Dekart - Mislim dakle postojim

Дакле схватио си нешто од онога што сам ти нацртао. И остало ти је да браниш своје заблуде ад хоминемима. Пусти ад хоминеме и да закључимо.

Прост силогизам:

Прва премиса.
Оно што имамо у сазнању када опажамо или мислимо кретање јесте скуп слика поређаних једна до друге у замишљеном простору.

Друга премиса
Кретање није скуп слика поређаних једна до друге и замишљеном простору.

Закључак:
Сазнање не може опазити и мислити кретање.

Дакле кретање је нешто друго што нисмо стекли сазнањем.

И не треба мистификовати то друго. Како каже Бергсон:





Научне теореме баве се појавом и једино појавом и као такве ограничене су истом.
И немају везе са овим питањем трајања које је засновано на непосредном искуству а не на посмтарању лонаца и реторти.

Трајања којим се овде бавимо, нема у сазнању. Самим тим је и оно изван домета научног метода. Нећеш у ниједном лонцу и реторти наћи трајање. О томе се ради. О ограничењима научног метода .

Пошто си већ заборавио да те подсетим :
Stvarno nemaš pojma o silogizmima?
Kako možeš za premisu uzeti složeni iskaz koji možeš dovesti u sumnju?
Nisi ni čitao Organon?

A što se tiče retorti...Hm...Iz tih retorti ti i taj comp po kom kuckaš...Nauka je pokazala svoju moć,a filozofija nemoć i bapsko
tandrljanje oko stvari koje su u nauci kristalno jasne!
Da li su pojave pa su samo predstave naše ili jave ,ali roveri piče po Marsu i pored toga što ti samo što nisi nabavio i obukao redengot
Šopijev da budeš što više nalik...Balkanski Šopi...:hahaha::mrgreen:
 
Eto, kad se ti uhvatis logike, izbija sva sustina tvoje filozofije ! Podmetanja, nasilni zakljucci, neprirodno navodjenje vode na svoju vodenicu...

Tvoj silogizam - to nije ! Zasto ?

Zato sto si ti napravio tesku logicku gresku u zakljucivanju - petitio principii.

Vec prva premisa to nije, jer si ti ono sto tek treba da se dokaze uzeo kao dokazano ( " da je kretanje skup slika poredjanih jedna do druge " ! ).

То јесте доказано. И да си уместо Хегела прочитао нешто од Бергсона било би доказано и теби.

Ако хоћеш стећи неку представу о чему се ради ево ти овај мој блог на коме сам писао о томе:
http://forum.krstarica.com/entry.php/6636-Bergson-Trajanje

Заправо само овај Бергоснов цитат довољан је да покаже оном ко уме да мисли да не можемо опазити кретање.

Istina je da mi brojimo uzastopne trenutke trajanja i da nam se vreme, po svojim odnosima s brojem, pokazuje najpre kao merljiva veličina, sasvim analogna prostoru. Ali, ovde treba napraviti važnu distinkciju. Kažem, na primer, da je protekao minut, a pod tim mislim da je klatno, otkucavajući sekunde, izvelo šezdeset oscilacija.Ako svih tih šezdeset oscillacija sebi predočim odjednom i jednom jedinom apercepcijom duha ja po hipotezi isključujem ideju o uzastopnosti, mislim ne na šezdeset otkucaja koji se smenjuju,već na šezdeset tacaka jedne čvrste linije od kojih svaka takoreci simbolizuje jednu oscilaciju klatna.

Ako, pak, želim da sebi tih šezdeset oscilacija predočim uzastopno, a ništa ne menjanjući u načinu njihova stvaranja u prostoru moraću da mislim na svaku oscilaciju isključujući sećanje na prethodnu, jer prostor o njoj ne čuva nikakav trag ,međutim, baš zbog toga ja cu sebe osuditi da neprestano ostanem u sadašnjosti i odreći ću se toga da mislim uzastopnost ili trajanje. Ako, napokon, zadržim, spojeno sa slikom sadašnje oscilacije, sećanje na oscilaciju koja joj je prethodila, desiće se jedno od dvoga:
1)ili ću dve slike staviti jednu do druge, pa ćemo se tako vratiti na našu prvu hipotezu ili ću
2) Ili cu ih primetiti jednu u drugoj, kako se prožimaju i među sobom organizuju kao note neke melodije, obrazujući ono što cemo nazvati nejasnom ili kvalitativnom množinom, a što nema nikakve sličnosti sa brojem:

Tako ću dobiti sliku čistog trajanja, ali ću se, takođe, potpuno osloboditi ideje o homogenoj sredini ili o merljivom kvantitetu. Citat Bergson iz dela Trajanje i sloboda volje

Вероватно ти је чудно када видиш да неки филозоф овако јасно говори без да млатара празним појмовима. Ниси на то навикао. Али шта ћеш. Међу гомилом шарлатана у филозофији, постоје и они прави који не парадирају празне појмове, него износе истину која руши све пред собом . Ова Бергсонова истина руши сам темељ уобичајеног погледа на свет. Ма како се то не допадало научним лобијима, религији и уопште оном ко једноставно не може тако лако из основа изокренути утувљена му мишљења о свету и животу.
 
Stvarno nemaš pojma o silogizmima?
Kako možeš za premisu uzeti složeni iskaz koji možeš dovesti u sumnju?
Nisi ni čitao Organon?

Та премиса је аподиктичка чињеница. Погледај пост горе упућен Нереју.

Међутим, сетио сам се нечег једноставниег што може показати да не можемо опажати кретање.
Пустите дакле апстракције и празне балоне већ обратите пажњу на то што видите испред себе.

Испред себе дакле видите слике које су у садашњости а не прошлост. У садашњости дакле нема прошлости. Прошлост је једино у сећању.
Сада. Свака слика пред вама у садашњости МИРУЈЕ. Не креће се. Прошлост ту не постоји Будућност се ту није десила. А у садашњости кретања нема.

Ono sto se krece - krece se ili u onom mestu u kome jeste ili u onom mestu u kome nije. Ali ne krece se ni u mestu u kome jeste ni u mestu u kome nije. Stoga se nista ne krece.
Zenon Elejski

Интересантно је да овај Зенонов фрагмент један од оно мало сачуваних, ретко се игде спомиње уз његове апорије а управо он указује на суштину.

Можда зато што он показује свима колико наука и уопште уобичајено мишљење греши пред оним што зове кретање.

Тек је Бергсон после 2000 година урпаво следећи Зенона указао да је кретање тамо где је увек било, ван сазнања.
 
То јесте доказано. И да си уместо Хегела прочитао нешто од Бергсона било би доказано и теби.

Ако хоћеш стећи неку представу о чему се ради ево ти овај мој блог на коме сам писао о томе:
http://forum.krstarica.com/entry.php/6636-Bergson-Trajanje

Заправо само овај Бергоснов цитат довољан је да покаже оном ко уме да мисли да не можемо опазити кретање.



