su fizicki slabiji pojedinci bili prava retkost, bas kao u rvackoj ili vaterpolo ekipi. Jednostavno svi imaju isti posao, prolaze iste stvari, i tesko je da neko uopste dobije mesto ko ne ispunjava standard.

Ono sto je Spartance izdvojilo od ostalih nije sto ostali nisu imali divove od 2m i 130kg, vec sto je ostatak bio u proseku slabiji od vecine Spartanaca, sto zbog opreme, sto zbog treninga, sto zbog ishrane koju nisu sebi mogli da priuste.

Ovo naravno vazi za neke periode, slavne, u spartanskoj istoriji...Postoji i doba krize, doba Peloponeskog rata, kada sumnjam da su oni bili ista drugaciji od prosecnog Grka u to vreme.

PS: Nauljeno telo je bilo sasvim normalno pred rvacki mec u Grckoj, i ja dan danas mazem maslinovo ulje pre masaze misica...zbog cega bi to bilo nesto negativno ili homoseksualno? Tako da bi bilo dobro da svako sa LGBT i/ili Dereticevom verzijom istorije zaobidje ovu temu.
 
Uvek smo tu...

Nisam odavno pricao na ovu temu pa cu malo da se raspisem.

Podatke o rezimu ishrane spartanskog vojnika konkretno nemamo. Sve sto mozemo je da na osnovu dostupnih informacija iz antickog doba, i modernih medicinskih zakonitosti, predpostavimo...

Dobro si rekao da su bili atlete, ali pogresno predpostavio da nisu imali nekakvu hranu...

Ja sam dosta vremena proveo bas na temi spartanskog sporta i treninga. Nazalost zauvek cemo ostati uskraceni za podatke o njihovoj pripremi i sistemu koji je od njih napravio to sto jeste.

Sta znamo. Meso, glavni izvor proteina, osnovne gradivne materije nasih misica, bilo je bilo voljeno, i bilo prisutno, narocito u drustvu koje je favorizovalo elitu kao sto je Sparta. Znamo da je kultura u to vreme (a trebamo definisati razdoblje, jer je i anticki svet poznavao i krize i nemastinu i svakakve promene, narocito Sparta) podrazumevala prinosenje zrtava - koza, bikova itd..Pa je primera radi cak sto volova okretano na raznju za igre u Olimpiji. Koliko je meso bilo bitno i kao ishrana i ekonomski, govori i da su mitovi, za njih religijsko-istorijske price, cesto imali za temu kradju ovaca, volova itd. koja je dovodila do ratova i sukoba (Spartancima je to prica o Kastoru i Polideuku npr. ).. Zivotinje su bile svakodnevni deo zivota Grka, narocito u ruralnom predelu kakav je bila Sparta(koja nikada nije bila grad u smislu u kom je Atina). Znamo i da je svaki punopravni Spartanac sa dobijanjem punih gradjanskih prava, nakon zenidbe, dobijao svoj posed na kome su zemlju obradjivali i stoku cuvali heloti. Prihode sa tog poseda,a i prinose, ubirao je gazda, Spartanac.On je morao, uz pomoc zene, da napravi sistem na farmi koji ce donositi stabilne prinose, koji ce mu obezbediti stabilne prihode, jer je nesto poput poreza bio u obavezi da placa drzavi (koja ga je skolovala, trenirala, opremila i nahranila na kampanji). Ovo pricam da docaram dostupnost mesa - jer sam nebrojeno puta cuo poredjenja sa gladijatorima i vegetarijanskom ishranom zbog reference na odvratnu spartansku corbu od krvi (u koju je isla i svinjetina, koju vegetarijanci cesto izostave iz argumenta). Uz privatnu farmu, Spartanac je bio slobodan da lovi, scene lova na divlje svinje ovekovecene su na spartanskoj glinariji...cak postoje i anticke anegdote (Plutarh) koje govore o tome da je Spartanac deo ulova koji donese kuci slao u svoju fiditiju u kasarnu.

Znaci meso, kao najveci izvor proteina u to vreme, uz mleko,jaja i sir - koji je cak bio i deo obreda ,,jurnjave za sirom'' na praznik Artemide Ortije u Sparti, bio je dostupan punopravnom Spartancu, mnogo vise nego sto je meni i tebi danas.

