DemokraCija i tolerancija u Kroacija - napad na Srbe

[Harvat]

Nikakvih "velikosrpskih" ideja nije bilo među Srbima u Hrvatskoj.

Itekako jest. Od 19 st. do dana današnjeg. Srpski svet je velikosrpska ideja.

 

[peti ligament]

Šta znam, meni je Dežulović uvijek imao taj antisrpski vajb, ali dobro skriven.
Kao ne mrzim ja Srbe, ali...

 

[Povijest]

Itekako jest. Od 19 st. do dana današnjeg. Srpski svet je velikosrpska ideja.

Radije brini o velikohrvatima i velikohrvatskim pretenzijama prema svim susednim državama i narodima.

 

[Harvat]

Jugoslaveni i "desnica" su glasne manjine. Mediji su apsolutno pod kontrolom Jugoslavena. Ne postoji nijedan mainstream medij koji nije jugoslavenski. Index je otvoreno protuhrvatski, Večernji je u vlasništvu austrijskih Srba i njegov glavni komentar je Miljenko Jergović koji jutrom mrzi BiH, sredinom dana Hrvatsku, a navečer sebe. Jutarnji je toliko lijevo da ako malo skrene ljevije, postat će nacistički (teorija potkove).

Budućnost Hrvatske je da umru Jugoslaveni, Katolička crkva prestane financirati "desnicu" i da je glavni problem Hrvata kamo vikendom na izlet i koje vino popiti za ručak.

Na stranu projekcije, radi se o dvije novine od kojih Večernji oscilira, a Yutarnji je smeće. No glavni medij je TV, a on je čvrsto u rukama vlade, a ostali TV kanali koji imaju politiku, više su nacionalni.

Realno svi ovi od Klasića do Goldsteina su vidljivi, ali im nitko ne vjeruje, a vlada koja ih nije odbacila, ipak je i na tom polju ovako-onakva. Npr. iznimno uspješna proslava 1100 Tomislava, oratorij, TV serijal-film...koji su dobili nagrade... te proslave u oko 35 mjesta u RH i BH ne bi bilo da nije podpore vlade. I konačno se vidi u mega gibanjima,kad su kolone za Vukovar ili Thompsonovi koncerti.

Neka vlast jugoslavena je više prividna i djeluju kao iritant, ali nisu uspjeli nikog ni u što uvjeriti.

 

[Harvat]

Radije brini o velikohrvatima i velikohrvatskim pretenzijama prema svim susednim državama i narodima.

Velikohrvatske ne postoje. Praktički sva hrvatska težnja je da Hrvati dobiju prava u Srbiji i CG kao manjina bez srpskih laži, da su konstitutivni u BH i potpuni vladari u svojoj zemlji. Tu nema ničeg velikohrvatskoga.

 

[Povijest]

Velikohrvatske ne postoje. Praktički sva hrvatska težnja je da Hrvati dobiju prava u Srbiji i CG kao manjina bez srpskih laži, da su konstitutivni u BH i potpuni vladari u svojoj zemlji. Tu nema ničeg velikohrvatskoga.

Itekako postoje fašističko-nacističke velikohrvatske teritorijalne pretenzije prema svim susednim narodima i državama.

 

[Harvat]

Šta znam, meni je Dežulović uvijek imao taj antisrpski vajb, ali dobro skriven.
Kao ne mrzim ja Srbe, ali...

Ne pratim njegov lik i djelo, no on je Hrvatskoj stalno radio na tom da se nekako izjednače krivnje za rat i da se hrvatski dio umanji.

Npr. radio je cijeli dramolet oko srpske djevojčice Zec koju su krimosi u Zagrebu ubili 1991., hoteći to priazati kao da je skoro po naputku vlasti, dok je ignorirao hrvatsku djecu poginulu u ratu. Zatim je nešto dramio oko zločina u Ahmićima (Muslimani)- a ništa o brojnijim zločinima Muslimana nad Hrvatima u BH.
Zadnje mu je bilo javno "Ye.. vas Vukovar", oko kolone sjećanja, što je izazavalo opću osudu.- ali je dobio nagradu lokalnog društva novinara, što pokauzuje paradokse i idiotizam hrvatskoga društva.

On nije, po sjećanju, apologet Jugoslavije, no jest u jeziku serbokroatizma, smeta ga bilo kakvo jako isticanje hrvatskoga povijesnog identiteta i stalno bi nešto izjednačavao oko ratova 90ih.

To je u percepciji većine ljudi antihrvatsko djelovanje.

 

[Harvat]

Itekako postoje fašističko-nacističke velikohrvatske teritorijalne pretenzije prema svim susednim narodima i državama.

Prazna fraza. Koje? Da čujemo.

 

[radoznao_62]

Na stranu projekcije, radi se o dvije novine od kojih Večernji oscilira, a Yutarnji je smeće. No glavni medij je TV, a on je čvrsto u rukama vlade, a ostali TV kanali koji imaju politiku, više su nacionalni.

Realno svi ovi od Klasića do Goldsteina su vidljivi, ali im nitko ne vjeruje, a vlada koja ih nije odbacila, ipak je i na tom polju ovako-onakva. Npr. iznimno uspješna proslava 1100 Tomislava, oratorij, TV serijal-film...koji su dobili nagrade... te proslave u oko 35 mjesta u RH i BH ne bi bilo da nije podpore vlade. I konačno se vidi u mega gibanjima,kad su kolone za Vukovar ili Thompsonovi koncerti.

Neka vlast jugoslavena je više prividna i djeluju kao iritant, ali nisu uspjeli nikog ni u što uvjeriti.

Ako ćemo iskreno 1100 godina je prošlo nezamijećeno iz jednoga dosadnog razloga, država nije u nikakvoj stvarnoj ugrozi. Bilo je loše i amaterski organizirano i nitko mlađi od 60 ni ne zna za jubilej. Oratorij je Meštrovićevo naporno preseravanje. Sačuvaj me bože takve kulture.

Vlada apsolutno ne kontrolira nijedan medij. Što je dobro jer je znak demokracije.

 

[Ride the lightning]

Da budemo pametni, treba da surađujemo se Italijanima i Mađarima, mi nismo ni svesni koliko su nam to dobri saveznici ako se dobra proračunamo, ništa vezivanje emotivno, već prosto korisno.

Pa celo vreme nas i vode takvi koje hoće rascepat Hrvatsku, od Stefana Nemanje koji je krenuo drpat hrvatsko more, preko Svetog Stefana Lazarevića koji je poveo Turke u 500-godišnji napad na Hrvate do Šešelja koji svaki dan gostuje na televiziji, zabavljajući naše društvo beskonačnim varijantama velikosrpstva...
Čemu onda čuđenje nad ovakvim događajima?
Pa nisu Hrvati glupi da ne vide ko smo i šta smo...

