Деспот Стефан Лазаревић државник, војсковођа и светитељ

Moguce je, iako se tvrdi da je nakon kosvske bitke prezivelo samo 20% srpske muske populacije.

k:

E boze jedini koji to dosad tvrdi si ti. :lol:

Malo se pozabavi za ratovanjem u srednjem veku, samo mali deo populacije na bojiste vitezovi i par od njih naoruzanih seljaka, po neki Vlah i po nesto placenika.

Koliko je vojnika ucestovalo u bitci na Cercy gde je Francuska zemlja za najvecom populacijom evrope negde izmedju 15-20 miliona stnovnika, imala poraz ne vidjenih razmera. Cak i najvece procene ne vide vise od 20.000 ubijenih Frncuza, realnije je cak 10.000. A na Kosovu po tebi bi trebalo da je izgunulo 3-5 pua vise Srba.:lol:

U kojoj to srednovekovnoj bici jedna vojska izgubi 80 % vojske. Osim bitke kod Lignica, bitka kod Mohi ili Kalke i to su sve bile bitke protiv Mongola koji su vojnicki bili negde 4 vekova ispred svih!!!
 
Poslednja izmena:
Samo one nevjerovatne avanture tokom mukotrpnog povlačenja Stefana i umornih srpskih konjanika nakon Angorske bitke što se mogu pronaći kod Škrivanića su više nego dovoljne za prvorazredni filmski (ali ne i holivudski) scenario. Ima čak i prostora za kratku romansu prispodobivu najljepšim srednjovjekovnim pričama ispreplitanim životinjskom požudom i poetskom čežnjom. Njegova biografija je ubjedljivo najinteresantnija, od tek propupalog vojskovođe i državnika u prelomnom času nacionalnog i teritorijalnog sakaćenja, preko turskog vazala (moguće i neka vrsta ondašnjeg Stokholmskog sindroma preko sestre) do prvog viteza navedenog u Žigmundovoj osnivačkoj povelji Zmajevog reda od 12. decembra 1408. g. Ovako šaroliku i plodotvornu biografiju imaju samo ljudi posebnog kova koji su skoro cijeli život proveli na konju s mačem ili topuzinom u ruci, a opet su, sudeći po opisima suvremenika, zadržali dvorsku prefinjenost i jednu specifičnu, može se čak i dodati, urbanizovanu karakternu crtu.
 
Нема шта ту да се "пере", није реч ни о каквој "сарадњи" са Муслиманима, већ о спољној политици. Шта је требало Стефан да уради, да пусти Жигмунда да покори Србију и припоји је Мађарској?
Smeo si s uma dve stvari, prvo, postao je Bajazitov vazal i zet pre nego sto mu je zapretila opasnost od strane Madzara i, drugo, zar nije mogao odmah da stupi u pregovore sa hriscaninom Sigismundom o vazalnom odnosu.

Или да Твртко евентуално интервенише у одбрану Србије од Мађарске, па онда припоји Србију Босни?
Zar bi to bila veca greska nego sto je postao Bajazitov, a docnije i madjarski vazal? Zar Bosanci nisu bili Sloveni i pravoslavci?

Стефаново вазалство према Бајазиту приморало је Жигмунда да одустане од даљег напада на Србију, и учврстило Стефана на српском престолу.
Kako ga je primoralo? Zar je Zigmun, kralj i car bio toliko slab da se bojao od Stefana? Uzgred, srpski presto tada nije postojao, to moze da se smatra za metaforom, ali nikako za istorjskom cinjenicom.

Касније видимо да је Стефан ипак више волео вазалство према Ромејском Царству и Мађарској него према Турској, и да је планирао рат са Турцима.
Pogresno. Otomanska imperija je privremeno nestala sa istorijske scene, a prilikom povratka iz boja sa Tamerlanom 1402. godine, "navratio" je u Vizantijsko carstvo, dobrio titulu despota. U domovinj ga je cekao za boj spremni Vuk Brankovic. Vazalstvo prema Madjarima je bila jako dobra trgovina, ali je zato sluzio kao madjarski stit prema Osmanlijama i uz znacajne finansijske obaveze prema gospodaru..U svakom slucaju i dalje je bio u vazalnom odnosu, ali sada prema Madjarima.