Uz to, ulje, voce, povrce, raznorazni izvori skrobastih ugljenih hidrata koji su gorivo za sve nas a narocito atlete, kao i seceri, takodje su bili dostupni u maltene neogranicenim kolicinama. Zaboravio sam i ribu, koja verujem da je zbog blizine mora i reke bila relativno cesto na meniju Spartanaca,a opet ni malo skupa ili nedostupna. Veoma malo sta je Spartancima bilo nedostupno jer su Spartanski ratnici bili imucni, poput vitezova u Srednjem veku, a Lakedemon najbogatiji polis u Grckoj. Bili su bogato opremljeni oklopima koje je malo ko mogao da priusti u Grckoj, i sigurno nista manje nije ulozeno ni u onog ko oklop nosi.

Zbog toga prica o krvavoj supi ne pije vodu. Pre svega, takav specijalitet, uopste ne mora da znaci da je bio znak siromastva, vec jednostavno - specijalitet.A drugo, pravljen je sa mesom, i niko ne kaze da li je bio predjelo, i da li je bio prvi li sedmi obrok u toku dana.

Pricu o hrani zavrsicu jos jednim sportnim momentom. Navodno izgladnjivanje mladih Spartanaca tokom obuke..i njihova primoranost da kradu da bi jeli. Ovo se ne osporava posto je anticki izvor.Ali kako je lepo i nasiroko objasnjeno u jednom blogu, izgladnjivanje je DEO OBUKE, u ogranicenom trajanju, akutno...samim tim oznacavajuci nesto sto odstupa od uobicajenog..slicnu stvar vidjamo i u modernim sistemima obuke, kada postoji period psihofizickog iznurivanja i gladovanja. Da bi takva obuka imala smisla, deca moraju biti sita pre, inace izgladnjivanje izgladnele dece nebi imalo nikakav efekat.Uostalom rezultati spartanske dece u Olimpiji govore o formi u kojoj su bili.

Sva ova prica je bila da bi utvrdili da je ispunjen glavni preduslov za stvaranje snaznog, zdravog i sposobnog atlete u bukvalnom smislu reci, odnosno hrana. A zbog cega mislimo da su Spartanci bili takvi. Pa zbog onoga sto su ostavili iza sebe.

Spartanci su na igrama u Olimpiji dominirali samo u disciplinama snage. Disciplinama koje traze nesto vecu misicnu masu..Onome ko se bavi sportom poznato je da je sprint atletska disciplina snage (a i onome ko se ne bavi jasan je izgled danasnjih sprintera nasuprot ostalih trkaca)..a u sprintu su Spartanci bili dominantni rekorderi na Igrama, vekovima.

Uz sprint najslavniji sportisti iz Sparte, takodje dominatni, bili su rvaci. Rvanje u anticko doba nije bilo podeljeno u tezinske kategorije, pa je iskljucena mogucnost da je tehnicar od 70-80kg mogao savladati nekog takodje brzog sto+kilasa.Uz Spartance najuspesniji su u rvanju bili Krotonjani, i cuveni Milon. A za njega su se vezivale neverovatne price o snazi (trcao je sa teletom na ledjima),i apetitu. Bile tacne ili ne, a nemamo razlog da sumnjamo, one dovoljno govore o onome sto je bilo cenjeno i sto je fasciniralo Grke u to doba. Snaga, masa, apetit...(podvizi u snazi uklesivani su u podignute stene, kao posvete bogovima, toliko su bili bitni u Grckoj..a mit o Heraklu dobro je poznat svima).Definitivno znamo da su ostali Grci bili fascinirani Spartancima, tako da je lako verovati da su oni bili svojevrsne pojave, i atlete.

Sto je za nasu pricu takodje bitno, i medju slabo ocuvanim imenima pobednika za takmicenja za decu, opet se pojavljuju spartanski mladi rvaci vise nego svi ostali. Sto govori da je sistem, ishrana i trening trajao od malih nogu i bio uspesan.

Za razliku od gladijatora, nemamo razlog ni povod da mislimo da su Spartanci bili previse masivni, odnosno debeli. Dok su gladijatori, na biljnoj hrani, bili stomaklije, zbog debelog sloja sala koje se ponasalo kao zastita kod povreda secivom, ogromne distance koje su Spartanci prelazili za kratko vreme(220km za tri dana u punoj ratnoj opremi kada su isli na Maraton), govore da su usiljeni marsevi bili cesto uvezbavani i da su Spartanci svakako bili ,,u kondiciji''. Toliko ,,kardio treninga'' nece dozvoliti neke ogromne kolicine sala, a naravno ne znaci ni da su ljudi bili izdefinisani.