 

[Harvat]

Ako ćemo iskreno 1100 godina je prošlo nezamijećeno iz jednoga dosadnog razloga, država nije u nikakvoj stvarnoj ugrozi. Bilo je loše i amaterski organizirano i nitko mlađi od 60 ni ne zna za jubilej. Oratorij je Meštrovićevo naporno preseravanje. Sačuvaj me bože takve kulture.

Vlada apsolutno ne kontrolira nijedan medij. Što je dobro jer je znak demokracije.

To je tvoja percepcija.
Tako možemo za sve površne pučke predodžbe govoriti da su beznačajne.
A stvarnost te demantira.

https://www.vecernji.hr/kultura/dok...adu-na-dodjeli-elle-style-awards-2025-1905428

Večernjakovom Kralju Tomislavu nagrada za najbolji dokumentarac na Elle Style Awards​

https://www.vecernji.hr/vijesti/vid...awards-dodijelio-dvije-zlatne-medalje-1899752

VIDEO Oratorij o kralju Tomislavu osvaja svijet! Meštroviću Global Music Awards dodijelio dvije zlatne medalje​

Međunarodni žiri koji je dodijelio sastoji od više od 70 stručnjaka iz glazbene industrije, a o njenoj važnosti govori činjenica da prijave stižu iz cijelog svijeta te da žiriju treba oko dva mjeseca da ih sve pregledaju i poslušaju

Dakle- govori u svoje ime. Tvoj svijet, ako je ograničen na neke Tomiće i Klasiće- stvarno je ograničen.

 

[Ride the lightning]

Selektivna istorija. Kreni od 1914 ...

Kreni od napada Stefana Nemanja na hrvatsko more, 50 srpskih ratova protiv Dubrovnika i 500 godina srpske asistencije u genocidu Turaka nad Hrvatima...
Jhebote, ti kao da ne vidiš da smo Hrvatima ušli u trbuh od silnog pomaganja Turaka protiv Hrvata...
Tako smo i Konstantinopol sa Turcima lepo izgenocidisali i istrebili iz istorije, ali Hrvati su puno jači od Bizanta/Konstantinopola, pa sad kukamo ko piszde...

 

[Ride the lightning]

Radije brini o velikohrvatima i velikohrvatskim pretenzijama prema svim susednim državama i narodima.

Ovaj je doživeo živčani slom nakon proučavanja srpske istorije...
Piše po forumu da su Hrvati sa Turcima napadali Srbiju...
Iako, meni više upada u oči da mu moderacija ne briše postove - rekao bih da to signalizira da je srpsko društvo blizu kolektivnog puknuća i kolektivnog prelaska na njegov mod...

aaaaa...
Ima Boga...
Kad ti živci odu onda vidiš gde si...

 

[Harvat]

Ne pratim njegov lik i djelo, no on je Hrvatskoj stalno radio na tom da se nekako izjednače krivnje za rat i da se hrvatski dio umanji.

Npr. radio je cijeli dramolet oko srpske djevojčice Zec koju su krimosi u Zagrebu ubili 1991., hoteći to priazati kao da je skoro po naputku vlasti, dok je ignorirao hrvatsku djecu poginulu u ratu. Zatim je nešto dramio oko zločina u Ahmićima (Muslimani)- a ništa o brojnijim zločinima Muslimana nad Hrvatima u BH.
Zadnje mu je bilo javno "Ye.. vas Vukovar", oko kolone sjećanja, što je izazavalo opću osudu.- ali je dobio nagradu lokalnog društva novinara, što pokauzuje paradokse i idiotizam hrvatskoga društva.

On nije, po sjećanju, apologet Jugoslavije, no jest u jeziku serbokroatizma, smeta ga bilo kakvo jako isticanje hrvatskoga povijesnog identiteta i stalno bi nešto izjednačavao oko ratova 90ih.

To je u percepciji većine ljudi antihrvatsko djelovanje.

Znam da AI zna petljati, no da vidimo što je rekao:

Koji je uspjeh oratorija "Kralj Tomislav" u povodu 1100 godina hrvatskoga kraljevstva?

Uspjeh oratorija "
Kralj Tomislav" u povodu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva (koja se slavi tijekom cijele 2025. godine) bio je značajan i popraćen velikim interesom javnosti.

• Spektakularna praizvedba: Oratorij pod nazivom "Anno Domini 925. Kralj Tomislav", skladatelja Mateja Meštrovića, doživio je svoju praizvedbu u sklopu festivala Zagreb Classic na Trgu kralja Tomislava pred brojnom publikom. Izvedba je opisana kao "monumentalna" i "spektakularna", uz sudjelovanje 250 umjetnika, uključujući zborove koji su učili stihove na hrvatskom jeziku.
• Veliki odjek u javnosti: Događaj je privukao značajnu medijsku pozornost, a snimka je bila dostupna i brojnim slušateljima diljem svijeta putem prijenosa uživo, što ukazuje na širok doseg i interes.
• Višestruke izvedbe: Osim u Zagrebu, oratorij Davora Bobića (drugo djelo istog naziva) izveden je u prepunoj varaždinskoj katedrali i Čakovcu, što svjedoči o velikom uspjehu i potražnji za ovakvim sadržajem u sklopu nacionalne proslave.
• Središnji dio proslave: Izvedbe oratorija bile su jedne od središnjih kulturnih manifestacija kojima se obilježila ova velika obljetnica, naglašavajući nacionalni značaj i ponos na hrvatsku povijest i prvog kralja Tomislava.

Općenito, oratorij je postigao velik uspjeh kod publike i kritike, služeći kao snažna glazbena i kulturna posveta važnom povijesnom jubileju.

Koji je općenito uspjeh i značaj proslave 1100 godišnjice hrvatskoga kraljevstva u RH i BH?

Proslava 1100. godišnjice
Hrvatskoga Kraljevstva
(tijekom 2025. godine) postigla je velik uspjeh i imala je značajan kulturni, znanstveni i nacionalni odjek, kako u Republici Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini. Obilježavanje je naglasilo kontinuitet hrvatske državnosti i ojačalo svijest o nacionalnom identitetu.



