Koča
Elita
- Poruka
- 15.249
spaseni avijaticari o spasavanju od strane cetnika, kao samo neki odgovori (a bice ih masa) na prethodne lazi kiselog u vezi operacije Halijard...
____
Tokom 1944, vise stotina americkih avijaticara koji su uzeli udela u bombardovanju Rumunije, oboreno je nad Jugoslavijom. Od onih koji su bili oboreni, znatno vise od 500 a mozda i svih 600, spasle su snage djenerala Mihailovica - cesto posle zestokih sukoba sa nemackim patrolama koje su bile u poteri sa padobrancima. Oko 40 tih avijaticara evakuisano je sa britanskom vojnom misijom kada je ova bila povucena iz Mihailovicevog Glavnog staba krajem 1944. Ukupno 432 clana americkih posada i prilican broj drugog saveznickog vojnog osoblja ukljucujuci 30 Rusa, evakuisala je Americka vazduhoplovna misija za spasavanje u vremenskom razmaku od 9 avgusta do 27 decembra. Bar jedna stotina americkih avijaticara koje su spasli Mihailovicevi ljudi, sprovedena je Titovim partizanima i evakuisana sa njihove teritorije u razlicito vreme i sa razlicitih mesta kada je postalo nemoguce udesiti da se americki avioni i dalje spustaju na Mihailovicevu teritoriju.............
.....
Na dan 27 marta - dva dana posto je stigla vest o Mihailovicevom hapsenju - Viliam B. Herel mladji iz Hjustona u Teksasu, tada rezervni vazduhoplovni kapetan, napisao je pismo kongresmenu Albert Tomasu u kome je opisao kako su od deset clanova posade cetnici spasli od Nemaca osmoricu i kako su isli sa cetnicima koji su ih krili po malim selima puna dva meseca sve dok nisu mogli da budu evakuisani.8
Istog dana (27 marta) Okland Post Enkvajerer doneo je intervju sa Alen Karikoom dvadesetpetogodisnjim bivsim clanom posade jednog bombardera. Kariko je opisao kako su cetnici spasli clanove njegove posade i tada primetio: ''Pucati na Nemce ja ne bih nazvao 'saradnjom' sa njima!...Jednom sam posao na 'provod' sa cetnicima i pomogao da unistimo jedan nemacki teretni voz! Oni su bili u gradjanskom ratu sa partizanima, u redu - ali svakako nisu 'saradjivali' sa Nemcima.''
U San Francisku, narednik Norman Verner koji je bio tobdzija na bombarderu ciji je cilj bio Ploesti i koji je proveo 72 dana sa cetnicima u Jugoslaviji pre nego sto je evakuisan, rekao je novinaru koji ga je intervjuisao: ''Mihailovic je spasio moj zivot. Sad je on u teskom polozaju i ja hocu da ucinim sve sta mogu da mu pomognem...Da su cetnici saradjivali imali su prilike u izobilju da nas predadu Nemcima. Nacisti su nam stalno bili za petama. 9
Pitsburg San-Telegraf doneo je 7. aprila intervju sa jos jednim avijaticarem Dzozef T. Harmutom mladjim, iz Bridzvila u Pensilvaniji: ''Harmut je rekao da je sa jos nekim americkim avijaticarima stajao na padini jednog brda i posmatrao kako su Titovi partizani zbrisali jedno selo, pobivsi seljake i popalivsi domove.
Rekao je da je on licno ucestvovao u nocnim napadima na Nemce kada su partizani istovremeno udarili na cetnike.''
Porucnik Ricard Felman iz Bruklina rekao je dopisniku Nju Jork Dzeneral-Amerikan:
Kad smo se spustili na zemlju svi smo se bojali istoga. Receno nam je bilo da se cuvamo Mihailovicevih cetnika. Iste opomene od nase obavestajne sluzbe. Nazalost, oni su crpili svoja obavestenja od Titovih komunista. Nije cudo sto smo se plasili.
Posle nekoliko nedelja uvideli smo istinu. Djeneral Mihailovic nije bio izdajnik vec rodoljub - jedini koji nisu mislili tako bili su komunisti...
Ljudioko mene obozavali su Mihailovica. O njemu su govorili sa puno osecanja i toliko puta su mi ponovili da je on prvi ratni vodja Jugoslavije. Odanost sa kojom su izvrsavali njegove naredbe bila je zaista dirljiva. 10
_____________
Dejvid Martin, Rodoljub ili izdajnik....