Не треба на вазални однос гледати као на послушништво. Вазалство је било нормално у средњем веку, на пример сви српски племићи били су вазали српског краља, то је био однос хијерархије, а не послушништва. Деспот Стефан је као мађарски вазал добио место на мађарском двору које је по хијерархији било одмах иза мађарског краља, добио је поседе, то све није послушнички, већ савезнички однос.
Ne zaboravi da su vazali imali znacajne obaveze prema svom sizarenu kao i placanje godisnje rente u zlatu, pored obaveza da u slucaju potrebe odrede odredjen broj naouraznih pesaka i konjanaika sa komorom i hranom i stave se na njegovo raspolaganje..
 
Samo one nevjerovatne avanture tokom mukotrpnog povlačenja Stefana i umornih srpskih konjanika nakon Angorske bitke što se mogu pronaći kod Škrivanića su više nego dovoljne za prvorazredni filmski (ali ne i holivudski) scenario. Ima čak i prostora za kratku romansu prispodobivu najljepšim srednjovjekovnim pričama ispreplitanim životinjskom požudom i poetskom čežnjom. Njegova biografija je ubjedljivo najinteresantnija, od tek propupalog vojskovođe i državnika u prelomnom času nacionalnog i teritorijalnog sakaćenja, preko turskog vazala (moguće i neka vrsta ondašnjeg Stokholmskog sindroma preko sestre) do prvog viteza navedenog u Žigmundovoj osnivačkoj povelji Zmajevog reda od 12. decembra 1408. g. Ovako šaroliku i plodotvornu biografiju imaju samo ljudi posebnog kova koji su skoro cijeli život proveli na konju s mačem ili topuzinom u ruci, a opet su, sudeći po opisima suvremenika, zadržali dvorsku prefinjenost i jednu specifičnu, može se čak i dodati, urbanizovanu karakternu crtu.

Od celog tog perioda srpske istorije neki veliki reziser (Spilberg, na primer) mogao bi da napravi film nikada ranije vidjen.....:aha2:
 
Samo sto zabole Amerikancima za nasu istoriju.

Oni traze ideje za snimanje filmova, nisu ideoloski obojeni u tome.

Film "Avatar" cek se ni ne odigrava na zemlji.

Tema, ideja i scenario filma o stanju u Srbiji pre, za vreme i nakon kosovskog boja mnogo je interesantnije recimo od "Gladijatora" ili "300"
 
Oni traze ideje za snimanje filmova, nisu ideoloski obojeni u tome.

"

Ili znas neki americki blokbluster koji ne radi o Englezima, Skotima ili Ircima. Tu naravno ne radi se o filmovima kao tri musketira koji su poznati svima.

U hilivudu sve trenutno recikliraju snima se 10. zapovesti i planira se Ben Hur, film o srpskoj srednovekovnoj istoriji je sledecih decenija toliko verovatno ko film o prvom srpskom ustanku kao Russel Crowe kao Karadjordje a Johnny Depp kao Hajduk Veljko.
 
Ili znas neki americki blokbluster koji ne radi o Englezima, Skotima ili Ircima. Tu naravno ne radi se o filmovima kao tri musketira koji su poznati svima.

U hilivudu sve trenutno recikliraju snima se 10. zapovesti i planira se Ben Hur, film o srpskoj srednovekovnoj istoriji je sledecih decenija toliko verovatno ko film o prvom srpskom ustanku kao Russel Crowe kao Karadjordje a Johnny Depp kao Hajduk Veljko.

Njima je nasa srednjovekovna istorija potpuno - nepoznata.

Da neko prevede knjigu "Igra andjela" i da je Spilberg procita - napravio bi film koji bi zasenio najvece klasike filmske umetnosti!

Ta knjiga bas lezi njegovom nacinu interpretacije: preplitanje maste i stvarnosti, ono u cemu je Spilberg najjaci!
 
Naravno Stefan, inace ne znam zbog cega je moja tvrdnja ne realna??? Srbiji vec maltene vekovima preti opasnost od Madjara.