Uspjeh i značaj proslave

• Svehrvatski karakter: Proslava je imala svehrvatski karakter, uključujući brojne manifestacije diljem Hrvatske, u Bosni i Hercegovini (posebno u Tomislavgradu/Duvnu), te među hrvatskom dijasporom.
• Visoka razina organizacije: Hrvatski sabor proglasio je 2025. "Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva", što je dalo proslavi službeni državni značaj i potaknulo uključivanje brojnih institucija, od Vlade i Ministarstva kulture do lokalnih samouprava, muzeja, škola i Crkve.
• Bogatsvo programa: Održan je niz raznolikih događanja, uključujući:
  • Znanstvene skupove: Organizirani su važni znanstveni skupovi (npr. u Zadru, Splitu, Đakovu) koji su okupili povjesničare radi rasprave o Tomislavovom dobu i kontinuitetu hrvatske državnosti.
  • Kulturne manifestacije: Postavljene su velike izložbe (poput one u Klovićevim dvorima u Zagrebu i u Muzeju Slavonije u Osijeku), održani su koncerti, izvedbe oratorija, te svečane akademije i mimohodi.
  • Vjerska slavlja: U Tomislavgradu (Duvnu), mjestu koje se tradicionalno veže uz krunidbu kralja Tomislava, održana su svečana euharistijska slavlja, predvođena najvišim crkvenim dužnosnicima iz RH i BiH, što je naglasilo duhovnu i povijesnu povezanost.
• Jačanje identiteta: Svrha i uspjeh proslave bili su usmjereni na jačanje svijesti o vlastitom identitetu i povijesnim korijenima. Manifestacije su potvrdile Tomislava kao simbol hrvatske državnosti i suverenosti, a priča o hrvatskim kraljevima istaknuta je kao nezaobilazna tema hrvatske povijesti.

Poseban značaj za BiH

Za Hrvate u Bosni i Hercegovini, proslava je imala poseban značaj zbog tradicionalne povezanosti Duvanjskog polja s krunidbom prvog hrvatskog kralja. Događanja u Tomislavgradu, uz sudjelovanje visokih crkvenih i političkih predstavnika, pridonijela su očuvanju i promociji hrvatske kulturne baštine i identiteta u BiH. Hrvatsko kulturno društvo Napredak bilo je aktivno uključeno u organizaciju niza događaja u BiH.

Općenito, proslava je bila iznimno uspješna u mobilizaciji javnosti i institucija, te je snažno odjeknula kao potvrda tisućljetnog kontinuiteta hrvatske državnosti.

 

[Karadjordje]

Velikohrvatske ne postoje. Praktički sva hrvatska težnja je da Hrvati dobiju prava u Srbiji i CG kao manjina bez srpskih laži, da su konstitutivni u BH i potpuni vladari u svojoj zemlji. Tu nema ničeg velikohrvatskoga.

Nazalost vi ste manjina u BiH. To vam je maksimum

 

[BoyanV]

Pa celo vreme nas i vode takvi koje hoće rascepat Hrvatsku, od Stefana Nemanje koji je krenuo drpat hrvatsko more, preko Svetog Stefana Lazarevića koji je poveo Turke u 500-godišnji napad na Hrvate do Šešelja koji svaki dan gostuje na televiziji, zabavljajući naše društvo beskonačnim varijantama velikosrpstva...
Čemu onda čuđenje nad ovakvim događajima?
Pa nisu Hrvati glupi da ne vide ko smo i šta smo...

Kad ne možemo na Bugare, onda krenemo na Hrvate. Srbi su trebali da budu Nemac, Francuz, Englez, Italijan, Španac, Rus itd na Balkanu. Odnosno da se stvori na Balkanu civilizacija koja se zove srpska civilizacija, samo što eto Srbi su glup i pokvaren narod koji samo zna da kopira stvari, a ne da ih stvara i inovira.

 

[BoyanV]

Itekako postoje fašističko-nacističke velikohrvatske teritorijalne pretenzije prema svim susednim narodima i državama.

Ne, ne postoje. Samo prema Srbiji, Bosni i malo CG, to je to.

 

[Karadjordje]

Znam da AI zna petljati, no da vidimo što je rekao:

Koji je uspjeh oratorija "Kralj Tomislav" u povodu 1100 godina hrvatskoga kraljevstva?

Uspjeh oratorija "
Kralj Tomislav" u povodu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva (koja se slavi tijekom cijele 2025. godine) bio je značajan i popraćen velikim interesom javnosti.

• Spektakularna praizvedba: Oratorij pod nazivom "Anno Domini 925. Kralj Tomislav", skladatelja Mateja Meštrovića, doživio je svoju praizvedbu u sklopu festivala Zagreb Classic na Trgu kralja Tomislava pred brojnom publikom. Izvedba je opisana kao "monumentalna" i "spektakularna", uz sudjelovanje 250 umjetnika, uključujući zborove koji su učili stihove na hrvatskom jeziku.
• Veliki odjek u javnosti: Događaj je privukao značajnu medijsku pozornost, a snimka je bila dostupna i brojnim slušateljima diljem svijeta putem prijenosa uživo, što ukazuje na širok doseg i interes.
• Višestruke izvedbe: Osim u Zagrebu, oratorij Davora Bobića (drugo djelo istog naziva) izveden je u prepunoj varaždinskoj katedrali i Čakovcu, što svjedoči o velikom uspjehu i potražnji za ovakvim sadržajem u sklopu nacionalne proslave.
• Središnji dio proslave: Izvedbe oratorija bile su jedne od središnjih kulturnih manifestacija kojima se obilježila ova velika obljetnica, naglašavajući nacionalni značaj i ponos na hrvatsku povijest i prvog kralja Tomislava.

Općenito, oratorij je postigao velik uspjeh kod publike i kritike, služeći kao snažna glazbena i kulturna posveta važnom povijesnom jubileju.

Koji je općenito uspjeh i značaj proslave 1100 godišnjice hrvatskoga kraljevstva u RH i BH?

Proslava 1100. godišnjice
Hrvatskoga Kraljevstva
(tijekom 2025. godine) postigla je velik uspjeh i imala je značajan kulturni, znanstveni i nacionalni odjek, kako u Republici Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini. Obilježavanje je naglasilo kontinuitet hrvatske državnosti i ojačalo svijest o nacionalnom identitetu.



Uspjeh i značaj proslave

• Svehrvatski karakter: Proslava je imala svehrvatski karakter, uključujući brojne manifestacije diljem Hrvatske, u Bosni i Hercegovini (posebno u Tomislavgradu/Duvnu), te među hrvatskom dijasporom.
• Visoka razina organizacije: Hrvatski sabor proglasio je 2025. "Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva", što je dalo proslavi službeni državni značaj i potaknulo uključivanje brojnih institucija, od Vlade i Ministarstva kulture do lokalnih samouprava, muzeja, škola i Crkve.
• Bogatsvo programa:Održan je niz raznolikih događanja, uključujući:
  • Znanstvene skupove: Organizirani su važni znanstveni skupovi (npr. u Zadru, Splitu, Đakovu) koji su okupili povjesničare radi rasprave o Tomislavovom dobu i kontinuitetu hrvatske državnosti.
  • Kulturne manifestacije: Postavljene su velike izložbe (poput one u Klovićevim dvorima u Zagrebu i u Muzeju Slavonije u Osijeku), održani su koncerti, izvedbe oratorija, te svečane akademije i mimohodi.
  • Vjerska slavlja: U Tomislavgradu (Duvnu), mjestu koje se tradicionalno veže uz krunidbu kralja Tomislava, održana su svečana euharistijska slavlja, predvođena najvišim crkvenim dužnosnicima iz RH i BiH, što je naglasilo duhovnu i povijesnu povezanost.
• Jačanje identiteta: Svrha i uspjeh proslave bili su usmjereni na jačanje svijesti o vlastitom identitetu i povijesnim korijenima. Manifestacije su potvrdile Tomislava kao simbol hrvatske državnosti i suverenosti, a priča o hrvatskim kraljevima istaknuta je kao nezaobilazna tema hrvatske povijesti.