Вероватно ти је чудно када видиш да неки филозоф овако јасно говори без да млатара празним појмовима. Ниси на то навикао. Али шта ћеш. Међу гомилом шарлатана у филозофији, постоје и они прави који не парадирају празне појмове, него износе истину која руши све пред собом . Ова Бергсонова истина руши сам темељ уобичајеног погледа на свет. Ма како се то не допадало научним лобијима, религији и уопште оном ко једноставно не може тако лако из основа изокренути утувљена му мишљења о свету и животу.

Ja govorim o logicki izvedenom dokazu !

Ti jesi nepismen za logiku, ali bar toliko bi trebao da razumes, jer si i sam pokusao, tupavo i neznalacki, dabome, da izvedes takav ( logicki ) dokaz.

Radi se o silogizmu kao zakljucku koji se sastoji iz tri suda. Dva suda iz kojih se izvodi zakljucak zovu se premise ( pretpostavke - ako ne znas o cemu je rec, jer su kod tebe pretpostavke unapred dokazane, pa se pitam cemu onda suvisni zakljucak ?! ), iz oba sledi zakljucak ( conclusio ). Obim premisama zajednicki pojam se zove srednji pojam ( termina medius, M ) i on sluzi kao veza pojmova.
Tako da skolski primer ( ono sto si ti u svom samoobrazovanju preskocio ) , kao prva figura supsumpcije ( svrstavanja ) se pise ovako :

M P
S M
-------
S P

I sta u ovom tvom " dokazivanju " ima od toga ? I od logike ? :dash:

I gde ti ovde izvodis takav zakljucak, osim sto papagajski navodis Bergsona, koji opet, nije logicki izveo nikakav dokaz ?!

O gluposti da je premisa apodikticka cinjenica, ukazao sam ti u prethodnom mom postu, i kako se to savrseno uklapa u tvoj dogmatizam koji ti nazivas filozofijom. Ali to filozofija nije ! Da bi to znao morao bi da proucis, makar, filozofe koje sam naveo u prethodnom postu. I da tek onda, na osnovu tih saznanja probas da promislis i sopstvenom glavom. Ne-dogmatski, naravno.:)

No, ja znam da se to nece desiti. Kasno je za tebe, kasno.
 
Ja govorim o logicki izvedenom dokazu !

Ti jesi nepismen za logiku, ali bar toliko bi trebao da razumes, jer si i sam pokusao, tupavo i neznalacki, dabome, da izvedes takav ( logicki ) dokaz.

Radi se o silogizmu kao zakljucku koji se sastoji iz tri suda. Dva suda iz kojih se izvodi zakljucak zovu se premise ( pretpostavke - ako ne znas o cemu je rec, jer su kod tebe pretpostavke unapred dokazane, pa se pitam cemu onda suvisni zakljucak ?! ), iz oba sledi zakljucak ( conclusio ). Obim premisama zajednicki pojam se zove srednji pojam ( termina medius, M ) i on sluzi kao veza pojmova.

Спусти нос када причаш безвезарије.То je последица бављења историјом филозофије уместо филозофијом. Бављење шарлатнима који су сами дигли нос у својој ругоби и мизерији, па су и вас научили да га и ви дижете. Па са тих висина просипате своје незнање.
Немаш појма шта је силогизам.

Силoгизам не даје садржај, већ само ФОРМУ. Премисе могу бити које год, то не утиче на исправност истог.

Човек хода на две ноге
Сократ је човек

Закључак Сократ хода на две ноге.

А да ли човек хода на две или на четири логика ти не може рећи.

И пемисе се ту не доказују, удигнути носоњо. Оне се узимају као дате.

Tako da skolski primer ( ono sto si ti u svom samoobrazovanju preskocio ) , kao prva figura supsumpcije ( svrstavanja ) se pise ovako :

M P
S M
-------
S P

I sta u ovom tvom " dokazivanju " ima od toga ? I od logike ? :dash:

I gde ti ovde izvodis takav zakljucak, osim sto papagajski navodis Bergsona, koji opet, nije logicki izveo nikakav dokaz ?!

КО је и тврдио да је Бергосн логички изводио своју филозофију трајања.

Логика ту служи да Љуби, тебе и осталима укаже као треба размишљати пошавши од Бергсоновог открића да у сазнању немамо посла са кретањем, већ са непокретним сликама. ткз. кинематофрафкси принцип интелигенције. Јеси ли чуо некада за то?

Јер као што је и сам Љуба чак то схватио , али није способан да из тога изведе исправан закључак. Већ прво признаје а онда исто склања на страну и позива се на то што је управо означио као невалидно.

Тј признаје неадекватност сазнања када је кретање у питању а затим се позива на сазнање.


O gluposti da je premisa apodikticka cinjenica, ukazao sam ti u prethodnom mom postu, i kako se to savrseno uklapa u tvoj dogmatizam koji ti nazivas filozofijom. Ali to filozofija nije ! Da bi to znao morao bi da proucis, makar, filozofe koje sam naveo u prethodnom postu. I da tek onda, na osnovu tih saznanja probas da promislis i sopstvenom glavom. Ne-dogmatski, naravno.:)

No, ja znam da se to nece desiti. Kasno je za tebe, kasno.

Није премиса аподиктичка чињеница , већ оно што у том силогизму та премиса означава.
 
Poslednja izmena:
Немаш појма шта је силогизам.

Силoгизам не даје садржај, већ само ФОРМУ. Премисе могу бити које год, то не утиче на исправност истог.





И пемисе се ту не доказују, дигнути носоњо. Оне се узимају као дате.



КО је и тврдио да је Бергосн логички изводио своју филозофију трајања.






Није премиса аподиктичка чињеница уздигнути носоњо, већ оно што у том силогизму та премиса означава.

I sta sam ja , neobrazovani filozofe i logicaru, rekao za silogizam, a da on to nije ? Sta ?

Zajebi tu seljacku Sopenhauerovu Eristicku dijalektiku, i ta podmetanja, po njegovoj preporuci. Sta je po tebi silogizam ( kad znas, a ja ne znam ), a da je u suprotnosti to odredjenje sa onim sto sam ja rekao ?

Budalasto tvrdis da premise mogu biti koje god i da to ne utice na ispravnost silogizma . Budalasto, jer se na osnovu vazecih premisa izvodi logicki zakljucak ! Aristotel kaze da je silogizam logos u kojem pod pretpostavkom odredjenih premisa s nuznoscu proizilazi drugo od tog pretpostavljenog, pomocu tog pretpostavljenog.

Ali ono sto ti ne znas, to je da je logika postavila niz pravila koja trebaju da osiguraju od pogresnog zakljucivanja.

Tako, moramo paziti da ne idemo od stava koji se zove prva laz ( Proton pseudos ), gde je vec prva premisa pogresna. Ako je premisa pogresno postavljena, bice izveden i pogresan zakljucak, veli Aristotel i sva logika posle njega.

Kako onda, po tebi, premisa moze biti bilo kakva i ne utice na ispravnost logickog zakljucivanja ?:hahaha:

Jos jedna stvar je primetna u tvojoj odbrani, a to je da mi podmeces ono sto nisam rekao.

Gde sam, npr. ja rekao za silogizam da daje sadrzaj , a ne formu ?