Ostatak nisam razumeo.
Vidi, tvrdnja da ga je vazalski odnos prema Bajazitu, koji je tada bio u haoticnom stanju i s velikim gubitkom u ljudstvu i logistici hrlio u prestonicu da ucvrsti svoju vlast, spaslo od eventualne madjarske agresije je apsolutno nerealno. Bajazit te, a i sledecih nekoliko godine, sa pretrpljenim gubicima u ljudstvu i logistici nije mogao da se stavi u odbranu svog vazala. Zato sam ti i postavio zahev da svoju tvrdnju elaboriras.

Sledeca recenica je trebalo da bude poseban pasos, jer je prouka bila upucena svim koji vide srednjovekovne feudalne drzave i njihova unutrasnja uredjenje iz sadanje perspektive
 
Najvise Amerikanci vole pricu o bad i good guys tu bi cak i film boj na Kosovo se uklopijo u tu semu.

- - - - - - - - - -

Vidi, tvrdnja da ga je vazalski odnos prema Bajazitu, koji je tada bio u haoticnom stanju i s velikim gubitkom u ljudstvu i logistici hrlio u prestonicu da ucvrsti svoju vlast, spaslo od eventualne madjarske agresije je apsolutno nerealno. Bajazit te, a i sledecih nekoliko godine, sa pretrpljenim gubicima u ljudstvu i logistici nije mogao da se stavi u odbranu svog vazala. Zato sam ti i postavio zahev da svoju tvrdnju elaboriras.

e[/COLOR]

A ko je posle smrt Jakoba ugrozio vlast Bajazitu???
 
Najvise Amerikanci vole pricu o bad i good guys tu bi cak i film boj na Kosovo se uklopijo u tu semu.

- - - - - - - - - -



A ko je posle smrt Jakoba ugrozio vlast Bajazitu???
A kad je Jakobova smrt nastala???

Biography
Bayezid ascended to the throne following the death of his father Murad I, who was killed by Serbian knight Miloš Obilić during (15 June), or immediately after (16 June), the Battle of Kosovo in 1389, by which Serbia became a vassal of the Ottoman Empire. Immediately after obtaining the throne, he had his younger brother strangled to avoid a plot.
 
Zaista nekada mislim da ti je neko ukrao nick.

Ili da si se odala alkoholu.
Срам те било!

Но, да, заправо, то није ништа ново на форумима и подфорумима попут овога..

И ти, као и остали слични теби, на свим странама, привидно различитим и привидно супротстављеним, у недостатку аргумената, прибегавате најнижим и најпримитивнијим увредама.

Нико ми није "украо ник".

Ја сам данас само више свесна шта се заправо (политички) догађа у свету...
 
Nema tu nigde nikakve veze sa Madjarima (Ugarima).

Nakon očeve pogibije u Kosovskom boju, maloletni Stefan Lazarević je postao novi knez Moravske Srbije, u čije ime će do njegovog punoletstva vladati njegova majka, kneginja Milica.[33] Uprkos porodičnoj tragediji, Lazarevići su se ubrzo okrenuli Turcima. Ne želeći da priznaju prevlast dinastije Brankovića, oni odlučuju da prihvate vrhovnu vlast sultana Bajazita.[32] Nakon ovoga su otpočeli pregovori sa Osmanlijama, čime su Srbiju učinili vazalnom, pre sredine 1390. godine.[32]

Sporazumom sa sultanom, Stefan se obavezao na slanje vojnika Otomanskom carstvu i plaćanje danka, i na to da sa bratom Vukom i vlastelom jednom godišnje odlazi na dvor sultana i potvrđuje pokornost. Povrh svega, sultanu Bajazitu je lično odveo svoju najmlađu sestru Oliveru, ćerku pokojnog kneza Lazara, u maloazijski grad Bursu. Već tokom leta 1390. godine Lazarevićeve snage počinju da se bore uz otomanske.

Za_Blajbija.png


To što si ti podvukao, ni u kakvoj suprotnosti nije ni sa čim što sam napisao, jer to sam ja i otkucao...željela je da zadrži vlast za sebe i svoju porodicu.
 
Za_Blajbija.png

To što si ti podvukao, ni u kakvoj suprotnosti nije ni sa čim što sam napisao, jer to sam ja i otkucao...željela je da zadrži vlast za sebe i svoju porodicu.