8 Extension of Remarks, Congressional Record, House, Monday, April 1, 1946, p.A1818.
9 San Francisco Chronicle, March 29, 1946.
10 Broj istog lista od 31 marta 1946.
____
Tokom 1944, vise stotina americkih avijaticara koji su uzeli udela u bombardovanju Rumunije, oboreno je nad Jugoslavijom. Od onih koji su bili oboreni, znatno vise od 500 a mozda i svih 600, spasle su snage djenerala Mihailovica - cesto posle zestokih sukoba sa nemackim patrolama koje su bile u poteri sa padobrancima. Oko 40 tih avijaticara evakuisano je sa britanskom vojnom misijom kada je ova bila povucena iz Mihailovicevog Glavnog staba krajem 1944. Ukupno 432 clana americkih posada i prilican broj drugog saveznickog vojnog osoblja ukljucujuci 30 Rusa, evakuisala je Americka vazduhoplovna misija za spasavanje u vremenskom razmaku od 9 avgusta do 27 decembra. Bar jedna stotina americkih avijaticara koje su spasli Mihailovicevi ljudi, sprovedena je Titovim partizanima i evakuisana sa njihove teritorije u razlicito vreme i sa razlicitih mesta kada je postalo nemoguce udesiti da se americki avioni i dalje spustaju na Mihailovicevu teritoriju.............
.....
Na dan 27 marta - dva dana posto je stigla vest o Mihailovicevom hapsenju - Viliam B. Herel mladji iz Hjustona u Teksasu, tada rezervni vazduhoplovni kapetan, napisao je pismo kongresmenu Albert Tomasu u kome je opisao kako su od deset clanova posade cetnici spasli od Nemaca osmoricu i kako su isli sa cetnicima koji su ih krili po malim selima puna dva meseca sve dok nisu mogli da budu evakuisani.8
Istog dana (27 marta) Okland Post Enkvajerer doneo je intervju sa Alen Karikoom dvadesetpetogodisnjim bivsim clanom posade jednog bombardera. Kariko je opisao kako su cetnici spasli clanove njegove posade i tada primetio: ''Pucati na Nemce ja ne bih nazvao 'saradnjom' sa njima!...Jednom sam posao na 'provod' sa cetnicima i pomogao da unistimo jedan nemacki teretni voz! Oni su bili u gradjanskom ratu sa partizanima, u redu - ali svakako nisu 'saradjivali' sa Nemcima.''
U San Francisku, narednik Norman Verner koji je bio tobdzija na bombarderu ciji je cilj bio Ploesti i koji je proveo 72 dana sa cetnicima u Jugoslaviji pre nego sto je evakuisan, rekao je novinaru koji ga je intervjuisao: ''Mihailovic je spasio moj zivot. Sad je on u teskom polozaju i ja hocu da ucinim sve sta mogu da mu pomognem...Da su cetnici saradjivali imali su prilike u izobilju da nas predadu Nemcima. Nacisti su nam stalno bili za petama. 9
Pitsburg San-Telegraf doneo je 7. aprila intervju sa jos jednim avijaticarem Dzozef T. Harmutom mladjim, iz Bridzvila u Pensilvaniji: ''Harmut je rekao da je sa jos nekim americkim avijaticarima stajao na padini jednog brda i posmatrao kako su Titovi partizani zbrisali jedno selo, pobivsi seljake i popalivsi domove.
Rekao je da je on licno ucestvovao u nocnim napadima na Nemce kada su partizani istovremeno udarili na cetnike.''
Porucnik Ricard Felman iz Bruklina rekao je dopisniku Nju Jork Dzeneral-Amerikan:
Kad smo se spustili na zemlju svi smo se bojali istoga. Receno nam je bilo da se cuvamo Mihailovicevih cetnika. Iste opomene od nase obavestajne sluzbe. Nazalost, oni su crpili svoja obavestenja od Titovih komunista. Nije cudo sto smo se plasili.
Posle nekoliko nedelja uvideli smo istinu. Djeneral Mihailovic nije bio izdajnik vec rodoljub - jedini koji nisu mislili tako bili su komunisti...
Ljudioko mene obozavali su Mihailovica. O njemu su govorili sa puno osecanja i toliko puta su mi ponovili da je on prvi ratni vodja Jugoslavije. Odanost sa kojom su izvrsavali njegove naredbe bila je zaista dirljiva. 10
_____________
Dejvid Martin, Rodoljub ili izdajnik....
8 Extension of Remarks, Congressional Record, House, Monday, April 1, 1946, p.A1818.
9 San Francisco Chronicle, March 29, 1946.
10 Broj istog lista od 31 marta 1946.
Poslednja izmena: