http://www.demencija.info/koraci_u_dijagnostici
Koraci u dijagnostici
Pronađite odgovarajućeg lekara
Prvi korak nakon pojave simptoma je pronalaženje lekara. Vaš lekar opšte medicine može Vas uputiti nekom od sledećih specijalista: Neurologu, specijalisti za oboljenja mozga i nervnog sistema; Psihijatru, specijalisti za oboljenja koja utiču na raspoloženje ili utiču na način funkcionisanja našeg uma; koji će Vam uraditi dijagnostiku i propisati odgovarajuću terapiju.
Razumevanje problema
Ne postoji jedinstven test koji može dokazati da osoba ima Alchajmerovu bolest. Cilj medicinskog pregleda je da se proceni opšte zdravstveno stanje, i otkriju bilo koja stanja koja mogu uticati na funkcionisanje mozga. Lekari gotovo uvek mogu da utvrde da osoba ima demenciju, ali ponekad može biti teško da se utvrdi njen pravi uzrok. Budite spremni da odgovorite na pitanja lekara:
Koje simptome ste primetili?
Kada su oni počeli da se javljaju?
Koliko često se javljaju?
Da li se pogoršavaju?
Skrining testovi za demenciju
Razvoj sve većeg broja testova i boljih mogunosti zdravstvene nege, učinili su da su testovi za ispitivanje demencije postali dostupni korisnicima. Postoje utvrđeni dijagnostički kriterijumi kojih se lekari pridržavaju kada procenjuju da li je osoba obolela od Alchajmerove bolesti. Ceo proces procene i dijagnoze bolesti treba da vodi odgovarajuć stručnjak iz ove oblasti uz saradnju sa Vama.
Podaci o oboljenjima ispitivane osobe i članova porodice
Lekar će tokom razgovora sa osobom koju ispituje, ili sa članovima njene porodice, pokušati da dobije informacije o sadašnjim bolestima ili bolestima koje je osoba imala ranije u životu. Lekar će takođe dobiti informacije o zdravstvenom stanju i eventualnim oboljenjima članova porodice, sa posebnom pažnjom na činjenicu da li su bolovali od Alchajmerove bolesti ili sličnih poremećaja. Od pomoći je da osoba donese spisak svih lekova koje koristi.
Testovi za ispitivanje mentalnog statusa
Ovi testovi daju lekaru opšti utisak o pacijentu:
Da li je osoba svesna da ima simptome ili se oseća kao da je sve u redu
Da li zna koji je današnji datum, vreme i gde se nalazi
Da li može da zapamti par reči, prati uputstva i izračuna jednostavne aritmetičke zadatke
Mini-mental-test (Mini-mental state examination, MMSE)
Mini mental test Mini mental test ( MMSE) je jedan od najčešće korišćenih testova za procenu mentalne funkcije. Napravljen je tako da lekar kroz seriju pitanja postavljenih pacijentu proceni njegove mentalne sposobnosti. Primeri nekih pitanja:
Upamtite i ponovite posle par minuta nazive tri pojma (npr. konj, cveće, dinar) Imenujte godinu, godišnje doba, dan u nedelji i datum
Brojite unazad od broja 100 umanjenog za broj 7 (npr. 100,93,86..) ili izgovarajte reč "svet" slovo po slovo unazad
Imenujte poznate predmete koji se nalaze u sobi kada ih ispitivač pokaže
Odredite lokaciju gde se sprovodi ispitivanje (država, grad, adresa, sprat)
Ponovite poznate fraze ili reči posle ispitivača
Sastavite ceo predmet od dva pojedinačna dela koja su Vam ponuđena
Pratite uputstvo koje se sastoji iz tri dela, kao npr.:uzimite komad papira u desnu ruku, presavijte ga na pola i stavite na pod.
Maksimalan broj podova na MMSE testu je 30. Rezultat od 20 do 24 boda ukazuje na blagu demenciju, od 13 do 20 ukazuje na umerenu demenciju, a rezultat manji od 12 ukazuje na tešku demenciju. U proseku, rezultat MMSE testa kod osoba sa Alchajmerovom bolešću, svake godine postaje lošiji za po 2-4 boda.
Mini – Cog test
Još jedan popularan test za ispitivanje mentalnog statusa sadrži dve vrste zadataka: (1) upamćivanje i posle nekoliko minuta ponavljanje naziva tri predmeta, i (2) crtanje sata koji pokazuje svih 12 brojeva na pravom mestu a tačno određeno vreme koje treba predstaviti zadaje ispitivač. Pored procene mentalnog statusa, lekar će procenjivati da li se osoba dobro oseća, u cilju otkrivanja depresije ili drugih poremećaja raspoloženja koji mogu biti uzrok problema sa pamćenjem, gubitka interesa za život i drugih simptoma koji mogu da se preklapaju sa demencijom.
Fizički pregled i dijagnostički testovi
Lekar će postavljati pitanja u vezi sa ishranom i korišćenjem alkoholnih pića. Lekar će saznati koje sve lekove uzimate. Korisno je da donesete spisak svih lekova koje uzimate, uključujući i lekove koji se kupuju bez recepta i dijetetska sredstva. Tokom pregleda lekar će Vam izmeriti krvni pritisak, telesnu temperaturu i puls i slušalicama će poslušati srce i pluća. Takođe, uzeće Vam uzorke krvi i urina za pregled. Rezultati ovih ispitivanja mogu otkriti postojanje drugih poremećaja koji mogu biti uzrok gubitka memorije, konfuznog mišljenja, otežane koncentracije, ili drugih simptoma sličnih demenciji. Takvi poremećaji su:
Anemija, pothranjenost ili nedostatak određenih vitamina
Prekomerni unos alkoholnih pića
Neželjena dejstva lekova
Određene infekcije
Šećerna bolest
Bolesti bubrega ili jetre
Poremećaj štitne žlezde
Problemi sa srcem, plućima ili krvnim sudovima
Neurološko ispitivanje
Neurološki pregled je važan deo fizičkog pregleda. Vrši se sa ciljem da se proceni funkcija mozga i nervnog sistema i otkriju simptomi drugih moždanih poremećaja. Tokom neurološkog pregleda lekar može da ispita:
Reflekse
Koordinaciju i ravnotežu
Tonus mišića i mišićnu snagu
Pokrete očiju
Govor
Osetljivost tela
Tehnike snimanje mozga (engl. Brain imaging)
snimanje mozgaNove tehnologije imaju revolucionarni značaj u razumevanju strukture i funkcije mozga.
Strukturno snimanje pruža informacije o obliku, položaju i veličini moždanog tkiva. Tehnike koje se primenjuju su magnetna rezonanca (MR) i kompjuterizovana tomografija (CT).
Funkcionalno snimanje otkriva rad ćelija u različitim delovima mozga pokazujući kako ćelije koriste šećer i kiseonik. U funkcionalne tehnike spadaju pozitronska emisiona tomografija (PET) i funkcionalna magnetna rezonanca.
Danas se u standardnoj medicinskoj proceni Alchajmerove bolesti često primenjuju strukturna snimanja pomoću MR, a manje često se koristi kompjuterizovana tomografija (CT). Pomenute tehnike snimanja se prvenstveno koriste za otkrivanje tumora, znakova manjeg ili većeg moždanog udara, oštećenja usled teže povrede glave ili nakupljanja tečnosti.
Snimanja mozga: oblasti u kojima se najviše očekuje
Istraživači ispituju da li korišćenje magnetne rezonance i drugih metoda snimanja može biti još korisnije za dijagnostiku Alchajmerove bolesti. Mnoga ispitivanja su pokazala da se mozak ljudi obolelih od Alchajmerove bolesti značajno smanjuje kako bolest napreduje. Ispitivanja su takođe pokazala da promene u specifičnim regionima mozga mogu biti rani znak Alchajmerove bolesti. Međutim, naučnici još uvek nisu standardizovali vrednosti na osnovu kojih će se utvrditi značaj nalaza određenih promena kod svake pojedinačne osobe u datom trenutku. Ispitivanja sa primenom PET i drugih metoda funkcionalnog snimanja, takođe ukazuju da kod osoba sa Alchajmerom postoji smanjena aktivnost moždanih ćelija u određenim delovima mozga. Međutim, kao što važi i za promene u vidu "skupljanja" mozga uočene tokom strukturnih snimanja, još uvek nema dovoljno informacija na osnovu kojih bi se primećena smanjena aktivnost moždanih ćelija iskoristila na pravi način u dijagnostici. U ovom trenutku, PET se prvenstveno koristi u istraživanjima, sa nadom da će sa sticanjem dodatnih znanja imati značajnije mesto u dijagnostici Alchajmerove bolesti, kao i u praćenju progresije bolesti i odgovora na terapiju. Danas se PET primenjuje kao pomoć u cilju razlikovanja Alchajmerove bolesti od frontotemporalne demencije, retkog oboljenja koje može dovesti do dramatičnog gubitka funkcije čeonog i bočnih delova mozga.
Sledeća oblast ispitivanja sa primenom funkcionalnih tehnika snimanja u koju se polažu nade fokusirana je na razvoj jedinjenja usmerenih protiv glavnih patoloških depozita u mozgu, uključenih u proces nastanka Alchajmerove bolesti. Na primer, preliminarni rezultati ukazuju da jedno takvo jedinjenje, nazvano Pitsburg jedinjenje B, može da se veže za beta amiloid, i da se detektuje tokom PET skeniranja.