Пих, нису стигли ни мртве да оплачу на миру од 15. јуна до 7.јула..
Славене777, како је ту уствари испао Бранковић из свих комбинација?
Лазар је имао претходних заслуга за цркву, јел т о пресудило код патријарха Спиридона да "прогласи намесништво", или је патријарх страховао да ће Бранковић бити наклоњенији Угрима ?

skrivanic_posle_boja_zajedno.png
 
Poslednja izmena:
Oni traze ideje za snimanje filmova, nisu ideoloski obojeni u tome.

Film "Avatar" cek se ni ne odigrava na zemlji.

Tema, ideja i scenario filma o stanju u Srbiji pre, za vreme i nakon kosovskog boja mnogo je interesantnije recimo od "Gladijatora" ili "300"

Кад су у питању историјске и овоземаљске ствари, американцима је и те како важна идеологија. То се види у сваком, али баш сваком њиховом филму. А богами и у емисијама Хистори де лажу све у 16.
 
Пих, нису стигли ни мртве да оплачу на миру од 15. јуна до 7.јула..
Славене777, како је ту уствари испао Бранковић из свих комбинација?
Лазар је имао претходних заслуга за цркву, јел т о пресудило код патријарха Спиридона да "прогласи намесништво", или је патријарх страховао да ће Бранковић бити наклоњенији Угрима ?

Pa, stvar stoji ovako. Kada su srpske snage na Kosovo Polje došle, naravno da je postojao određeni sporazum između različitih vojskovođa. Desna ruka kneza Lazara bio je Vuk Branković. Njegova je dužnost bila da, ukoliko Lazar pogine, preuzme vođstvo nad vojskom, da se ne bi rasula, i bezbjedno ljude dovede kući, te stabilizuje državu. Ovo je pravi razlog zbog kojega se i srpska vojska povukla sa Kosova Polja, a što je kasnije izvitopereno i modifikovano u Brankovićevu izdaju; on se povukao, kako je sa Lazarem bilo i dogovoreno, odnosno kako mu je bila i dužnost.

I sada nastaje jedna nezgodna situacija. U Srbiji nikada nije ni došlo zapravo do izgradnje neke nove centralne vlasti poslije maričkog kraha 1371. godine (što je po mnogo čemu zapravo bio važniju i pogubniji boj od onog na Kosovu); mi smo samo imali kneza Lazara koji je pretendovao na neku poziciju samodršca. To znači da se situacija ponovno vraća u određeno anarhično stanje, a u takvome nastaje pravo pitanje koliko se može uzdati u maloljetnoga malenoga klinca kao budućega vođu. Svakako, nastaju i sporovi oko toga ko bi vršio njegovu dužnost dok ne odraste. Postojanje nekakvog namjesništva stvara i problem nesloge, jer srpska je zemlja, pritješnjena između Turaka i Ugara, i kao što je opšte poznato krajem XIV stoljeća se nalazi u jednoj izuzetno nezgodnoj situaciji - jednoj koja iziskuje jakog vladara, sposobnog da brzo odlučuje, a nikako grupu ljudi koja se dogovara i pregovara prije ikakve odluke. E sada, Vuk Branković je bio na čelu jedne vojske - dosta okrnjene i izmorene, ali ipak, kakve-takve, vojske. Ti vojnici su njemu zakleti i dok ih god ne raspusti, duguju mu vjernost (izuzev, naravno, ličnih ljudi, koji su njegovi za svagda). Moje je lično mišljenje da se on nešto premišljao i taj potez možda odugovlačio, kao Krater koji polako puzi kući kada ga je Aleksandar Veliki poslao. Vuk Branković je svakako najveći junak Kosovske bitke, a neko je ovdje iznio i vrlo interesnantnu iako vrlo smjelu tvrdnju čak da je lično on najodgovorniji za Muratovu srmt. :D Smatram da je on u samome sebi prepoznao čovjeka koji bi mogao stati na čelo Srbalja.