Opet, prljavi trikovi iz Sopenhaueorve Eristicke dijalektike, koju si, izgleda naizust naucio, kako bi u polemikama izlazio kao pobednik, pa makar i krivo tumaceci, podmetajuci, izmisljajuci reci onog drugog. Sve zarad prehrane nezajazljivog ega ! :)

Sada kazes da nije premisa apodikticka cinjenica, a u postu 553, u odgovoru superkuleru, kazes da jeste !

Dogovori se sa sobom, sta jeste ? Ali ti si u tom postu rekao glupost da premisa jeste apodikticka cinjenica, na sta sam ja reagovao. Ti sada izokreces svoj stav. Treba biti dosledan u svojim stavovima.:)

Iako znam da je svaka diskusija sa tobom zamorna zbog tvoje tvrdoglavosti i kada nisi u pravu, eto, odgovorih ti, a ti posteno uvidi gde ja to nisam u pravu. Posteno, rekoh.
 
I sta sam ja , neobrazovani filozofe i logicaru, rekao za silogizam, a da on to nije ? Sta ?

Истресао си историчару филозофије и шарлатану своје незнање о силогизму. Јер очито да Аристотелово дело ниси ни видео, него си видео тумачења разних тумача, па сте се сви окитили и заједно попели на пиједстал одакле просипате незнање..

Zajebi tu seljacku Sopenhauerovu Eristicku dijalektiku, i ta podmetanja, po njegovoj preporuci. Sta je po tebi silogizam ( kad znas, a ja ne znam ), a da je u suprotnosti to odredjenje sa onim sto sam ja rekao ?

Budalasto tvrdis da premise mogu biti koje god i da to ne utice na ispravnost silogizma
Budalasto, jer se na osnovu vazecih premisa izvodi logicki zakljucak ! Aristotel kaze da je silogizam logos u kojem pod pretpostavkom odredjenih premisa s nuznoscu proizilazi drugo od tog pretpostavljenog, pomocu tog pretpostavljenog.

Ali ono sto ti ne znas, to je da je logika postavila niz pravila koja trebaju da osiguraju od pogresnog zakljucivanja.

Tako, moramo paziti da ne idemo od stava koji se zove prva laz ( Proton pseudos ), gde je vec prva premisa pogresna. Ako je premisa pogresno postavljena, bice izveden i pogresan zakljucak, veli Aristotel i sva logika posle njega.

Kako onda, po tebi, premisa moze biti bilo kakva i ne utice na ispravnost logickog zakljucivanja ?:hahaha:

Наравно да може бити било каква а да то не утиче на исправност логичког закључивања јер се оно тиче ФОРМЕ А НЕ САДРЖИНЕ. Логичко закључивање може бити савршено а премиса и закључак погрешан.

Ево да ти нацртам.

Човек хода на четири ноге.
Сократ је човек,
Закључак : Сократ хода на четири ноге.

Ово је исправно логичко закључивање. без обзира што је прва премиса погрешна па следи и погрешан закључак. То не дотиче исправност ФОРМЕ не дотиче исправност логичког закључивања. А Неће ти логика рећи како се човек креће већ емпиријско искуство.

os jedna stvar je primetna u tvojoj odbrani, a to je da mi podmeces ono sto nisam rekao.

Gde sam, npr. ja rekao za silogizam da daje sadrzaj , a ne formu ?

Где си рекао. Па нон стоп то тврдиш. На то ти управо одговарам:

Ово си ти написао:
"Tako, moramo paziti da ne idemo od stava koji se zove prva laz ( Proton pseudos ), gde je vec prva premisa pogresna. Ako je premisa pogresno postavljena, bice izveden i pogresan zakljucak, veli Aristotel i sva logika posle njega.

Kako onda, po tebi, premisa moze biti bilo kakva i ne utice na ispravnost logickog zakljucivanja ?:hahaha:"

Не разумеш овде о чему Ариототел говори већ мислиш да прва премиса утиче на исправност логичког закуључивања, Пази, "логичког" а не на исправност емпиријског. Дакле по теби логика даје садржај, а не форму.

Sada kazes da nije premisa apodikticka cinjenica, a u postu 553, u odgovoru superkuleru, kazes da jeste !

Опет ти са том будалаштином. Није премиса историчару филозофије аподиктичка истина. ВЕЋ У ОНОМ одеђеном силогизму који сам изнео, прва премиса која се тиче Бергсоновог открића кинематографског принципа интелигенције јесте аподиктичка истина.

Јел можеш то појмити. Или ти се помешало шта је у силогизму форма а шта садржај, будући да то очито то никада ниси знао, нити расчистио. Гутао си оно што су ти други жвакали о Аристотелу па сте тако заједно пропустили да и то научите.
 
Poslednja izmena:
Истресао си историчару филозофије и шарлатану своје незнање о силогизму. Јер очито да Аристотелово дело ниси ни видео, него си видео тумачења разних тумача, па сте се сви окитили и заједно попели на пиједстал одакле просипате незнање..



Наравно да може бити било каква а да то не утиче на исправност логичког закључивања јер се оно тиче ФОРМЕ А НЕ САДРЖИНЕ. Логичко закључивање може бити савршено а премиса и закључак погрешан.

Ево да ти нацртам.

Човек хода на четири ноге.
Сократ је човек,
Закључак : Сократ хода на четири ноге.

Ово је исправно логичко закључивање. без обзира што је прва премиса погрешна па следи и погрешан закључак. То не дотиче исправност ФОРМЕ не дотиче исправност логичког закључивања. А Неће ти логика рећи како се човек креће већ емпиријско искуство.



Где си рекао. Па нон стоп то тврдиш. На то ти управо одговарам:

Ово си ти написао:


Не разумеш овде о чему Ариототел говори већ мислиш да прва премиса утиче на исправност логичког закуључивања, Пази, "логичког" а не на исправност емпиријског. Дакле по теби логика даје садржај, а не форму.



Опет ти са том будалаштином. Није премиса историчару филозофије аподиктичка истина. ВЕЋ У ОНОМ одеђеном силогизму који сам изнео, прва премиса која се тиче Бергсоновог открића кинематографског принципа интелигенције јесте аподиктичка истина.

Јел можеш то појмити. Или ти се помешало шта је у силогизму форма а шта садржај, будући да то очито то никада ниси знао, нити расчистио. Гутао си оно што су ти други жвакали о Аристотелу па сте тако заједно пропустили да и то научите.

Ti nisi normalan ! Kako ne uvidjas svoje greske ? Kako ti sve znas, a grese svi drugi, pa i oni koji su utvrdili logicka pravila ?

Tvoj " silogizam " ne postuje ta pravila, pa zapadas u proton pseudos, prvu laz, iz cega nuzno sledi pogresan zakljucak !

I o kom ti to silogizmu govoris, kada navodis da je ispravno logicko zakljucivanje, iako su pogresne premise i zakljucak ? :hahaha:
O cemu zapravo ti ovde govoris, i sta hoces da kazes ?

Proton pseudos, prva laz je tvoja pogresno postavljena prva premisa da covek hoda na cetiri noge ! Kako ne uvidjas tu prostu cinjenicu ? Kako dalje da polemisem sa tobom kada ti ne prihvatas utvrdjena logicka pravila i ucenja ?

