Ovo je dokaz da je PROFIT, PROFIT I SAMO PROFIT i moj i tvoj cilj i da je to u ljudskoj prirodi.
evo ga opet sa ljudskom prirodom. prvo što si u stanju da prikucaš svima maksimu "profit profit i samo profit bez obzira na sve", drugo što se bakćeš sa takvim apstraktnim pojmom kao što je "ljudska priroda" i donosiš glupe zaključke.
Šaban:
E sad ga pretera... Da je bio humaniji ne bi nastao kapitalizam. Imati jasno definisane obaveze prema nekom ne znači biti humaniji.
jasno definisane obaveze kapitaliste prema radnicima su proizašle tek iz socijalnih i političkih borbi, posle štrajkova, pobuna i državnih regulativa. u prvo vreme, jedina obaveza je bila da se pelješi sve šta se stigne, bez obzira na obzir. jedino pravilo: platiti što manje, eksploatisati što više. kad ti dođe proleter "bez iđe ičega", sa sela u grad, zato što se njegov rad tamo više ne vrednuje jer je mehanizacija uzela maha, a i njegova (i zajednička) zemlja je prisvajana, onda je dužnost stanodavcu bila da celu familiju strpa u jedan memljivi sobičak za što više love, a dužnost kapitalisti da ih eksploatiše 15h dnevno za nadnicu čiju visinu ne regulišu nekakve "definisane obaveze", nekakav moral, pravne norme, već surovi zakon tržišta. ako radnik neće tome da se povinuje, ide kod drugog (a istog takvog) kapitalca, a ovaj prvi dovodi nekog drugog koji će pristati.
Šaban:
Lepo je to što seljak imao zemljicu, ali je loše što nije imao vremena da je obrađuje.
Ono što je kod kapitalizma ključno jeste konkurencija, a ona se rađa iz čovekove prirode i iz čovekovih ideja, koje su nepresušne, što znači da je i konkurencija nepresušna, a to implicira - ako ti radiš sa dobrim radnikom ono što njemu ne odgovara, taj će radnik otići kod drugog koji zna kako da ga zadrži.
taj radnik će otići kod drugog koji će ga isto tako eksploatisati.
Šaban:
Nerviraju me marksističke priče o višku vrednosti koji stvara radnik. Ako je radnik sam sebi dovoljan da bi stvorio taj višak, ne znam šta će mu onda kapitalista...
ne, nego šta stvara višak vrednosti? fiks ideje, ulaganja, "investicioni rizik", zemlja, resursi, kapital? sve je to OK, al radnik, čovek, je jedini
konkretni resurs u kapitalističkom sistemu, jedini koji je determinantan. ostali zavise od nečeg i variraju. hajde da sutra niko ne ode na posao, da vidimo šta će se desiti sa sistemom. da ga neće "oplođavati" ideja ili investicija? neće. ceo sistem bi se srušio, jer je ljudski rad jedina konkretna vrednost u celoj toj priči. zato ekonomska nauka do maksimuma zamazuje tu činjenicu pričama kako "faktori proizvodnje proizvode robu (zemlja, kapital), a ne samo rad", a ljude smatra "faktorom proizvodnje" i "resursom" kao što je zemlja resurs, il što je ugalj resurs. da nije krajnje tužno, bilo bi smešno.
što se toga "šta će radniku kapitalista" tiče, ne treba mu nikoji k.
situacija sa razvojem kapitalizma je bila sledeća: eksproprijacija seljaka, njihova proleterizacija (ostavljanje istih bez zemlje i sredstava za proizvodnju), kako bi lepo prešli bez ičega u grad. onda im je "trebao" kapitalista, jer kapitalista ima kapital, a oni nemaju ništa osim svog golog rada.
to je nešto što se i danas realno dešava, pogledaj samo Brazil.
Šaban:
Sve što smo do danas postigli kao vrsta (uključujući i mogućnost da ovde drobimo koješta po forumu) tvorevina je kapitalizma, odnosno, ljudskih ideja koje su oslobođene od antiprestiža i motivisane zaradom. Svaki drugi sistem sputava ljudsku slobodu i ljudsku prirodu.
definiši "ljudsku slobodu".
a mi se ovde kuckamo ne zato što je neko bio motivisan zaradom, već zato što vojske unapređuju tehnologiju do u besvest. tako su nastali računari i internet.
Pobedonoscev:
Hvala na podrsci. Inace, interesantan detalj oko Napoleona (bratanca onog velikog Napoleona) i novog plana Pariza - poucen bunama i komunama, napravio je bulevare koji su a) tako siroki i pravolinijski da se niz njih moze pucati topovima, i b) uveo koriscenje asfalta i zabranio kaldrmu koja je pogodna za pravljenje barikada, a i razbijanje zandarmskih glava.
da, taj Napoleo je bio opsednut time da i njemu "ne padne Bastilja". lično je crtao taj plan. realizovao ga je baron Osman (Haussman), i to se učilo kod nas na Urbanizmu kao vizionarski plan koji je "predvideo" snagu budućeg saobraćaja i stvorio uličnu matricu za njega, i uveo bulevare budućnosti, impozantne, sa puno zelenila, bla bla. jeste, sve je to ispalo tako, al ne zbog "vizionarstva", već iz čisto praktične težnje, da se zavede red u gradu.