Šta je on smatrao lično i planirao, možemo samo hipotetisati. Ali, svakako mi se čini da je Nikola Gorjanski ponudio njemu poziciju Lazarevog nasljednika, ukoliko on naravno preuzme i Lazareve vazalne obaveze. Možda je Vuk planirao da, recimo, maloga Stefana skloni sa strane negdje kao njegov čvrsti savladar, ali vrlo je moguće i da je bio mrnjavčevićevskih ambicija (nasljedstvo po Milici je, ipak, samo po ženskoj liniji). Njegovi su ljudi vjerovatno strašno izginuli, a i epilog Kosovske bitke je stvarao jedno vrlo lošu klimu za pokretanje građanskog rata, koji bi bio neophodan jer je Srpska crkva u potpunosti bila na strani kneginje Milice, potomkinje Nemanjića. Čini mi se da je Vuk računao na brzu intervenciju Ugara, koja bi uklonila Lazareviće i otvorila mu put, ostavivši Crkvi da jednostavno nema druge nego da ga prihvati.

Ako pitaš za to namjesništvo, to nije ništa čudno. Crkva je bila jedina državna institucija, srž koji je održavao i dalje kontinuitet nemanjićke države. Savršeno je jasno da će u situaciji u kojoj nema vladara, i ima maloljetnog pretendenta na takvu nekvu poziciju, patrijarh biti onaj glavni koji će sazivati i predsjedavati Saborom. No, ukoliko bi bilo stvoreno nekakvo namjesništvo nad mladim knežem Stefanom (i ta pozicija mu bude priznata), prilično je jasno da je to namjesništvo krnje ako uključuje samo kneginju i patrijarha, bez desne ruke nedavno upokojenoga kneza (i čovjeka koji je vjerovatno, ako ne kod crkvene onda bar svetovne vlastele, uživao prilično značajni ugled - može se pretpostaviti da je Vuk vojsku sa Kosova trijumfalno poveo, i, kao njen zapovjednik, upravo kao pobjedniči vojskovođa). Moja je neka rekonstrukcija događaja da kneginji Milici nije padalo ni na kraj pameti da jednom takvom čovjeku prepusti neku važniju poziciju; zapravo nikakvu. Pretpostavljam da je ono što je ona od njega zatražila - da raspusti vojnike sve i dođe pred nju i njenoga sina, padne ničice, i da vazalnu zakletvu. Cijenim da je to bilo za Vuka, koji je vrlo dobro sagledavao situaciju na terenu (ne isključujmo sve njihove lične sukobe, privatne animozitete koji su nesumnjivo postojali), nešto sasvim neprihvatljivo. Odbivši to, on za Lazareve nasljednike i Crkvu - već postaje izdajnik Srpstva. Tako da je ratno stanje već stvoreno (ili bolje rečeno, nikada prestalo). I u takvoj situaciji, strani činioci koji žele Srbiju držati pod svojim uticajem, dobijaju prostor za ubacivanje. Koalicija Ugri-Brankovići i Turci-Lazarevići, jednostavno, prosto se nameće kao prirodna opcija (i začetak onoga što ćemo docnije vidjeti kao dugotrajna borba dvije stranke u Srbiji, turkofilne i ugrofilne..).

Sažeto: Vuk Branković jeste bio naklonjeniji Ugrima, preko kojih je vidio način da postane srpski samodržac; patrijarh je po mom mišljenju bio nepopravljivi sanjar u Nemanjištvo i vrlo vjerovatno samo Miličina marioneta; kneginja Milica je, sa dosta razloga, u Vuku vidjela glavnu opasnost za sebe i svoje naslijeđe.

P. S. Pomalo smiješno...da bi se spasilo hristoimeno stado od vukova. :-) Hm, hm... :think:;)
 
Poslednja izmena:
A kad je Jakobova smrt nastala???

Biography
Bayezid ascended to the throne following the death of his father Murad I, who was killed by Serbian knight Miloš Obilić during (15 June), or immediately after (16 June), the Battle of Kosovo in 1389, by which Serbia became a vassal of the Ottoman Empire. Immediately after obtaining the throne, he had his younger brother strangled to avoid a plot.

I sta sad, u toku kosovske bitke tako da nema nista od toga kako je Bajazit pred tim da izgubi svoje carstvo ako Lazarevici ne postanu vazali.
 