Ili, kada sam izvodis neke zakljucke koji ne stoje ? Kada se govori o silogizmu i premisama, ti te zakljucke prenosis na logiku i empirijsko, da bi izbegao tvoju smesnu tvrdnju da od pogresno postavljene premise ne zavisi zakljucak. To jeste budalasto, i ne mozes svojim prebacivanjem na teren logike i empirije izbeci tu cinjenicu.

Evo, ako opet tvrdis da od pogresne i pogresnih premisa ne zavisi zakljucak, konkluzija, ili logicki zakljucak ( ma sta ti pod tim podrazumevao ) ja cu ti reci da nisi samo logicki nepismen, vec i glup, kada ne uvidjas da taj tvoj zakljucak veze nema sa logickim ucenjem o silogizmu, a ja sa glupima nemam nameru da do besvesti raspravljam, dokazujuci da je belo - belo.

I o kom ti to silogizmu govoris povodom Bergsona, odnosno tvog dokazivanja kinematografskog principa, itd. ? Postavljas premisu kao apodikticku istinu ?

I nije za silogizam kljucna forma ili sadrzina ( gde samo to nadje ? ) , iako je rec o pravilima formalnog misljenja, vec ono sto ti u postavljanju silogizama, i nakaradno postavljenim premisama nisi razumeo, a to je tzv. srednji pojam ( termina medius M ) koji sluzi kao veza pojmova. Tako se figure svrstavanja i razlikuju bas po tome koje mesto zauzima ovaj posredni, srednji pojam ( M ). Dalje odredjena pravila oko vise i nize premise, a preko srednjeg pojma ( M ) svrstavamo pojedinacne slucajeve ( S ) pod neki opsti zakon ili pravilo ( P ). Itd., itd.

I, kao i uvek, polemika sa tobom je mlacenje prazne slame, valjda i zbog tvog uobrazenog " sveznalackog " i tvrdoglavog pristupa, i mog neprihvatanja takvog nicim opravdanog i utemeljenog pristupa .

No, meni je drago kada mi za logicko i filozofsko znanje prebacujes da sam ucio od jednog sarlatana Hegela, po tebi. Po meni, da, od Hegela, jednog od najvecih logicara i filozofa, ako ne i najveceg ( ?! ). :)
 
Прост силогизам:

Прва премиса.
Оно што имамо у сазнању када опажамо или мислимо кретање јесте скуп слика поређаних једна до друге у замишљеном простору.

Друга премиса
Кретање није скуп слика поређаних једна до друге и замишљеном простору.

Закључак:
Сазнање не може опазити и мислити кретање.


Znaš kako se ponaša ovca kad joj metilj uleti u mozak?! Vrti se u krug I krivi glavu...Jadna...
 
Међутим, сетио сам се нечег једноставниег што може показати да не можемо опажати кретање.
Пустите дакле апстракције и празне балоне већ обратите пажњу на то што видите испред себе.

Испред себе дакле видите слике које су у садашњости а не прошлост. У садашњости дакле нема прошлости. Прошлост је једино у сећању.
Сада. Свака слика пред вама у садашњости МИРУЈЕ. Не креће се. Прошлост ту не постоји Будућност се ту није десила. А у садашњости кретања нема.



Интересантно је да овај Зенонов фрагмент један од оно мало сачуваних, ретко се игде спомиње уз његове апорије а управо он указује на суштину.

Можда зато што он показује свима колико наука и уопште уобичајено мишљење греши пред оним што зове кретање.

Тек је Бергсон после 2000 година урпаво следећи Зенона указао да је кретање тамо где је увек било, ван сазнања.

Vredno je to Zenonovo zapažanje,ali Poput Šredingera s umnim eksperimentom s mačkom,taj njegov ukaz govori :s jedne strane o
skokovitosti kretanja,a s druge o moždanim karakteristikama,o memoriji I imaginaciji!
Naravno da nije ništa znao o kvantnoj fizici,ali je njegovo zapažanje o statičnosti SADA bilo odskočna daska kvantnim fizičarima kad
su shvatili kako se dešavaju kvantni skokovi!
Jadni Bergson-istorija ga zbog lupetanja neće pisati...
 
Прост силогизам:

Прва премиса.
Оно што имамо у сазнaњу када опажамо или мислимо кретање јесте скуп слика поређаних једна до друге у замишљеном простору.

Друга премиса
Кретање није скуп слика поређаних једна до друге и замишљеном простору.

Закључак:
Сазнање не може опазити и мислити кретање.


Znaš kako se ponaša ovca kad joj metilj uleti u mozak?! Vrti se u krug I krivi glavu...Jadna...

:lol:

Mnogo je danas ovaca
Mnogo nesretnih kantovaca
 
Vredno je to Zenonovo zapažanje,ali Poput Šredingera s umnim eksperimentom s mačkom,taj njegov ukaz govori :s jedne strane o
skokovitosti kretanja,a s druge o moždanim karakteristikama,o memoriji I imaginaciji!
Naravno da nije ništa znao o kvantnoj fizici,ali je njegovo zapažanje o statičnosti SADA bilo odskočna daska kvantnim fizičarima kad
su shvatili kako se dešavaju kvantni skokovi!
Jadni Bergson-istorija ga zbog lupetanja neće pisati...

Јел . Квантни скокови. Шилер, жене , прва реч.

Џаба ти се одгворало на то. Ти износиш своје утувљено као да ништа није речено.

Па ево онда на исто , ИСТО:

Квантних скокова. И као сада је све јасно. То као објашњава вековна филозофска питања.

То не објашњава ништа. Квант је научни појам настао из посматрања емпиријског света. Из посматрања лонаца и реторти. И као такав подвргнут управо ограничењима сазнања. Не можеш изаћи изван сазнања користећи квант који је изведен управо из сазнања. Капираш.

Можеш ти овде просипати те своје научне апотекарске теореме Али то ради мало спуштенијег носа. Јер то нема везе са суштинским питањима света и живота.

"Gospodari lonaca i retorti moraju da nauče da hemija čini sposobnim za apotekara, ali ne za filozofa;

Шопенхауер
 
I o kom ti to silogizmu govoris, kada navodis da je ispravno logicko zakljucivanje, iako su pogresne premise i zakljucak ? :hahaha:

О овом силогизму да ти га поновим:

Човек хода на четири ноге.
Сократ је човек,
Закључак : Сократ хода на четири ноге.

Ово је исправно логичко закључивање. без обзира што је прва премиса погрешна па следи и погрешан закључак. То не дотиче исправност ФОРМЕ, не дотиче исправност логичког закључивања. А Неће ти логика рећи како се човек креће већ емпиријско искуство.

B]O cemu zapravo ti ovde govoris, i sta hoces da kazes ?
[/B]
Proton pseudos, prva laz je tvoja pogresno postavljena prva premisa da covek hoda na cetiri noge ! Kako ne uvidjas tu prostu cinjenicu ? Kako dalje da polemisem sa tobom kada ti ne prihvatas utvrdjena logicka pravila i ucenja ?

