De administrando imperio

Невен Будак је изјавио:

,,досељавање Хрвата у сесмом стољећу...то хрватски повјесничари сад већ доста времена не тумаче на тај начин. Говоримо, уствари, с једне стране о досељавању Хрвата крајем осмог, почетком деветог стољећа или говоримо о томе да су Хрвати настали на овим подручјима".

Он дакле говори о хрватској историографији, а не о личном ставу.

Znam vrlo dobro šta je rekao (i to ne jednom, već 100 puta), ali on govori u ime jedne interpretacija, koja se zapravo njemu lično sviđa, pa je tako uvek pominje.

Margetićeva škola, kraće rečeno.

U udžbeniku za 6. razred Povijesti osnovnih škola (Ante Birin, Danijela Deković, Tomislav Šarlija) precizno se navodi da je to stav samo jednog dela povjesničara (o navodnoj seobi krajem VIII st.), u glavi o seobi Hrvata.

P. S. Tibor Živković se vrlo oštro suprotstavljao tom gledištu i njegov je stav bio da će to viđenje otići u grob, kako pomre i generacija Margetićevih đaka.
 
Poslednja izmena:
Њима није Херодот више био тако значајан да би га превели на тај начин.Нити Хомер.
Наиме епоха Алесандријске библиотеке и утицај Аристотела је довео до критичког погледа људи на свет и сва дела претходно. У овој епохи дела су се максимално преписивала , освежавала и адаптирала. Постојао је један грчки престиж од којих су сви народи позајмљивали митове али било је позајмица и самих Грка од других народа. Ту почиње критицизам испитивање извора и све што је обележило данашње време ту почиње ера модерног човека
Аристотел је критички посматрао све па и Платона самог.
Римљанима је Туктид био важнији од Херодота
Римљани већ наступају са рациналном критичком свешћу улазе у антику као организована политичка елита са неком НАТО идеологијом.
Ово позајмљивање у антици се наставило до неког 3. века и престаје полако наступом хришћанства као званичне религије. Ови сви аутори губе своју позицију у друштву и елитама и падају у заборав до неке грчке ренесансе која почиње од Македонаца негде и трајаће до пада ромејског царства 1453.
Није ни чудно што су прозвани Македонцима јер су спровели врсту античке револуције у средњем веку по узору на македонско царство.
Odgovor se ne bi ništa preterano promenio. I Tukididovo delo je prevedeno tek u XV stoleću.

Bilo je početkom XV st. par ideja; Roberto di Rosi je oko 1406. godine nameravao da prevede Tukidida, kasnije je Leonardo Bruni pozajmio jedan rukopis Tukididovog spisa sa namerom da to uradi, ali nažalost nikada nije.

Na kraju je isti čovek koji je preveo Herodota (odnosno najveći deo) preveo i Tukidida, Lorenco Vala. Međutim, pošto mu je papa dao da prevede prvo Tukidida, to je dovršio i to do kraja (od leta 1484. do 1452. godine prevodio je Tukididovu istoriju).

Bez obzira na to što je Tukidid imao značajno veći ugled od Herodota (ne kod Rimljana specifično, već uopšteno, u antičkom svetu) ništa to suštinski ne menja, tako da ne znam zašto si to naveo posebno. I Tukidid se suštinski „otkriva“ tek od XV stoleća.

Nisam Herodota izdvojio iz nekog razloga, već samo zbog toga što te podatke imam u glavi, zbog teme o Herodotu na kojoj smo ih opsežno prelazili.

I ne, pre nego što počneš nešto u tom smeru, nisu Herodot i Tukidid nekakvi izuzeci. Ista je stvar, primera radi, ako uzmemo Ksenofonta. Ksenofontovu Kiropediju preveo je (tek) 1446. godine Firentinac Pođio Braćolini.