I sta sad, u toku kosovske bitke tako da nema nista od toga kako je Bajazit pred tim da izgubi svoje carstvo ako Lazarevici ne postanu vazali.
Mislim da ti ne razumes "sta je pisac hteo da kaze", a verovatno ti nisu poznati ni neke bitne istorijske cinjenice. Tvoja oba pitanje, sadasnje i prethodno, su nejasna, nedorecena. Sta si, primera radi, hteo da kazes pitanje: "A ko je posle smrt Jakoba ugrozio vlast Bajazitu???". Ko je uopste govorio da mu je vlast ugrozena? Da ne govorim da je gorecitirano totalno nebulozno. I nema Lazarevica (mnozina), vec je samo jedan ostao.
 
Mislim da ti ne razumes "sta je pisac hteo da kaze", a verovatno ti nisu poznati ni neke bitne istorijske cinjenice. Tvoja oba pitanje, sadasnje i prethodno, su nejasna, nedorecena. Sta si, primera radi, hteo da kazes pitanje: "A ko je posle smrt Jakoba ugrozio vlast Bajazitu???". Ko je uopste govorio da mu je vlast ugrozena? Da ne govorim da je gorecitirano totalno nebulozno. I nema Lazarevica (mnozina), vec je samo jedan ostao.

Mislio sam na Milicu, i sta je za Vukom???

Inace dobro ako nesto nije tacno sta sam reko onda mi to kazi i nemoj da mutis da ti svaku izjavu moram da vadim iz nosa.

Sta je pogresno na mojoj izjavi Milica i tako i njen sin su postali tursku vazali jer je pretilo da ce madjarska da preuzima kontrolu nad Srbijom.
 
Poslednja izmena:
Pa, stvar stoji ovako. Kada su srpske snage na Kosovo Polje došle, naravno da je postojao određeni sporazum između različitih vojskovođa. Desna ruka kneza Lazara bio je Vuk Branković. Njegova je dužnost bila da, ukoliko Lazar pogine, preuzme vođstvo nad vojskom, da se ne bi rasula, i bezbjedno ljude dovede kući, te stabilizuje državu. Ovo je pravi razlog zbog kojega se i srpska vojska povukla sa Kosova Polja, a što je kasnije izvitopereno i modifikovano u Brankovićevu izdaju; on se povukao, kako je sa Lazarem bilo i dogovoreno, odnosno kako mu je bila i dužnost.
Ne zelim da razvlacim diskusiju, a pogotovu ne o sadrzaju gorecitiranog teksta. Medjutim, interesuje me na osnovu kojih dokaza su nasi istoricari dosli do saznanja o dogovoru izmedju kneza Lazara i Vuka Brankovica da u slucaju njegove pogibije Vuk preuzme komandu nad vojskom. Lazar je poginuio ali ne u toku borbe, vec kada je ona okoncana porazom srpske zdruzene vojske. Ko moze da tvrdi u kakvom stanju je bila vojska koja se povlacila sa bojista, da li se povlacila haoticno ili sistematicno? S druge strane, more biti da je Lazar bio i pomalo kratkovid drzavnik kada je toliko veliko ovlascenje preneo na Vuka, najmocnijeg srpskog velmozu posle njega i kao takav bio pretedent na vodecu ulogu u Srbiji?

Naravno, "nacionalni" ponos morao je da nadje opravdanje za poraz "nebeskog" naroda i njegovog docnije kanonizovanog "cara" Lazara. Crkva ga je nasla u Vuku. Sta vise, nije ni jednom recju osudila njegovog naslednika, takodje buduceg svetitelja, zbog bespogovornog sluzenja ubici svoga oca..

 
Mislim da ti ne razumes "sta je pisac hteo da kaze", a verovatno ti nisu poznati ni neke bitne istorijske cinjenice. Tvoja oba pitanje, sadasnje i prethodno, su nejasna, nedorecena. Sta si, primera radi, hteo da kazes pitanje: "A ko je posle smrt Jakoba ugrozio vlast Bajazitu???". Ko je uopste govorio da mu je vlast ugrozena? Da ne govorim da je gorecitirano totalno nebulozno. I nema Lazarevica (mnozina), vec je samo jedan ostao.