Poseban značaj za BiH

Za Hrvate u Bosni i Hercegovini, proslava je imala poseban značaj zbog tradicionalne povezanosti Duvanjskog polja s krunidbom prvog hrvatskog kralja. Događanja u Tomislavgradu, uz sudjelovanje visokih crkvenih i političkih predstavnika, pridonijela su očuvanju i promociji hrvatske kulturne baštine i identiteta u BiH. Hrvatsko kulturno društvo Napredak bilo je aktivno uključeno u organizaciju niza događaja u BiH.

Općenito, proslava je bila iznimno uspješna u mobilizaciji javnosti i institucija, te je snažno odjeknula kao potvrda tisućljetnog kontinuiteta hrvatske državnosti.

LOL, kakve su ovo bajke i basne?

 

[Harvat]

Nazalost vi ste manjina u BiH. To vam je maksimum

Da vidimo AI o tom

Koliko kapitala drže Hrvati u BIH sad. Procjena u odnosu na ostala dva naroda.

Ne postoje pouzdane, službene statistike ili nedavne procjene koje bi precizno kvantificirale ukupan iznos kapitala koji drži svaki od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini
(Hrvati, Bošnjaci i Srbi). Distribucija kapitala je složena i privatna, te se takvi podaci ne prate na temelju etničke pripadnosti.

Ekonomska moć i vlasništvo kapitala su isprepleteni s političkim i povijesnim čimbenicima, a dostupne informacije se uglavnom odnose na:

• Zastupljenost u institucijama: Postoje podaci o zastupljenosti pojedinih naroda u državnim i entitetskim institucijama i na rukovodećim pozicijama, koji pokazuju različite omjere u odnosu na udio u ukupnom stanovništvu.
• Regionalna koncentracija: Kapital i ekonomska aktivnost često su koncentrirani u određenim geografskim područjima, koja su povijesno ili demografski vezana uz određeni narod (npr. Zapadna Hercegovina za Hrvate, Banja Luka za Srbe, Sarajevo i srednja Bosna za Bošnjake).
• Percepcije i političke tvrdnje: Pitanje ekonomske moći i pravične raspodjele često je tema političkih rasprava, pri čemu različite strane iznose tvrdnje o neravnopravnosti ili prekomjernoj zastupljenosti jednog naroda u odnosu na druge.

Zbog nedostatka konkretnih podataka o ukupnom privatnom kapitalu, nije moguće dati točnu procjenu niti usporedbu kapitala koji drže Hrvati u odnosu na ostala dva naroda.

Što su po nacionalnoj pripadnosti 5 najbogatijih ljudi u BH?

Ne postoji jedinstvena, službena lista najbogatijih ljudi u Bosni i Hercegovini
koja bi uključivala i njihovu nacionalnu pripadnost, jer se takvi podaci ne prate službeno. Međutim, na temelju procjena imovine i vlasništva nad najvećim kompanijama, najčešće spominjana imena u medijima su:

1. Senad Džambić (vlasnik trgovačkog lanca Bingo). Općenito se smatra Bošnjakom.
2. Hajrudin Ahmetlić (vlasnik Hifa Group, uključujući Hifa Petrol). Općenito se smatra Bošnjakom.
3. Obitelj Hastor (ASA Prevent Group). Općenito se smatraju Bošnjacima.
4. Petar Ćorluka (vlasnik tvrtke Violeta i niza drugih kompanija). Hrvat.
5. Pero Gudelj (osnivač tvrtke FIS). Hrvat.

Osim navedenih, među imućnijim poduzetnicima koji se često spominju su i Tomislav Antunović (Hrvat, Antunović AGS) te obitelj Stanić (Hrvati, Stanić Group).

Važno je napomenuti da neki poduzetnici rođeni u BiH, poput Dubravka Grgića, Mate Rimca ili obitelji Kutić (Infobip), imaju poslovne imperije registrirane u Hrvatskoj ili drugim zemljama i često se pojavljuju na listama najbogatijih ljudi u regiji, ali se njihovo bogatstvo primarno veže uz te države.

Zaključno, među najbogatijima u BiH su poduzetnici i bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, dok se poduzetnici srpske nacionalnosti rjeđe pojavljuju u samom vrhu ovakvih lista, a njihovo poslovanje je često vezano za Republiku Srpsku.

Koja je zemlja najvažniji trgovinski partner BH?

Najvažniji trgovinski partner
Bosne i Hercegovine
(BiH) po ukupnom obujmu razmjene je
Hrvatska
.


Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) za prvu polovicu 2025. godine, ukupna trgovinska razmjena s Hrvatskom iznosila je 2,1 milijardu eura.
Hrvatska je zadržala ovu poziciju i tijekom 2024. godine
.

Europska unija u cjelini je daleko najveći trgovinski partner BiH, čineći više od 60% ukupne robne razmjene zemlje, a unutar EU pojedinačno je Hrvatska na prvom mjestu, a slijede je Njemačka, Srbija i Italija.

Koliko su Hrvati u BH kulturno aktivni u smislu institucija i djelovanja istih, te publikacija?

Hrvati u Bosni i Hercegovini izrazito su kulturno aktivni te su uspostavili razgranatu mrežu institucija i udruga koje djeluju u svim područjima umjetnosti, znanosti i očuvanja baštine. Unatoč tome što su najmalobrojniji konstitutivni narod, njihova kulturna scena je vrlo vitalna, a institucije su ključne za očuvanje nacionalnog identiteta.


Glavni nositelji te aktivnosti su:


1. Hrvatska matica iseljenika (ranije HKD Napredak)

Najvažnija i najraširenija kulturna institucija Hrvata u BiH je Hrvatska kulturna zajednica (HKZ), koja je proizašla iz HKD "Napredak" (Hrvatsko kulturno društvo Napredak). Iako je izvorno "Napredak", koji i dalje djeluje, HKZ je organizacija koja danas pokriva najširi spektar kulturnog djelovanja:

• Djelovanje: HKZ ima brojne podružnice i ogranke diljem BiH (preko 60).
• Aktivnosti: Organiziraju književne večeri, koncerte, kazališne predstave, likovne kolonije, izložbe, tečajeve i znanstvene skupove. Izdaju vlastite publikacije i stipendiraju studente. Središnjica HKZ-a je u Sarajevu, a "Napredak" ima važnu ulogu u Mostaru.

2. Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače (Mostar)

Ova institucija u Mostaru predstavlja središnju kulturnu "kuću" Hrvata u Hercegovini.