Razmišljati o svim ovim stvarima dok se razmišlja o „čoveče, zašto kad su počeli sa otkrivanjem Vizantije 1556. godine nisu preko noći odmah preveli i rasturili sve stotine vizantijskih spisa čim su nabavili; dakle nešto tu mlogo čudno OMFG“. :roll:
 
А ко га тако третира и због чега?
Невен Будак је изјавио:

,,досељавање Хрвата у седмом стољећу...то хрватски повјесничари сад већ доста времена не тумаче на тај начин. Говоримо, уствари, с једне стране о досељавању Хрвата крајем осмог, почетком деветог стољећа или говоримо о томе да су Хрвати настали на овим подручјима. Дакле ово од стољећа седмог доста дуго у историографији не вриједи "
 
I ja sam DAI uvažio u načelu (sigurno nije celo delo napisano naknadnom pameću kao hrvatske Pacta conventa, Trpimirova darovnica ili Baška ploča), ali me to ne sprečava da diskutujem o detaljima. Čemu ovo odsustvo radoznalosti ("prihvatio sam i tačka")?

Čemo nervoza? Ne razumem odsustvo radoznalosti ove magnitude. Ovo je jako značajna tema i jedno od najinteresantnijih pitanja svetske istorije, a kamoli slovenske ili srpske nacionalne istorije. Svašta od tebe.

Каква сад нервоза?!

Управо јер сам био радознао ревидирао сам став по питању сеобе. Савјетујем и теби исто (да будеш радознао).
 
Poslednja izmena:
Невен Будак је изјавио:

,,досељавање Хрвата у седмом стољећу...то хрватски повјесничари сад већ доста времена не тумаче на тај начин. Говоримо, уствари, с једне стране о досељавању Хрвата крајем осмог, почетком деветог стољећа или говоримо о томе да су Хрвати настали на овим подручјима. Дакле ово од стољећа седмог доста дуго у историографији не вриједи "

Па ево, Пумпај је појаснио.
 
Odgovor se ne bi ništa preterano promenio. I Tukididovo delo je prevedeno tek u XV stoleću.

Bilo je početkom XV st. par ideja; Roberto di Rosi je oko 1406. godine nameravao da prevede Tukidida, kasnije je Leonardo Bruni pozajmio jedan rukopis Tukididovog spisa sa namerom da to uradi, ali nažalost nikada nije.

Na kraju je isti čovek koji je preveo Herodota (odnosno najveći deo) preveo i Tukidida, Lorenco Vala. Međutim, pošto mu je papa dao da prevede prvo Tukidida, to je dovršio i to do kraja (od leta 1484. do 1452. godine prevodio je Tukididovu istoriju).

Bez obzira na to što je Tukidid imao značajno veći ugled od Herodota (ne kod Rimljana specifično, već uopšteno, u antičkom svetu) ništa to suštinski ne menja, tako da ne znam zašto si to naveo posebno. I Tukidid se suštinski „otkriva“ tek od XV stoleća.

Nisam Herodota izdvojio iz nekog razloga, već samo zbog toga što te podatke imam u glavi, zbog teme o Herodotu na kojoj smo ih opsežno prelazili.
Ма добро већ сам нсписао да су Римљани имали шта им је требло и да нису били само латоноговорећа елита многи су гоборили грчки и издавали дела на грчком тек касније преведени на латински.
Дакле боље би били питање што смо ми преузели то од Римљана па од свих или малог дела поменутих дела имамо само оно што се односи на Стефана Немању или Стефана Војислава или Слично и ништа више.
Ту си бранио став домаће научне заједнице " превод за научне потребе".
Тако су и Римљани преводили за своје потребе аадаптације дела некад штампали кроз своја дела.
Ово би питање било боље поставити нама него шта је запад превео шта није ми нисмо скоро ништа ни своје типике и хрисовиље а камоли нешто друго.
Даље не знам после толико пожара у римским библиотекама шта су имали шта не.
 
Ма добро већ сам нсписао да су Римљани имали шта им је требло и да нису били само латоноговорећа елита многи су гоборили грчки и издавали дела на грчком тек касније преведени на латински.
Дакле боље би били питање што смо ми преузели то од Римљана па од свих или малог дела поменутих дела имамо само оно што се односи на Стефана Немању или Стефана Војислава или Слично и ништа више.
Ту си бранио став домаће научне заједнице " превод за научне потребе".
Тако су и Римљани преводили за своје потребе аадаптације дела некад штампали кроз своја дела.
Ово би питање било боље поставити нама него шта је запад превео шта није ми нисмо скоро ништа ни своје типике и хрисовиље а камоли нешто друго.