Нема Лазаревића? Значи Стефан није имао млађег брата Вука са којим је, рецимо, почетком 15. века живописан у манастиру Љубостињи, Миличиној задужбини, а исто тако и у Руденици ? Вук није био важна личност у периоду после Ангоре све до своје смрти 1410. године када је убијен по наређењу Бајазитовог сина Мусе?
 
A kad je Jakobova smrt nastala???

Biography
Bayezid ascended to the throne following the death of his father Murad I, who was killed by Serbian knight Miloš Obilić during (15 June), or immediately after (16 June), the Battle of Kosovo in 1389, by which Serbia became a vassal of the Ottoman Empire. Immediately after obtaining the throne, he had his younger brother strangled to avoid a plot.

Када је Јакубова смрт настала? (Човек је био Јакуб, не Јакоб)


У јулу 1389. године у Венецији се још не зна име новог султана, тако да емисар који путује на турски двор носи два писма, једно за Бајазита, друго за Јакуба, зависи кога затекне на престолу. У Паризу у октобру 1389. такође се не зна за име новог султана.

Бајазитово повлачење било је разумљиво ако се прихвати друга верзија догађаја позната из појединих османских извора по којој Јакуб Челебија није пратио оца у походу против Срба 1389. већ је током тог периода боравио у Анадолији. Јакуб, старији по годинама од Бајазита, наводно је у време Косовске битке регрутовао туркменске одреде у Малој Азији. Муратова изненадна смрт на бојном пољу у ствари је помогла Бајазиту као једином принцу из Османове династије присутном уз Мурата, да приграби престо током битке и да га тако прихвате и они елементи у војсци којима је Јакуб био ближи. Штавише, пошто је Бајазит почео да кује сребрни новац тек шест месеци после Косовске битке сасвим је могуће да је рат између Муратова два сина потрајао неколико месеци након султанове погибије.

http://www.istorijskabiblioteka.com/art:bajazit-i

Нађеш лепо, има по нету, The New Cambridge Medieval History, vol. VI, стр. 854. па видиш детаље за претпоставку једног историчара, на основу нумизматичког материјала, да је после Муратове смрти на Косову дошло до рата између Бајазита и Јакуба који је потрајао око пола године...
 
Vidi, tvrdnja da ga je vazalski odnos prema Bajazitu, koji je tada bio u haoticnom stanju i s velikim gubitkom u ljudstvu i logistici hrlio u prestonicu da ucvrsti svoju vlast, spaslo od eventualne madjarske agresije je apsolutno nerealno. Bajazit te, a i sledecih nekoliko godine, sa pretrpljenim gubicima u ljudstvu i logistici nije mogao da se stavi u odbranu svog vazala. Zato sam ti i postavio zahev da svoju tvrdnju elaboriras.

Sledeca recenica je trebalo da bude poseban pasos, jer je prouka bila upucena svim koji vide srednjovekovne feudalne drzave i njihova unutrasnja uredjenje iz sadanje perspektive

Потпуно нетачно, први упад Османлија у Угарску одиграо се управо у лето 1389. преко земаља Лазаревића. Затим, Бајазит је већ у августу био у прилици да пошаље војну помоћ Лазаревићима тако да су турски одреди ратовали уз ратнике Лазаревића између Шапца и Браничева у августу 1390. године. Због свега тога и Жигмунд Луксембуршки је морао да дође лично у Сремску Митровицу у лето 1390. године.

М. Ал. Пурковић, Кнез и деспот Стефан Лазаревић, Београд 1978, стр. 13-17.http://www.scribd.com/doc/123845070/Miodrag-Purković-Knez-i-despot-Stefan-Lazarević

Група аутора, Историја Мађара, Београд 2002, стр. 73. http://www.scribd.com/doc/204660847/Rokai-Đere-Pal-Kasas-Istorija-Mađara
 
Нема Лазаревића? Значи Стефан није имао млађег брата Вука са којим је, рецимо, почетком 15. века живописан у манастиру Љубостињи, Миличиној задужбини, а исто тако и у Руденици ? Вук није био важна личност у периоду после Ангоре све до своје смрти 1410. године када је убијен по наређењу Бајазитовог сина Мусе?