• Svrha: Koristi se za sve važnije kulturne događaje: kazališne predstave, filmske projekcije, koncerte, izložbe i promocije knjiga.
• Značaj: Mjesto je održavanja najvažnijih kulturnih manifestacija.

3. Izdavačka djelatnost i publikacije

Hrvatska izdavačka djelatnost u BiH je značajna:

• Nakladničke kuće: Djeluju Naklada Kula (Mostar), Hrvatski leksikografski institut BiH (Mostar), te izdavačke kuće povezane s franjevačkim samostanima (npr. Franjevački samostan na Širokom Brijegu).
• Novine i časopisi: Važne publikacije uključuju:
  • Večernji list (izdanje za BiH)
  • Fokus (mjesečnik)
  • Hrvatski tjednik
  • Nacionalni interesi (časopis)
  • Brojni stručni i kulturni časopisi u izdanju HKZ-a i drugih udruga.

4. Kazališta i umjetničke institucije

• Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Mostaru: Jedino profesionalno kazalište na hrvatskom jeziku u BiH. Ima bogat i redovit repertoar.
• Akademija scenskih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru: Educira mlade glumce i redatelje, čime se osigurava kontinuitet kazališne scene.
• Likovna scena: Djeluju brojne likovne udruge, galerije i ateljei.

5. Znanost i obrazovanje

• Sveučilište u Mostaru: Jedino sveučilište u BiH koje u potpunosti djeluje na hrvatskom jeziku. Ima ključnu ulogu u obrazovanju i znanstvenom radu.
• Hrvatski leksikografski institut BiH: Radi na enciklopedijskim i leksikografskim izdanjima vezanim uz Hrvate u BiH.
• Institut za povijest: Proučava povijest Hrvata u BiH.

Sažetak

Kulturna aktivnost Hrvata u BiH je intenzivna i dobro organizirana. Institucije poput HKZ, HNK Mostar i Sveučilišta u Mostaru čine okosnicu kulturnog života, a izdavačka djelatnost osigurava produkciju na hrvatskom jeziku. Njihovo djelovanje je od vitalne važnosti za očuvanje hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta u Bosni i Hercegovini.

Koliko je studenata na univerzitetima u Banja Luci, Istočnom Sarajevu, te Sarajevu, Tuzli i sveučilištu u Mostaru 2023.?

Točni podaci o
ukupnom broju studenata upisanih za akademsku godinu 2023./2024. na navedenim sveučilištima su sljedeći:

• Univerzitet u Banjoj Luci: 9.370 studenata.
• Univerzitet u Sarajevu: Nema preciznog ukupnog broja za cijeli UNSA u dostupnim izvorima, ali je za FBiH u cjelini zabilježen pad ukupnog broja studenata na 50.354 u odnosu na prethodne godine.
• Univerzitet u Tuzli: Nema preciznog ukupnog broja za 2023./2024. u dostupnim izvorima, ali je u prvom ciklusu studija upisano oko 1.350-1.400 novih studenata.
• Univerzitet u Istočnom Sarajevu: Nema preciznog ukupnog broja za 2023./2024. u dostupnim izvorima.
• Sveučilište u Mostaru: Nema preciznog ukupnog broja za 2023./2024. u dostupnim izvorima.

Napomena: Za većinu sveučilišta, dostupni podaci za 2023./2024. često se odnose na broj novoupisanih studenata u prvu godinu (brucoša), a ne na ukupan broj studenata koji pohađaju sve godine studija. Navedena brojka za Univerzitet u Banjoj Luci (9.370) predstavlja ukupan broj studenata (svih godina i ciklusa) za tu akademsku godinu.

Broj studenata u Bosni i Hercegovini generalno bilježi trend pada.

Kakav je trend upisa u univerzitetima u BH, po broju upisnika, te po priznatosti diploma u svijetu?

Trend upisa po broju studenata


Trend upisa na univerzitete u Bosni i Hercegovini u proteklom desetljeću je opadajući. Cjelokupno visoko obrazovanje u BiH suočava se sa značajnim smanjenjem broja studenata.

• Opći pad: Broj studenata upisanih na prvi ciklus studija visokog obrazovanja u 2023./2024. godini iznosio je 71.862, što je značajno manje u odnosu na prethodne godine. Deset godina ranije, broj studenata je bio manji za otprilike 35.000.
• Glavni uzrok: Glavni razlog pada broja upisanih studenata je masovno iseljavanje mladih ljudi iz BiH u potrazi za boljim životom i prilikama u inozemstvu.
• Iznimka Sveučilište u Mostaru: Značajna iznimka općem trendu je Sveučilište u Mostaru (SUM), koje u posljednjih nekoliko godina bilježi porast broja upisanih studenata, uključujući značajan broj studenata iz inozemstva (uglavnom iz Hrvatske).

Priznatost diploma u svijetu

Priznatost diploma u svijetu ovisi o nekoliko čimbenika, a situacija je neujednačena.

• Akreditacija kao ključ: Formalna priznatost diplome u Europskoj uniji (EU) i svijetu temelji se na tome jesu li sveučilište i pojedini studijski programi akreditirani od strane nadležnih tijela u BiH i jesu li usklađeni s Bolonjskim procesom (European Higher Education Area - EHEA).
• Problemi s akreditacijom: Iako većina javnih sveučilišta ima neku razinu akreditacije, proces je u prošlosti bio opterećen problemima, što je dovodilo do sumnji u kvalitetu i poteškoća pri priznavanju diploma u inozemstvu. Postoje i optužnice zbog prodaje diploma na nekim privatnim institucijama, što narušava ugled cjelokupnog sustava.
• Sveučilište u Mostaru: Diplome Sveučilišta u Mostaru generalno se lakše priznaju u Hrvatskoj i Sloveniji (članicama EU) zbog usklađenosti s hrvatskim obrazovnim sustavom i činjenice da je SUM član European University Associationa (EUA), što mu daje "europski pečat" kvalitete.
• Međunarodno rangiranje: Univerzitet u Sarajevu (UNSA) je jedino sveučilište iz BiH koje je prisutno na značajnim međunarodnim rang-listama (poput QS i THE World University Rankings), što ukazuje na određenu razinu međunarodne vidljivosti i prepoznatljivosti, iako su pozicije na listama relativno niske (obično iznad 1000. mjesta).

Ukratko, trend upisa je silazni zbog emigracije, dok priznatost diploma varira i često ovisi o pojedinom sveučilištu i njegovoj međunarodnoj akreditaciji i ugledu.

 

[Karadjordje]

Da vidimo AI o tom

Koliko kapitala drže Hrvati u BIH sad. Procjena u odnosu na ostala dva naroda.

Ne postoje pouzdane, službene statistike ili nedavne procjene koje bi precizno kvantificirale ukupan iznos kapitala koji drži svaki od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini
(Hrvati, Bošnjaci i Srbi). Distribucija kapitala je složena i privatna, te se takvi podaci ne prate na temelju etničke pripadnosti.