Kakvo bre crno štampanje i izdavanje??? Je li tebi uopšte poznato da je štamparija izumljena u Evropi 1450. godine?

Ništa pre toga nije u Evropi bilo štampano. Rimljani čak ni za papir nisu znali.

Даље не знам после толико пожара у римским библиотекама шта су имали шта не.

Ah, da, ono famozno pozivanje na požare kao dežurni izgovor za sve. :roll: „Ko zna, bio je požar, dakle daje za pravo da izmišljamo slobodno po svom nahođenju i da ništa ne dokazujemo, jerbo, eto, požar je argument koji daje pravo za izmišljanje“.
 
Poslednja izmena:
I ne, pre nego što počneš nešto u tom smeru, nisu Herodot i Tukidid nekakvi izuzeci. Ista je stvar, primera radi, ako uzmemo Ksenofonta. Ksenofontovu Kiropediju preveo je (tek) 1446. godine Firentinac Pođio Braćolini.

Razmišljati o svim ovim stvarima dok se razmišlja o „čoveče, zašto kad su počeli sa otkrivanjem Vizantije 1556. godine nisu preko noći odmah preveli i rasturili sve stotine vizantijskih spisa čim su nabavili; dakle nešto tu mlogo čudno OMFG“. :roll:
Не знам зашто се мени обраћаш по овом питању детаљно смо хронолошки поређали грчка дела када их је ко превео ако желиш да поновим исто као на теми о Мавро Орбину није пеоблем.
Мени то не треба да "објашњаваш" нити просветљаваш јер сам у нрмолико постова рекао све о томе.
Дакле ако имаш неком другом нешто да кажеш или да га просветлиш немој преко мојих постова.
Мени не мораш откривати тако револуционарна открића.
 
Не знам зашто се мени обраћаш по овом питању детаљно смо хронолошки поређали грчка дела када их је ко превео ађо желиш да поновим исто као на теми о Мавро Орбину није пеоблем.
Мени то не треба да "објашњаваш" нити просветљаваш јер сам у нрмолико постова рекао све о томе.
Дакле ако имаш неком другом нешто да кажеш или да га просветлиш немој преко мојих постова.

Jesmo, poredali smo vizantijske spise na toj temi, ali ne znam zašto to pominješ sada i koliko se sećam ti nisi uspeo na kraju uopšte da razumeš suštinu problematike tj. deluje da je još uvek i sada ne shvataš.

Pre svega, zato što si u jednom trenutku interpolisao i antičke grčke spise u diskusiju o striktno vizantijskim. To menja drastično stvari, zato što su antički spisi bili, za razliku od srednjovekovnih, od velikog interesa sa ljude epohe humanizma i renesanse. Tako da se u toj diskusiji ubacivanjem antičkih dela zamućuje poenta i tako gubi suština, jer čitanje, prevođenje i proučavanje srednjovekovnih grčkih (vizantijskih) spisa počinje tek posle Reformacije, odnosno tek od 1550-ih godina.

Većina vizantijskih spisa prevedena je posle DAI. On ni po kojem kriterijumu nije neuobičajeno kasno preveden. Naravno, ako se ubace i antički spisi u diskusiju popisa prevođenja vizantijskih spisa, zamućuje se suština i poenta tako gubi iz vida.
 
Je li tebi uopšte poznato da je štamparija izumljena u Evropi 1450. godine?

Ništa pre toga nije u Evropi bilo štampano. Rimljani čak nisu ni papir imali.

Да и Цетиње има штампарију од 1493. Ние ли то дивно?
Римљани су имали папирус , кожу пергамент , воштане плочице , оловне , бронзане.
За документе и библиотеке су коришћени свици папируса.

Имаш још нешто да ме просветлиш што ми није јасно?