Ne, Vuk jer ubijen po naredjenju Stevana , jer se Stevan borio za Bajazitovg sina Sulejmana, a Vuk za Musu.

Tako da su rodjena braca postali krvni neprijatelji zbog turske borbe za vlast.

Stefanu je Turcin (Sulejman) bio mnogo drazi od rodjenog brata Srbina!
 
Smeo si s uma dve stvari, prvo, postao je Bajazitov vazal i zet pre nego sto mu je zapretila opasnost od strane Madzara i, drugo, zar nije mogao odmah da stupi u pregovore sa hriscaninom Sigismundom o vazalnom odnosu.

Zar bi to bila veca greska nego sto je postao Bajazitov, a docnije i madjarski vazal? Zar Bosanci nisu bili Sloveni i pravoslavci?

Kako ga je primoralo? Zar je Zigmun, kralj i car bio toliko slab da se bojao od Stefana? Uzgred, srpski presto tada nije postojao, to moze da se smatra za metaforom, ali nikako za istorjskom cinjenicom.

Pogresno. Otomanska imperija je privremeno nestala sa istorijske scene, a prilikom povratka iz boja sa Tamerlanom 1402. godine, "navratio" je u Vizantijsko carstvo, dobrio titulu despota. U domovinj ga je cekao za boj spremni Vuk Brankovic. Vazalstvo prema Madjarima je bila jako dobra trgovina, ali je zato sluzio kao madjarski stit prema Osmanlijama i uz znacajne finansijske obaveze prema gospodaru..U svakom slucaju i dalje je bio u vazalnom odnosu, ali sada prema Madjarima.

Ne zaboravi da su vazali imali znacajne obaveze prema svom sizarenu kao i placanje godisnje rente u zlatu, pored obaveza da u slucaju potrebe odrede odredjen broj naouraznih pesaka i konjanaika sa komorom i hranom i stave se na njegovo raspolaganje..

Шта све бива кад се пише напамет и тера се мак на конац по сваку цену...

1. Хронологија:

Односи краља Жигмунда и кнеза Лазара нису били идилични, објаснићу и зашто, до њиховог измирења дошло је тек почетком 1389. године посредовањем Лазаревог зета Николе Гаре Млађег.

За нас је овде важно да видимо да је лично краљ Жигмунд нападао Лазаревиће у новембру 1389 (иако је био, макар формално, Лазарев сениор па би самим тим требало да заштити кнежеву удовицу и малолетне синове тј. загарантује им њихове поседе и сл), а да су Лазаревићи тј кнегиња Милица уз подршку Државног сабора прихватили вазалне обавезе према новом султану у лето 1390. године.

Дакле, прво иду угарски напади, затим прихватање врховне османске власти.
http://www.scribd.com/doc/204660847/Rokai-Đere-Pal-Kasas-Istorija-Mađara стр. 73

2. Жигмунд - краљ и цар

Нема потребе Жигмундову моћ 1389. прецењивати.

За почетак, он Угарском влада као домазет тј. муж Марије Анжујске, ћерке Лајоша I који није имао синова. Укратко, нису сви у Угарској били вољни да прихватње власт жене и њеног супруга који је био дошљак. Противнике краљице Марије подржавао је и штитио краљ Твртко, а са њим и кнез Лазар (ту су корени Жигмундовог нерасположења према Лазару и, бар у почетку, његовој породици). Жигмунд се у Угарској учврстио тек 1387, а већ 1395 (у јеку борби са Османлијама) краљ је остао удовац па се отворила нова криза везана за његова права на угарски престо. Не бих ја да распредам о томе, погледај мало:

http://www.scribd.com/doc/204660847/Rokai-Đere-Pal-Kasas-Istorija-Mađara стр. 70-74

Жигмунд је постао цар Св. римског царства 1433, ни он то није могао је 1389. да предвиди са сигурношћу...

3. Вук Бранковић 1402!

Ово је претпостављам омашка настала у брзини. Вук Бранковић никога није могао да чека после Ангорске битке јер је био одавно мртав.
 
Poslednja izmena:

Back
Top