Ekonomska moć i vlasništvo kapitala su isprepleteni s političkim i povijesnim čimbenicima, a dostupne informacije se uglavnom odnose na:

• Zastupljenost u institucijama: Postoje podaci o zastupljenosti pojedinih naroda u državnim i entitetskim institucijama i na rukovodećim pozicijama, koji pokazuju različite omjere u odnosu na udio u ukupnom stanovništvu.
• Regionalna koncentracija: Kapital i ekonomska aktivnost često su koncentrirani u određenim geografskim područjima, koja su povijesno ili demografski vezana uz određeni narod (npr. Zapadna Hercegovina za Hrvate, Banja Luka za Srbe, Sarajevo i srednja Bosna za Bošnjake).
• Percepcije i političke tvrdnje: Pitanje ekonomske moći i pravične raspodjele često je tema političkih rasprava, pri čemu različite strane iznose tvrdnje o neravnopravnosti ili prekomjernoj zastupljenosti jednog naroda u odnosu na druge.

Zbog nedostatka konkretnih podataka o ukupnom privatnom kapitalu, nije moguće dati točnu procjenu niti usporedbu kapitala koji drže Hrvati u odnosu na ostala dva naroda.

Što su po nacionalnoj pripadnosti 5 najbogatijih ljudi u BH?

Ne postoji jedinstvena, službena lista najbogatijih ljudi u Bosni i Hercegovini
koja bi uključivala i njihovu nacionalnu pripadnost, jer se takvi podaci ne prate službeno. Međutim, na temelju procjena imovine i vlasništva nad najvećim kompanijama, najčešće spominjana imena u medijima su:

1. Senad Džambić (vlasnik trgovačkog lanca Bingo). Općenito se smatra Bošnjakom.
2. Hajrudin Ahmetlić (vlasnik Hifa Group, uključujući Hifa Petrol). Općenito se smatra Bošnjakom.
3. Obitelj Hastor (ASA Prevent Group). Općenito se smatraju Bošnjacima.
4. Petar Ćorluka (vlasnik tvrtke Violeta i niza drugih kompanija). Hrvat.
5. Pero Gudelj (osnivač tvrtke FIS). Hrvat.

Osim navedenih, među imućnijim poduzetnicima koji se često spominju su i Tomislav Antunović (Hrvat, Antunović AGS) te obitelj Stanić (Hrvati, Stanić Group).

Važno je napomenuti da neki poduzetnici rođeni u BiH, poput Dubravka Grgića, Mate Rimca ili obitelji Kutić (Infobip), imaju poslovne imperije registrirane u Hrvatskoj ili drugim zemljama i često se pojavljuju na listama najbogatijih ljudi u regiji, ali se njihovo bogatstvo primarno veže uz te države.

Zaključno, među najbogatijima u BiH su poduzetnici i bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, dok se poduzetnici srpske nacionalnosti rjeđe pojavljuju u samom vrhu ovakvih lista, a njihovo poslovanje je često vezano za Republiku Srpsku.

Koja je zemlja najvažniji trgovinski partner BH?

Najvažniji trgovinski partner
Bosne i Hercegovine
(BiH) po ukupnom obujmu razmjene je
Hrvatska
.


Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) za prvu polovicu 2025. godine, ukupna trgovinska razmjena s Hrvatskom iznosila je 2,1 milijardu eura.
Hrvatska je zadržala ovu poziciju i tijekom 2024. godine
.

Europska unija u cjelini je daleko najveći trgovinski partner BiH, čineći više od 60% ukupne robne razmjene zemlje, a unutar EU pojedinačno je Hrvatska na prvom mjestu, a slijede je Njemačka, Srbija i Italija.

Koliko su Hrvati u BH kulturno aktivni u smislu institucija i djelovanja istih, te publikacija?

Hrvati u Bosni i Hercegovini izrazito su kulturno aktivni te su uspostavili razgranatu mrežu institucija i udruga koje djeluju u svim područjima umjetnosti, znanosti i očuvanja baštine. Unatoč tome što su najmalobrojniji konstitutivni narod, njihova kulturna scena je vrlo vitalna, a institucije su ključne za očuvanje nacionalnog identiteta.


Glavni nositelji te aktivnosti su:


1. Hrvatska matica iseljenika (ranije HKD Napredak)

Najvažnija i najraširenija kulturna institucija Hrvata u BiH je Hrvatska kulturna zajednica (HKZ), koja je proizašla iz HKD "Napredak" (Hrvatsko kulturno društvo Napredak). Iako je izvorno "Napredak", koji i dalje djeluje, HKZ je organizacija koja danas pokriva najširi spektar kulturnog djelovanja:

• Djelovanje: HKZ ima brojne podružnice i ogranke diljem BiH (preko 60).
• Aktivnosti: Organiziraju književne večeri, koncerte, kazališne predstave, likovne kolonije, izložbe, tečajeve i znanstvene skupove. Izdaju vlastite publikacije i stipendiraju studente. Središnjica HKZ-a je u Sarajevu, a "Napredak" ima važnu ulogu u Mostaru.

2. Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače (Mostar)

Ova institucija u Mostaru predstavlja središnju kulturnu "kuću" Hrvata u Hercegovini.

• Svrha: Koristi se za sve važnije kulturne događaje: kazališne predstave, filmske projekcije, koncerte, izložbe i promocije knjiga.
• Značaj: Mjesto je održavanja najvažnijih kulturnih manifestacija.

3. Izdavačka djelatnost i publikacije

Hrvatska izdavačka djelatnost u BiH je značajna:

• Nakladničke kuće: Djeluju Naklada Kula (Mostar), Hrvatski leksikografski institut BiH (Mostar), te izdavačke kuće povezane s franjevačkim samostanima (npr. Franjevački samostan na Širokom Brijegu).
• Novine i časopisi:Važne publikacije uključuju:
  • Večernji list (izdanje za BiH)
  • Fokus (mjesečnik)
  • Hrvatski tjednik
  • Nacionalni interesi (časopis)
  • Brojni stručni i kulturni časopisi u izdanju HKZ-a i drugih udruga.

4. Kazališta i umjetničke institucije

• Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Mostaru: Jedino profesionalno kazalište na hrvatskom jeziku u BiH. Ima bogat i redovit repertoar.
• Akademija scenskih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru: Educira mlade glumce i redatelje, čime se osigurava kontinuitet kazališne scene.
• Likovna scena: Djeluju brojne likovne udruge, galerije i ateljei.

5. Znanost i obrazovanje

• Sveučilište u Mostaru: Jedino sveučilište u BiH koje u potpunosti djeluje na hrvatskom jeziku. Ima ključnu ulogu u obrazovanju i znanstvenom radu.
• Hrvatski leksikografski institut BiH: Radi na enciklopedijskim i leksikografskim izdanjima vezanim uz Hrvate u BiH.
• Institut za povijest: Proučava povijest Hrvata u BiH.