Ah, da, ono famozno pozivanje na požare kao dežurni izgovor za sve. :roll: „Ko zna, bio je požar, dakle daje za pravo da izmišljamo slobodno po svom nahođenju i da ništa ne dokazujemo, jerbo, eto, požar je argument koji daje pravo za izmišljanje“.
Какво измишљање чега?
 
Jesmo, poredali smo vizantijske spise na toj temi, ali ne znam zašto to pominješ sada i koliko se sećam ti nisi uspeo na kraju uopšte da razumeš suštinu problematike tj. deluje da je još uvek i sada ne shvataš.

Pre svega, zato što si u jednom trenutku interpolisao i antičke grčke spise u diskusiju o striktno vizantijskim. To menja drastično stvari, zato što su antički spisi bili, za razliku od srednjovekovnih, od velikog interesa sa ljude epohe humanizma i renesanse. Tako da se u toj diskusiji ubacivanjem antičkih dela zamućuje poenta i tako gubi suština, jer čitanje, prevođenje i proučavanje srednjovekovnih grčkih (vizantijskih) spisa počinje tek posle Reformacije, odnosno tek od 1550-ih godina.

Većina vizantijskih spisa prevedena je posle DAI. On ni po kojem kriterijumu nije neuobičajeno kasno preveden. Naravno, ako se ubace i antički spisi u diskusiju popisa prevođenja vizantijskih spisa, zamućuje se suština i poenta tako gubi iz vida.
Зато што то понављаш као неко древно откриће Арке овде стално па ми није јасно зашто то понављаш и пред ким желиш да поетираш или оставиш утисак?
 
Римљани ду имали на располагању Александријску библиотеку и мнге друге одакле би могли узимати све што им је требало. Нису били превише заинтересовсни за класичну античку књижевност али су користили све што им је требало ако им је требало.
 
Да и Цетиње има штампарију од 1493. Ние ли то дивно?
Римљани су имали папирус , кожу пергамент , воштане плочице , оловне , бронзане.
За документе и библиотеке су коришћени свици папируса.

Имаш још нешто да ме просветлиш што ми није јасно?



Какво измишљање чега?

👇

Тако су и Римљани преводили за своје потребе аадаптације дела некад штампали кроз своја дела.

Ovo su tvoje reči.

Зато што то понављаш као неко древно откриће Арке овде стално па ми није јасно зашто то понављаш и пред ким желиш да поетираш или оставиш утисак?

Zato što je očigledno da uopšte ne razumeš tu epohu o kojoj govorimo.

Ako je tvoj argument nemoguće da je Porfirogenitov spis preveden tek 1611. godine, logično je da je bio prevod neki i 1610. godine, onda mora da objasniš sve na širem spektru vizantijskih izvora.

Zašto celu hrpu preostalih vizantijskih izvora nisu preveli pre 1611. godine?

Zato što očigledno postoji problem u samoj postavci tj. pitanju koje ti sam pokrećeš na prvom mestu. Dakle, stvaraš neku implikaciju iz nečega što je samo tebi čudno, a što se temelji isključivo na tvom neznanju. Kraće rečeno, implikacija je tvoja fundamentalno nelogična na samom početku, jer ne postavljaš pitanje zašto sve to nije prevedeno, a ne samo DAI.
 
Poslednja izmena:
Зато што то понављаш као неко древно откриће Арке овде стално па ми није јасно зашто то понављаш и пред ким желиш да поетираш или оставиш утисак?

Zato što je očigledno da uopšte ne razumeš tu epohu o kojoj govorimo.

Ako je tvoj argument nemoguće da je Porfirogenitov spis preveden tek 1611. godine, logično je da je bio prevod neki i 1610. godine, onda mora da objasniš sve na širem spektru vizantijskih izvora.

Zašto celu hrpu preostalih vizantijskih izvora nisu preveli pre 1611. godine?

Zato što očigledno postoji problem u samoj postavci tj. pitanju koje ti sam pokrećeš na prvom mestu. Dakle, stvaraš neku implikaciju iz nečega što je samo tebi čudno, a što se temelji isključivo na tvom neznanju. Kraće rečeno, implikacija je tvoja fundamentalno nelogična na samom početku, jer ne postavljaš pitanje zašto sve to nije prevedeno, a ne samo DAI.
 