Kad smo kod rata, tezina oklopa, i snaga koja je potrebna da bi se oruzjem i stitom rukovalo pod tolikim oklopom eliminisace svakog od papir, preko velter do poluteske kategorije. U antickom ratu nije bilo mnogo pokreta, trkova, manevara..borba je bila manje vise staticna (gledano sa distance) pa je sve sto vam je trebalo velika snaga da zadajete udarce i ostajete na nogama posle istih. A znamo da je Spartancima ovo islo dobro.

Nazalost nemamo muzejske primerke oklopa iz Sparte, ja sam na nekima iz Olimpije pokusavao da utvrdim obime listova i nadlaktica nepoznatih ratnika(jer je oklop morao da prati konture tela), i u dosta slucaja one su bile impresivne.

Zakljucak. Na osnovu mnogo cinjenica koje sam pokusao da sazmem (da, da sazmem :D) ovde, slika o Spartanskom ratniku je slika coveka od 25-45 godina, prosecne visine oko 1.78cm - prosek znaci da ih ima i iznad i ispod, a ne da je covek od 1.85 bio redak div u Sparti kao sto mnogi pomisle...masivnog misicavog tela, ali ne preterano definisanog, bez six pack-a, vec malo masnijeg, poput stereotipnih drvoseca ili jos bolje vaterpolista, preplanulih od mediteranskog sunca koje dole przi 10meseci.Ljudi jednostavne duge talasaste kose i nekakve brade, saka ocvrslih od rada napolju, tabana od bosonogog hoda u anticko doba.

Dok u modernoj vojsci moze da se nadje vojnika razlicite gradje i sposobnosti, bas kao sto ima i razlicitih zadataka i namena za svakog od njih...u spartanskoj, i svakoj drugoj vojsci u to doba, svi su imali gotovo istu ulogu, i od svih su se trazile iste sposobnosti. I dok je moguce da je u svakoj fiditiji, jedinici ili sl. postojao neki div od 2m i 130kg, mislim da su fizicki slabiji pojedinci bili prava retkost, bas kao u rvackoj ili vaterpolo ekipi. Jednostavno svi imaju isti posao, prolaze iste stvari, i tesko je da neko uopste dobije mesto ko ne ispunjava standard.

Ono sto je Spartance izdvojilo od ostalih nije sto ostali nisu imali divove od 2m i 130kg, vec sto je ostatak bio u proseku slabiji od vecine Spartanaca, sto zbog opreme, sto zbog treninga, sto zbog ishrane koju nisu sebi mogli da priuste.

Ovo naravno vazi za neke periode, slavne, u spartanskoj istoriji...Postoji i doba krize, doba Peloponeskog rata, kada sumnjam da su oni bili ista drugaciji od prosecnog Grka u to vreme.

PS: Nauljeno telo je bilo sasvim normalno pred rvacki mec u Grckoj, i ja dan danas mazem maslinovo ulje pre masaze misica...zbog cega bi to bilo nesto negativno ili homoseksualno? Tako da bi bilo dobro da svako sa LGBT i/ili Dereticevom verzijom istorije zaobidje ovu temu.

Nešto bih samo dodao. Nije najvažnije, ali verujem da riba, naročito morska, nije bila naročito zastupljena na trpezi jer u staro vreme to nije bila ekonomična hrana. Izdašnost ribe je relativno mala, a zahteva srazmerno veliki napor da bi se pribavila, a i opasno je. Mnogo je efikasnije gajiti koze i ovce i hraniti se sirom i mesom.

"Ilijada" obiluje scenama u kojima junaci peku ovce i time se hrane. Očito da je to bio ritual koji je i u društvenom smislu bio bitan. Kada se malo razmisli, jasno je zašto je tako. Klanje i pečenje ovaca oslobađa vojnike napora da hranu nose sa sobom. Takva hrana nije podložna kvarenju, što je u toplom podneblju naročito bitno. Najzad, za takvu ishranu nije potrebno nositi čak ni posuđe.
 
Poslednja izmena:

Back
Top