Sažetak

Kulturna aktivnost Hrvata u BiH je intenzivna i dobro organizirana. Institucije poput HKZ, HNK Mostar i Sveučilišta u Mostaru čine okosnicu kulturnog života, a izdavačka djelatnost osigurava produkciju na hrvatskom jeziku. Njihovo djelovanje je od vitalne važnosti za očuvanje hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta u Bosni i Hercegovini.

Koliko je studenata na univerzitetima u Banja Luci, Istočnom Sarajevu, te Sarajevu, Tuzli i sveučilištu u Mostaru 2023.?

Točni podaci o
ukupnom broju studenata upisanih za akademsku godinu 2023./2024. na navedenim sveučilištima su sljedeći:

• Univerzitet u Banjoj Luci: 9.370 studenata.
• Univerzitet u Sarajevu: Nema preciznog ukupnog broja za cijeli UNSA u dostupnim izvorima, ali je za FBiH u cjelini zabilježen pad ukupnog broja studenata na 50.354 u odnosu na prethodne godine.
• Univerzitet u Tuzli: Nema preciznog ukupnog broja za 2023./2024. u dostupnim izvorima, ali je u prvom ciklusu studija upisano oko 1.350-1.400 novih studenata.
• Univerzitet u Istočnom Sarajevu: Nema preciznog ukupnog broja za 2023./2024. u dostupnim izvorima.
• Sveučilište u Mostaru: Nema preciznog ukupnog broja za 2023./2024. u dostupnim izvorima.

Napomena: Za većinu sveučilišta, dostupni podaci za 2023./2024. često se odnose na broj novoupisanih studenata u prvu godinu (brucoša), a ne na ukupan broj studenata koji pohađaju sve godine studija. Navedena brojka za Univerzitet u Banjoj Luci (9.370) predstavlja ukupan broj studenata (svih godina i ciklusa) za tu akademsku godinu.

Broj studenata u Bosni i Hercegovini generalno bilježi trend pada.

Kakav je trend upisa u univerzitetima u BH, po broju upisnika, te po priznatosti diploma u svijetu?

Trend upisa po broju studenata


Trend upisa na univerzitete u Bosni i Hercegovini u proteklom desetljeću je opadajući. Cjelokupno visoko obrazovanje u BiH suočava se sa značajnim smanjenjem broja studenata.

• Opći pad: Broj studenata upisanih na prvi ciklus studija visokog obrazovanja u 2023./2024. godini iznosio je 71.862, što je značajno manje u odnosu na prethodne godine. Deset godina ranije, broj studenata je bio manji za otprilike 35.000.
• Glavni uzrok: Glavni razlog pada broja upisanih studenata je masovno iseljavanje mladih ljudi iz BiH u potrazi za boljim životom i prilikama u inozemstvu.
• Iznimka Sveučilište u Mostaru: Značajna iznimka općem trendu je Sveučilište u Mostaru (SUM), koje u posljednjih nekoliko godina bilježi porast broja upisanih studenata, uključujući značajan broj studenata iz inozemstva (uglavnom iz Hrvatske).

Priznatost diploma u svijetu

Priznatost diploma u svijetu ovisi o nekoliko čimbenika, a situacija je neujednačena.

• Akreditacija kao ključ: Formalna priznatost diplome u Europskoj uniji (EU) i svijetu temelji se na tome jesu li sveučilište i pojedini studijski programi akreditirani od strane nadležnih tijela u BiH i jesu li usklađeni s Bolonjskim procesom (European Higher Education Area - EHEA).
• Problemi s akreditacijom: Iako većina javnih sveučilišta ima neku razinu akreditacije, proces je u prošlosti bio opterećen problemima, što je dovodilo do sumnji u kvalitetu i poteškoća pri priznavanju diploma u inozemstvu. Postoje i optužnice zbog prodaje diploma na nekim privatnim institucijama, što narušava ugled cjelokupnog sustava.
• Sveučilište u Mostaru: Diplome Sveučilišta u Mostaru generalno se lakše priznaju u Hrvatskoj i Sloveniji (članicama EU) zbog usklađenosti s hrvatskim obrazovnim sustavom i činjenice da je SUM član European University Associationa (EUA), što mu daje "europski pečat" kvalitete.
• Međunarodno rangiranje: Univerzitet u Sarajevu (UNSA) je jedino sveučilište iz BiH koje je prisutno na značajnim međunarodnim rang-listama (poput QS i THE World University Rankings), što ukazuje na određenu razinu međunarodne vidljivosti i prepoznatljivosti, iako su pozicije na listama relativno niske (obično iznad 1000. mjesta).

Ukratko, trend upisa je silazni zbog emigracije, dok priznatost diploma varira i često ovisi o pojedinom sveučilištu i njegovoj međunarodnoj akreditaciji i ugledu.

Sta kaze AI na to sto vas Komsic predstavlja? Ispadas smesan da ne kazem glup.

 

[Harvat]

LOL, kakve su ovo bajke i basne?

Kakav je uspjeh, po mišljenju većine, srpske igrane serije o dinastiji Nemanjića?


Po mišljenju većine, uspeh srpske igrane serije "
Nemanjići – rađanje kraljevine" bio je vrlo kontroverzan i generalno je dočekan sa oštrim kritikama. Iako je serija predstavljala najveći produkcijski poduhvat u istoriji srpske televizije i bila je izuzetno gledana (preko 2 miliona gledalaca prve epizode), preovlađujuće mišljenje javnosti i stručnjaka je bilo negativno.


Glavne zamerke su se odnosile na sledeće aspekte:

• Scenario i dijaloge: Kritikovana je dramaturgija, a posebno jezik koji su likovi koristili, a koji je smatran neautentičnim i previše modernim za srednjovekovni period (npr. korišćenje reči "bre", "petlja").
• Istorijske netačnosti: Zabeležene su brojne istorijske greške i neslaganja sa istorijskim podacima, što je izazvalo negodovanje istoričara i dela publike.
• Gluma i kostimi: Bilo je pritužbi na kvalitet glume u nekim momentima, kao i na neadekvatne kostime i scenografiju, koji su, prema mišljenju nekih, izgledali amaterski ili nesaglasno epohi.
• Montaža i režija: Posebno je prva, pilot epizoda, koja je kasnije prerađena, bila na meti kritika zbog loše montaže i strukture, što je dovelo do toga da su je mnogi okarakterisali kao "prošireni trejler".

Iako je bilo i pozitivnih mišljenja koja su branila seriju (neki su smatrali da "Nemanjići" uopšte nisu loša serija i da su kritike preterane), dominantan utisak u javnosti je bio da serija nije ispunila visoka očekivanja koja su pratila najave o velikom i važnom nacionalnom projektu. Mnogi su je doživeli kao veliki promašaj s obzirom na značaj teme i uložena sredstva.