Хоћу да кажем то што сам рекао. Да се логика не бави садржајем, већ формом. И да ако је форма исправна и логичко закључвање је исправно. Шта ти је историчару филозфије ту толико смешно?

Ili, kada sam izvodis neke zakljucke koji ne stoje ? Kada se govori o silogizmu i premisama, ti te zakljucke prenosis na logiku i empirijsko, da bi izbegao tvoju smesnu tvrdnju da od pogresno postavljene premise ne zavisi zakljucak. To jeste budalasto, i ne mozes svojim prebacivanjem na teren logike i empirije izbeci tu cinjenicu.

Од погрешено постављене премисе зависи исправност закључка који се тиче садржине а не логичке форме.

Да ли човек хода на четири или на две ноге неће ти одговор дати логика, него емпиријско искуство.

Није логично да човек хода нити на две, нити на четири. Логика нема везе са тим питањем.

Evo, ako opet tvrdis da od pogresne i pogresnih premisa ne zavisi zakljucak, konkluzija, ili logicki zakljucak ( ma sta ti pod tim podrazumevao ) ja cu ti reci da nisi samo logicki nepismen, vec i glup, kada ne uvidjas da taj tvoj zakljucak veze nema sa logickim ucenjem o silogizmu, a ja sa glupima nemam nameru da do besvesti raspravljam, dokazujuci da je belo - belo.

То да ли човек хода на две или четири ноге НИЈЕ ЛОГИЧКИ ЗАКЉУЧАК. Јел то толико тешко схватити. Очито да теби јесте. Зато те атирбуте типа "глуп" слободно задржи за себе.

I o kom ti to silogizmu govoris povodom Bergsona, odnosno tvog dokazivanja kinematografskog principa, itd. ? Postavljas premisu kao apodikticku istinu ?

Не премису. већ Бегсонов кинематографки принцип интелгенције на кога указује прва премиса.

I nije za silogizam kljucna forma ili sadrzina ( gde samo to nadje ? ) , iako je rec o pravilima formalnog misljenja, vec ono sto ti u postavljanju silogizama, i nakaradno postavljenim premisama nisi razumeo, a to je tzv. srednji pojam ( termina medius M ) koji sluzi kao veza pojmova. Tako se figure svrstavanja i razlikuju bas po tome koje mesto zauzima ovaj posredni, srednji pojam ( M ). Dalje odredjena pravila oko vise i nize premise, a preko srednjeg pojma ( M ) svrstavamo pojedinacne slucajeve ( S ) pod neki opsti zakon ili pravilo ( P ). Itd., itd.

Какве појединачне случајеве стављаш под логичка правила. Који је то појеидначан случај логичан? Хајде покажи га?

No, meni je drago kada mi za logicko i filozofsko znanje prebacujes da sam ucio od jednog sarlatana Hegela, po tebi. Po meni, da, od Hegela, jednog od najvecih logicara i filozofa, ako ne i najveceg ( ?! ). :)

Није ни чудо што појма немаш, када имаш таквог учитеља. Из млаћења празне сламе може се изнедрити само празна слама.
 
Poslednja izmena:
Какве појединачне случајеве стављаш под логичка правила. Који је то појеидначан случај логичан? Хајде покажи га?

To je poznati skolski primer koji se izucava u svakoj boljoj srednjoj skoli. :)

No nije svako, izgleda imao prilike za to obrazovanje, pa da ponovim.

Silogizam :

- Svi su ljudi smrtni ( premisa ).

- Sokrat je covek ( premisa ).

- Sokrat je smrtan ( zakljucak ).

U navedenom primeru opsti zakon govori da su svi ljudi smrtni. Druga premisa mora pretstavljti nesto posebno prema prvoj, koja je nesto opste.

Celi taj odnos se razresava ovako :
Sokrat - pojedinacni pojam ( S ) ; covek - posredni ( srednji ) pojam ( M ) ; i smrtnost - opsti zakon ( P ).

U postu br. 555. sam pokazao kako se predstavlja ta figura svrstavanja .

Dalje, da ne budem od tebe optuzen kako nista ne znam i govorim neznalacki, citiracu jednog i sada uvazenog filozofa ( iako nije medju zivima ) za grcku filozofiju i logiku, Branka Bosnjaka , povodom ovog primera.

" Silogizam sadrzi u sebi ontoloski korijen i dijalekticko odredjenje ( kurziv - B.B. ). Kad kazemo da su svi ljudi smrtni time se izrazava objektivna opcenitost. U zakljucku : Sokrat je smrtan, imamo izrazenu pojedinacnost. Time dobijamo ekstremne pojmove : opca smrtnost i pojedinacna smrtnost.
Njih povezuje u silogizmu srednji pojam ( M ), ovdje covjek, koji u odnosu na zakljucak : Sokrat je smrtan, nesto opcenitije od izrazene pojedinacnosti ( Sokrat ), a opet posebnije u odnosu na " smrtnost " kao opcenitost.
Tu imamo, dakle, dijalekticki odnos : općeg, posebnog i pojedinacnog.

To dalje pokazuje, da je srednji pojam supstancija zakljucka , jer M je ( kao posebnost ) jedinstvo pojedinacnog i općeg. Gornji silogizam sadrzi tri pojma : smrtnost, covjek biti i sokrat. U silogizmu se ne ide od subjekta prema predikatu, nego od predikata kao općenitijeg prema subjektu. " Itd., itd. ( Branko Bosnjak, Filozofija, Uvod u filozofsko misljenje i rjecnik, Naprijed, Zagreb, 1989., str. 100-101. )

Eto, tako. Valjda ti je sada jasnije ? :)

E, sad, ako i B.Bosnjak pojma nema, i ako nije nikakav autoritet u filozofiji , vec samo Sopenhauer jeste, onda tebi nema pomoci.
 
To je poznati skolski primer koji se izucava u svakoj boljoj srednjoj skoli. :)

No nije svako, izgleda imao prilike za to obrazovanje, pa da ponovim.

Silogizam :

- Svi su ljudi smrtni ( premisa ).

- Sokrat je covek ( premisa ).

- Sokrat je smrtan ( zakljucak ).

U navedenom primeru opsti zakon govori da su svi ljudi smrtni. Druga premisa mora pretstavljti nesto posebno prema prvoj, koja je nesto opste.

Celi taj odnos se razresava ovako :
Sokrat - pojedinacni pojam ( S ) ; covek - posredni ( srednji ) pojam ( M ) ; i smrtnost - opsti zakon ( P ).

U postu br. 555. sam pokazao kako se predstavlja ta figura svrstavanja .

Dalje, da ne budem od tebe optuzen kako nista ne znam i govorim neznalacki, citiracu jednog i sada uvazenog filozofa ( iako nije medju zivima ) za grcku filozofiju i logiku, Branka Bosnjaka , povodom ovog primera.

" Silogizam sadrzi u sebi ontoloski korijen i dijalekticko odredjenje ( kurziv - B.B. ). Kad kazemo da su svi ljudi smrtni time se izrazava objektivna opcenitost. U zakljucku : Sokrat je smrtan, imamo izrazenu pojedinacnost. Time dobijamo ekstremne pojmove : opca smrtnost i pojedinacna smrtnost.
Njih povezuje u silogizmu srednji pojam ( M ), ovdje covjek, koji u odnosu na zakljucak : Sokrat je smrtan, nesto opcenitije od izrazene pojedinacnosti ( Sokrat ), a opet posebnije u odnosu na " smrtnost " kao opcenitost.
Tu imamo, dakle, dijalekticki odnos : općeg, posebnog i pojedinacnog.

To dalje pokazuje, da je srednji pojam supstancija zakljucka , jer M je ( kao posebnost ) jedinstvo pojedinacnog i općeg. Gornji silogizam sadrzi tri pojma : smrtnost, covjek biti i sokrat. U silogizmu se ne ide od subjekta prema predikatu, nego od predikata kao općenitijeg prema subjektu. " Itd., itd. ( Branko Bosnjak, Filozofija, Uvod u filozofsko misljenje i rjecnik, Naprijed, Zagreb, 1989., str. 100-101. )

Eto, tako. Valjda ti je sada jasnije ? :)

E, sad, ako i B.Bosnjak pojma nema, i ako nije nikakav autoritet u filozofiji , vec samo Sopenhauer jeste, onda tebi nema pomoci.

Тражио сам да наведеш појединачан случај који је логичан, јер тврдиш да таквих случајева има.

Ти си уместо тога изнео школски пример силогизма а који то није.

У том примеру се указује на форму истог и ништа више;

- Svi su ljudi smrtni ( premisa ).

- Sokrat je covek ( premisa ).

- Sokrat je smrtan ( zakljucak ).

Овде се не ради о расправи да ли су људи смртни и да ли је Сократ човек. Већ се ради о односу прве и друге премисе и закључку који следи из тог односа.
А да ли су људи смртни или бесмртни и да ли је Сократ човек или можда пас, онај ко чује овај силогизам не може знати.
Јер то да су људи смртни није логичко правило него емпријски суд, добивен посматарњем емпирјског света тј,индукцијом, закључивањем из појединачног о општем.

То да је Сократ човек, такође је емпирјски суд а не логичко правило.

Логичко правило је тек закључак који следи из ова два суда на основу њиховог односа а који чини силогизам.

И да ти поновим . Силогизам може бити савршен а премисе погрешне. Јер, логика се бави формом а не садржајем.
 
OZIMAN:

Заправо само овај Бергоснов цитат довољан је да покаже оном ко уме да мисли да не можемо опазити кретање.

Citat Bergson iz dela Trajanje i sloboda volje

Ozimane, sa ovim Bergsonovim citatom nisi dikazao da "ne možemo opaziiti kretanje", već samo da si maloumni šarlatan koji ništa ne razume. U navedenom citatu Bergson je samo izvršio logičku analizu imaginacije apstraktvog pojma "trajanje/vreme", imajući na umu da vreme nije postojanje i da njegova percepcija nije moguća, već samo složena logička imaginacija.

Objekti i njihovo kretanje imaju značenje postojanja, pa je zato njihova percepcija moguća, bez obzira što se ta percepcija objekata i njihovog kretanja u umu subjekta manifestuje na isti način, u sličicama, kao i imaginacija vremena. Te sličice objekata i njihovog kretanja su opažljive dok kamerom oka snimamo objekte i njihovo kretnje, koje je identično stvarnim objektima koji se kreću, što nam govori da mi možemo opaziti objekte i njihovo kretanje, a ne da ne možemo.. Jer da ne možemo, prvom prilikom kad bi izašli na ulicu automobil bi nas pregazio ko' mačku. A vreme, tj. trajanje, ne možemo opaziti, zato jer nije moguće opaziti ono čega nema, već samo zamišljati. A objekata i njihovog kretanja u stvarnosti ima, pa ih zato i opažamo, nebitno što je tenika i imaginacije i percepcije ista - u sličicama. Ove sličice nisu dokaz da objekata i njihovog kretanja nema i da ih ne možemo opaziti, već naprotiv, da ih ima. Jer da ih nema, tada u našem umu ne bi bilo ni njihovih sličica. Razne sličice u našem umu, razni pojmovi, imaginacije, razne reči kao simboli tih sličica, pojmova i imaginacija, koje nam služe za sporazumevanje, imaju značenje informacija, odnosno, znanja.. Ta znanja ili pak "predstave sveta" subjekt stiče i skladišti u sebi, a zatim ih koristi, uz pomoć svojih sedam fizičkih i psihičkih sposobnosti - naprezanja, kretanja, opažanja, osećanja, pamćenja, mišljenja i razumevanja i tako pomoću njih dovodi sebe u stanje svesnosti. Po tome subjekt ili jastvo i jeste svest, zato jer on je jedini koji i postoji i koji koji može da bude svestan sebe i objektivne stvarnosti okolo sebe. Jer subjekt, odnosno svest, nije samo metafizika. Kad se napregne i pokrene, on postaje i objekt koji može da se kreće, tj. postaje fizika, kao i psihika, zato jer tada u njemu počinju da teku psihički procesi opažanja sebe kao objekta koji se kreće i psihički procesi osećanja, pamćenja, mišljenja i razumevanja sebe kao objekta koji se kreće.

Bez sedam fizičkih i psihičkih sposobnosti ne bi moglo da bude ni subjekta ni objekta. Bez sedam sposobnosti nikakvog postojanja ne bi moglo da bude. Svaki subjekt u prirodi istovremeno je i opažljivi objekt i svaki objekt u prirodi za sebe u sebi je istovremeno i subjekt. Uz pomoć sedam sposobnosti subjekt je sam svoj i uzrok i posledica. Uz pomoć psihičkih sposobnosti i radnji subjekt u samome sebi postaje sila i snaga sa značenjem volje, dovoljno jake da može da se napregne i pokrene i tako uzrokuje sebe kao objekt. A zatim, takođe pomoću svojih psihičkih sposobnosti opažanja, osećanja i pamćenja sebe kao objekta, a zatim i mišljenja i razumevanja sebe kao objekta, postaje svestan sebe i kao objekta i kao subjekta i na taj način uzrokuje sebe i u sebi se manifestuje kao svest, tj. kao subjekt.

Niti je postojanje subjekta moguće bez objekta, niti objekta bez subjekta. Postojanje subjekta se uvek objašnjava pomoću objekta, a postojanje objekta uz pomoć subjekta. To dvoje, subjekt i objekt stoje u večitoj kauzalnoj vezi i odnosu.

Dve vodeće svetske filozofije, idealizam koji daje prednost svesti i nad materijom i materijalizam koji daje prednost materiji nad svešću, odvojene jedna od druge, su nepotpune filozofije, koje kao takve, samostalno, nikada neće uspeti da objasne postojanje ni svesti, ni materije. Uspeće tek kad se ujedine. tj. kad se sete da su svest i materija jedna i ista prirodna sila i pojava, koja postoji sama po sebi, kao svoj i uzrok i posledica, sve uz pomoć svojih sedam fizičkih i psihičkih sposobnosti. Samo, kad se ujedine, tada više nećemo imati dve filozofije, idealizam i materijalizam, već jednu filozofiju. Koja više i neće imati značenje filozofioje, već NAUKE O SVESNOJ MATERIJI ili NAUKE MATERIJALNOJ SVESTI, sa značenjem NAUKE O NAGONU SAMOODRŽANJA..