Kakav je uspjeh, po mišljenju većine, hrvatskoga igrano-dokumentarnoga seriala "Republika" o Dubrovniku?

Hrvatski igrano-dokumentarni serijal
"Republika" (punog naziva "Dubrovnik: Republika") autora Božidara Domagoja Burića, za razliku od "Nemanjića", uglavnom je dočekan vrlo pozitivnim mišljenjem većine, kako publike tako i struke. Smatra se jednim od najuspješnijih i najkvalitetnijih projekata Hrvatske radiotelevizije (HRT) u tom žanru.

Ključni razlozi uspeha i pozitivnih kritika su:

• Visoka produkcijska razina: Serijal je pohvaljen zbog zavidne razine produkcije, uključujući kvalitetnu scenografiju, kostimografiju, glazbu (koju je također skladao Burić) i računalne efekte. Ovi elementi su doprinijeli autentičnom prikazu Dubrovačke Republike.
• Zanimljiva i edukativna tema: "Republika" je uspjela široj publici približiti bogatu i naprednu povijest Dubrovačke Republike na zanimljiv i razumljiv način, ističući njezinu jedinstvenost i naprednost za to vrijeme.
• Kvalitetna kombinacija žanrova: Uspješno spajanje igranih scena s dokumentarnim segmentima i stručnim komentarima je omogućilo dinamičan i informativan sadržaj.
• Priznanja i nagrade: Serija je dobila i stručna priznanja, što dodatno potvrđuje njezinu kvalitetu i uspjeh.
• Pozitivne reakcije publike: Na društvenim mrežama i forumima, gledatelji su često izražavali oduševljenje serijalom, nazivajući ga "predobrim dokumentarnim serijalom" i ističući da zaslužuje više pažnje.

Ukratko, "Republika" je, po prevladavajućem mišljenju, ostvarila značajan uspjeh i ispunila očekivanja, nudeći kvalitetan, edukativan i vizualno dojmljiv prikaz povijesti Dubrovnika.

 

[Karadjordje]

Kakav je uspjeh, po mišljenju većine, srpske igrane serije o dinastiji Nemanjića?


Po mišljenju većine, uspeh srpske igrane serije "
Nemanjići – rađanje kraljevine" bio je vrlo kontroverzan i generalno je dočekan sa oštrim kritikama. Iako je serija predstavljala najveći produkcijski poduhvat u istoriji srpske televizije i bila je izuzetno gledana (preko 2 miliona gledalaca prve epizode), preovlađujuće mišljenje javnosti i stručnjaka je bilo negativno.


Glavne zamerke su se odnosile na sledeće aspekte:

• Scenario i dijaloge: Kritikovana je dramaturgija, a posebno jezik koji su likovi koristili, a koji je smatran neautentičnim i previše modernim za srednjovekovni period (npr. korišćenje reči "bre", "petlja").
• Istorijske netačnosti: Zabeležene su brojne istorijske greške i neslaganja sa istorijskim podacima, što je izazvalo negodovanje istoričara i dela publike.
• Gluma i kostimi: Bilo je pritužbi na kvalitet glume u nekim momentima, kao i na neadekvatne kostime i scenografiju, koji su, prema mišljenju nekih, izgledali amaterski ili nesaglasno epohi.
• Montaža i režija: Posebno je prva, pilot epizoda, koja je kasnije prerađena, bila na meti kritika zbog loše montaže i strukture, što je dovelo do toga da su je mnogi okarakterisali kao "prošireni trejler".

Iako je bilo i pozitivnih mišljenja koja su branila seriju (neki su smatrali da "Nemanjići" uopšte nisu loša serija i da su kritike preterane), dominantan utisak u javnosti je bio da serija nije ispunila visoka očekivanja koja su pratila najave o velikom i važnom nacionalnom projektu. Mnogi su je doživeli kao veliki promašaj s obzirom na značaj teme i uložena sredstva.


Kakav je uspjeh, po mišljenju većine, hrvatskoga igrano-dokumentarnoga seriala "Republika" o Dubrovniku?

Hrvatski igrano-dokumentarni serijal
"Republika" (punog naziva "Dubrovnik: Republika") autora Božidara Domagoja Burića, za razliku od "Nemanjića", uglavnom je dočekan vrlo pozitivnim mišljenjem većine, kako publike tako i struke. Smatra se jednim od najuspješnijih i najkvalitetnijih projekata Hrvatske radiotelevizije (HRT) u tom žanru.

Ključni razlozi uspeha i pozitivnih kritika su:

• Visoka produkcijska razina: Serijal je pohvaljen zbog zavidne razine produkcije, uključujući kvalitetnu scenografiju, kostimografiju, glazbu (koju je također skladao Burić) i računalne efekte. Ovi elementi su doprinijeli autentičnom prikazu Dubrovačke Republike.
• Zanimljiva i edukativna tema: "Republika" je uspjela široj publici približiti bogatu i naprednu povijest Dubrovačke Republike na zanimljiv i razumljiv način, ističući njezinu jedinstvenost i naprednost za to vrijeme.
• Kvalitetna kombinacija žanrova: Uspješno spajanje igranih scena s dokumentarnim segmentima i stručnim komentarima je omogućilo dinamičan i informativan sadržaj.
• Priznanja i nagrade: Serija je dobila i stručna priznanja, što dodatno potvrđuje njezinu kvalitetu i uspjeh.
• Pozitivne reakcije publike: Na društvenim mrežama i forumima, gledatelji su često izražavali oduševljenje serijalom, nazivajući ga "predobrim dokumentarnim serijalom" i ističući da zaslužuje više pažnje.

Ukratko, "Republika" je, po prevladavajućem mišljenju, ostvarila značajan uspjeh i ispunila očekivanja, nudeći kvalitetan, edukativan i vizualno dojmljiv prikaz povijesti Dubrovnika.

Sta kaze AI u vezi Komsica?

 

[Karadjordje]

Jade @Harvat ne pitam AI za misljenje vec tebe, ukljuci mozak ako ga imas

 

[Harvat]

Sta kaze AI na to sto vas Komsic predstavlja? Ispadas smesan da ne kazem glup.

Komšić nije beznačajan, jer upravo djeluje na integraciji Hrvata u BH i ne usuđuje se pojaviti u bilo kakvoj hrvatskoj sredini. Vi ste jednostavno toliko slabo politički svjesni da na razumijete da je politička reprezentacija u jednom protektoratu od tercijarnoga značaja.

 

[Harvat]

Jade @Harvat ne pitam AI za misljenje vec tebe, ukljuci mozak ako ga imas

Rekao sam da si povijesno-ekonomsko-kulturno-politički jednostavno nedostatan za ozbiljnu raspravu i nemaš pojma što je važno, a što marginalno.