Ne znam samo kada će ljudi uspeti sve ovo da shvate. Ja, evo već trideset pet godina, bezuspešno, na razne načine i na raznim mestima, počevši od običnih ljudi, pa do onih na najvišim pozicijama sa akademskim titulama unutar akademija nauka, pokušavam da objasnim da su svest i materija jedna i ista prirodna sila i pojava, ali ne uspevam. Zašto? Moje iskustvo mi govori da greška nije ni u meni, ni u mom objašnjenju, ni u nedostatku naučnih dokaza i argumenata, ni u nedostatku logičke analize kauzalnog odnosa između svesti i materije, već tu nešto sa ljudskim umovima ne štima. Gde god da pokušam i kome god da se obratim, uvek na nekog Ozimana naletim; NI reči, ni logika, ni argumenti im nisu dovoljni. Jedino što još nisam pokušao je batina, ali to prevazilazi moje moći.
 
Poslednja izmena:
Тражио сам да наведеш појединачан случај који је логичан, јер тврдиш да таквих случајева има.

Ти си уместо тога изнео школски пример силогизма а који то није.

У том примеру се указује на форму истог и ништа више;

- Svi su ljudi smrtni ( premisa ).

- Sokrat je covek ( premisa ).

- Sokrat je smrtan ( zakljucak ).

Овде се не ради о расправи да ли су људи смртни и да ли је Сократ човек. Већ се ради о односу прве и друге премисе и закључку који следи из тог односа.
А да ли су људи смртни или бесмртни и да ли је Сократ човек или можда пас, онај ко чује овај силогизам не може знати.
Јер то да су људи смртни није логичко правило него емпријски суд, добивен посматарњем емпирјског света тј,индукцијом, закључивањем из појединачног о општем.

То да је Сократ човек, такође је емпирјски суд а не логичко правило.

Логичко правило је тек закључак који следи из ова два суда на основу њиховог односа а који чини силогизам.

И да ти поновим . Силогизам може бити савршен а премисе погрешне. Јер, логика се бави формом а не садржајем.

Tebi niko ne moze da pomogne .
 
OZIMAN:



Ozimane, sa ovim Bergsonovim citatom nisi dikazao da "ne možemo opaziiti kretanje", već samo da si maloumni šarlatan koji ništa ne razume. U navedenom citatu Bergson je samo izvršio logičku analizu imaginacije apstraktvog pojma "trajanje/vreme", imajući na umu da vreme nije postojanje i da njegova percepcija nije moguća, već samo složena logička imaginacija.

Objekti i njihovo kretanje imaju značenje postojanja, pa je zato njihova percepcija moguća, bez obzira što se ta percepcija objekata i njihovog kretanja u umu subjekta manifestuje na isti način, u sličicama, kao i imaginacija vremena. Te sličice objekata i njihovog kretanja su opažljive dok kamerom oka snimamo objekte i njihovo kretnje, koje je identično stvarnim objektima koji se kreću, što nam govori da mi možemo opaziti objekte i njihovo kretanje, a ne da ne možemo.. Jer da ne možemo, prvom prilikom kad bi izašli na ulicu automobil bi nas pregazio ko' mačku. A vreme, tj. trajanje, ne možemo opaziti, zato jer nije moguće opaziti ono čega nema, već samo zamišljati.

A objekata i njihovog kretanja u stvarnosti ima, pa ih zato i opažamo,

Схватио си да не можемо опазити време, самим тим ни креање и да оно што опажамо није кретање већ сликe поређане једне до других у замишљеном простору.

Али ниси схватио још увек да изван сазнајуће свести не постоје објекти. Да оно што се у свести објективише као објекат само по себи то није.
Камера не снима објекте већ је и она такође објекат у свести заједно са њеним снимцима при чему они тако зајадно постоје у нечијој сазнајућој свести као објекти.
А што се тиче аутомбила и гажења. Нико ни не тврди да изван свести не постоји деловање, силе, воља, "ствар по себи", али оно што је чињеница јесте да од свега тога у нашем сазнању ми имамо објекте који постоје само ту и донде док их опажамо и нигде више.

И то није хипотеза већ чињеница.
"Jer to da je objektivno postojanje stvari uslovljeno jednim predstavljajucim subjektom, i da, prema tome, objektivni svet postoji samo kao predstava, nije nikakva hipoteza, a još manje odluka bez opoziva, ili cak nekakav paradokson uzet radi diskusije, vec je to najsigurnija i najednostavnija istina, cije je saznanje otezano samo time što je ona cak i suvise jednostavna, a svi ljudi nisu dovoljno razboriti da bi posli od prvih elemenata svoje svesti o stvarima."
Шопенхауер

Да ти поново то илуструјем:

arms_fp02.jpg


Ово је илустрација ситуације у којој си управо сада. Имаш дакле субјекат кога не можеш сазнати и имаш ИСПРЕД њега скуп слика уоквирен једном сфером која чини твоје видно поље.
Слике у тој сфери се мењају обликом и величином кад год се помериш.

То је свест. То је представа. То није неки апстрактан појам него твоја реалност. И то је сав свет који сазнајеш и који можеш сазнати.

Та сфера која чини нечије видно поље једини је објективни свет који постоји, а простор је буквално донде докле се простире нечији поглед. Изван тога нема објективног света. Нема простора ни времена.
 
Tebi niko ne moze da pomogne .
Nisi sasvim u pravu Nereju...
Jeste Ozi primenio na nedokazane premise silogizam pa mu ni konkluzija ne valja,ali ni BB,a ni MM (Mihajlo Marković) nisu
imuni od ovog što Ozi zove "Formalna logika"...
Naime,nije zadatak logike ,epistemiološki razaznano,da istražuje supstancijalno ni esencijalno već da omogući pravilno mišljenje
I donošenje sudova formalnim ili idealnim rečima-mislima!
To sa istinama nema neke veze!
Naime,reči,ideje,misli su nemoćne pred supstancijalnim I esencijalnim stvarnosti te nemaju ontološko određenje (kako to
ambiciozno I pretenciozno tvrdi tvoj BB:mrgreen:),a dokaz tome je kvantna zapetljanost spetljanih filozofa...:mrgreen:
Sumnjam da ćeš me razumeti-ovo su reči koje sežu malkice dalje od organonske logike...Ali,nadajmo se...
Samo da te utešim:MM nije razumeoili nije hteo da razume Leščaka Kolakovskog I čak se tim povodom I ružno izrazio o njemu...:lol:

Da skratim:Logika je veština pravilne upotrebe iskazivanja I nije epistema.
Premise su valjane ako su verifikovane ili koncenzusom prihvaćene (društvene premise!).
Verifikacija premise je različita,ali je neprihvatljiva samo verbalna! Ovo valja imati u vidu svako ko ozbiljno primenjuje logiku u praksi!
Tautološke tablice takođe formalne I ne zadiru u supstancijalno I esencijalno te I njih valja snabdevati samo verifikovanim premisama
ili opšte prihvaćenim društvenim stavovima.
Inače u naukama važi da ako se nešto protivi logici-tim gore po logiku!:manikir:
 
Možda ti opet budem delovao prepotentno kao "mašinac" u prethodnom postu vrli Nereju,ali šta ja tu mogu...
Sud o meni je tvoj I tvoja stvar,a istina o meni ne mora baš biti kao tvoj sud...Malo logike Nereju:Supstancijalno
u ovom slučaju suđenja o meni kao o "mašincu" opire se tvojoj premisi koja nije verifikovana,pa ni društveno
opravdana-validna...
Menjaj premise-svoju kritiku Ozija primeni na ovaj slučaj!:hahaha::mrgreen:
(Mogao bih ti ovo I Russellovom logikom skupova,ali neću te smarati-to je već ozbiljnija logika koja se graniči s
dijalektikom praksisa...:mrgreen:)
 
Схватио си да не можемо опазити време, самим тим ни креање и да оно што опажамо није кретање већ сликe поређане једне до других у замишљеном простору.

Али ниси схватио још увек да изван сазнајуће свести не постоје објекти. Да оно што се у свести објективише као објекат само по себи то није.
Камера не снима објекте већ је и она такође објекат у свести заједно са њеним снимцима при чему они тако зајадно постоје у нечијој сазнајућој свести као објекти.
А што се тиче аутомбила и гажења. Нико ни не тврди да изван свести не постоји деловање, силе, воља, "ствар по себи", али оно што је чињеница јесте да од свега тога у нашем сазнању ми имамо објекте који постоје само ту и донде док их опажамо и нигде више.

И то није хипотеза већ чињеница.


Да ти поново то илуструјем:

arms_fp02.jpg


Ово је илустрација ситуације у којој си управо сада. Имаш дакле субјекат кога не можеш сазнати и имаш ИСПРЕД њега скуп слика уоквирен једном сфером која чини твоје видно поље.
Слике у тој сфери се мењају обликом и величином кад год се помериш.

То је свест. То је представа. То није неки апстрактан појам него твоја реалност. И то је сав свет који сазнајеш и који можеш сазнати.

Та сфера која чини нечије видно поље једини је објективни свет који постоји, а простор је буквално донде докле се простире нечији поглед. Изван тога нема објективног света. Нема простора ни времена.



Sa svim ovim što si opisao gore mogao bih da se složim da si umjesto 'vidno polje' upotrijebio sveobuhvatniju predstavu realnosti pa rekao 'ČULNA PROJEKCIJA'. Zašto je 'čulna projekcija' adekvatniji termin za postojanost objektivnog svijeta? Tačno je doduše (slažem se stobom) da prostor ne postoji izvan subjektivne predstave. No, ti si umislio da samo čulom vida možeš da projektuješ prostor, što je apsolutno netačno. Čulom vida projektuješ vizuelnu predstavu prostornosti dok čulom sluha projektuješ zvučnu predstavu istog. I zvuk stvara projekciju prostornosti.

Primjer: Pokušaj da čuješ zvuk a da ne pomisliš da dolazi iza, ispred tebe, odozgo, odozdo ili sa strane od tebe...(neki čuju zvukove iznutra) (?) Nećeš uspjeti čuti zvuk koji ne dolazi niotkud. Sama činjenica da postoji odredica smijera naglašava postojanje prostora. Stoga, da si svom objašnjenju stavio ime 'ČULNA PROJEKCIJA' ili 'ČULNA PREDSTAVA' tvoje objašnjenje bi bilo potpunije, preciznije, tačnije.

Stoga, prostornost i objektivnost projektovanog svijeta (u prostoru) ne samo da se mogu doživjeti samo u tvom u vidnom polju, već i u tvom zvučnom polju, u tvom dodirnom polju, dakle kad ono što si opazio razumom čulom dodira formiš u zamišljenu taktilnu predstavu objekata. I tu, zamisli postoji dubina prostora... nešto je bliže tvom tijeleu nešto dalje... to određuješ dodirivanjem dva projektovana objekta odjednom... Objekti koje dodiruješ imat' će svoju čvrstoću, karakter, formu, koordinate a praznina u kojoj ih taktilno projektuješ ostat će bez tih atributa, dakle nula (0).

Miris... takođe dolazi odnekud, dakle određuje prostornost objekta koji odašilja informaciju mirisa u odnosu na tvoju poziciju. I tvoje tijelo, kao i tijela drugih mogu da mirišu, znoj recimo... i to određuje koji dio tijela i 'na kojoj prostornoj koordinati odašilja informaciju 'mirisa'...
_________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________


I sve to uostalom nema veze sa Sviješću koja je Duh postojanja, apsoluta (apsolutni Duh) ali dakako ima vezu sa SVJESNOŠĆU koja je Duh postajanja, Duh stvorenja. Jedino u svojoj Svjesnosti možeš da stvaraš i doživljavaš 'čulnu projekciju'... U Svijesti ne postoji projekcija. SVE JE JEDNO, SVE JEST. Tvoja SVJESNOST je duh STANJA individualne projekcije (predstave). Tim duhom, Znanjem-o-postajućem-sebi (stvorenju) apsolut sveobuhvata trenutno STANJE cjelovite projekcije tog subjekta. Svjesnošću apsolut doživljava Sebe-stvorenjem. SVJESNOST i biti svjestan nisu isti pojmovi.

SVJESNOST= Sveobuhvatnost infomacija (Znanja) o trenutnom stanju individualne projekcije (bilo da je ta projekcija projekcija Univerzuma, mrava ili čovjeka).
biti svjestan= imati na umu, imati u vidu, svojom pažnjom biti prisutan u određenom dijelu individualne projekcije, primjećivati. (svjestan sam da sam u tijelu... da gledam kroz oči... šta vidim...da mislim itd.)
biti ne-svjestan= ne imati na umu, ne imati u vidu, ne biti svojom pažnjom prisutan u određenom aspektu projekcije.

A da ne govorino o:

Svjesnom Biću...
Ne-svjesnom Biću...

Svjesnom, pod-svjesnom i ne-svjesnom razumu... ne može sve to u isti koš...nazivati sve to SVEST... hahahaha... možeš, ali onda ne shvataš šta čemu prethodi i šta čemu služi, uistinu ne shvataš šta koristiš za šta dok kreiraš tu svoju subjektivnu realnost. Poenta svih Znanja je da dokučiš SVJESNU KREACIJU subjektivne REALNOSTI. Možeš li ti reći da svojim znanjima omogućavaš svjesnu kreaciju sledećeg momenta??? Ako ne možeš tvoja znanja nisu shvaćena, nisu primjenjiva, nemaju nikakvu drugu vrijednost do vrijednost masturbacije pojmovima... masturbacija, kako znamo ne daje plodove, osim ako masturbaciju ne koristiš svjesno kao donator sperme.
 
Poslednja izmena:

Back
Top