👇



Ovo su tvoje reči.



Zato što je očigledno da uopšte ne razumeš tu epohu o kojoj govorimo.

Ako je tvoj argument nemoguće da je Porfirogenitov spis preveden tek 1611. godine, logično je da je bio prevod neki i 1610. godine, onda mora da objasniš sve na širem spektru vizantijskih izvora.

Zašto celu hrpu preostalih vizantijskih izvora nisu preveli pre 1611. godine?

Zato što očigledno postoji problem u samoj postavci tj. pitanju koje ti sam pokrećeš na prvom mestu. Dakle, stvaraš neku implikaciju iz nečega što je samo tebi čudno, a što se temelji isključivo na tvom neznanju. Kraće rečeno, implikacija je tvoja fundamentalno nelogična na samom početku, jer ne postavljaš pitanje zašto sve to nije prevedeno, a ne samo DAI.
Ја бих рекао овде да или си глуп или не читаш уопште јер сам ја потврдио да је прво штампано дело 1611. Препис који је био на располагању од 1594. у који су упућено више људи и пријатеља као и других грчких дела на којим је радио. То сам бар 3 пута поновио. Дакле неки људи су имали приступ делу али га нису штампали. Друго ако човек добије монопол за штампу не значи да преводи сам већ група стручњака под његовим именом који немају право да дистрибуирају али могу бити плаћени од даље дистрибуције.
Не суди о знању и незнању јер ди овде показао велику необавештеност.Друге оптужујеш за свињац ако предоче твоју тактику коју само потврђујеш.
Дакле ако ти хоћеш поред својих очигледних пропуста и незнања јер смо и ти и ја чулу о овоме јуче или прекјуче о чему ништа ниси знао од @Kole11 иако сам знао за дело у Хајделбергу и сад на брзину пронашао и прочитао неке недоумице око овог дела и говориш о знању и познавању овог периода ти би ово све требао знати колоко си ДАИ апостол много пре него што је @Kole11 ово објавио.
 
Ја бих рекао овде да или си глуп или не читаш уопште јер сам ја потврдио да је прво штампано дело 1611. Препис који је био на располагању од 1594. у који су упућено више људи и пријатеља као и других грчких дела на којим је радио. То сам бар 3 пута поновио.

1) Šta je značilo to da su Rimljani bi za svoje potrebe adaptacije štampali dela?

2) Kakav je to prepis koji je bio na raspolaganju od 1594. godine i u koji je više ljudi bilo upućeno, a koji si bar 3 puta pomenuo?

Baš, da čujemo o tom čudu. :ceka:

Дакле ако ти хоћеш поред својих очигледних пропуста и незнања

O čemu se ovde radi? Ako može, odgovor koji nije o nečemu što je pre 10 godina rečeno na nekoj sasvim drugoj temi, naravno.

Друге оптужујеш за свињац

To nije nikakva optužva, već konstatacija činjenice.

Pa nije valjda da pokušavaš da negiraš sopstvene provokacije? Ili svađe? :roll:
 
Дакле неки људи су имали приступ делу али га нису штампали.

Dobro jutro, Kolumbo.

Apsolvirali smo to već jedno stotinjak puta do sada na ovoj temi, barem. :roll:

Kakva je poenta pominjanja elementarnih stvari, uz „dakle“, kao da se radi o nekakvim, tobože, zaključcima?

Da li će sledeća rečenica biti „Dakle, rukopis je pisan na nekom fizički opipljivom materijalu, koji se koristio za zapisivanje slova. Nije DAI u vazduhu ili etru ispisivan, laserskim pištoljima“?
 
1) Šta je značilo to da su Rimljani bi za svoje potrebe adaptacije štampali dela?

2) Kakav je to prepis koji je bio na raspolaganju od 1594. godine i u koji je više ljudi bilo upućeno, a koji si bar 3 puta pomenuo?

Baš, da čujemo o tom čudu. :ceka:



O čemu se ovde radi? Ako može, odgovor koji nije o nečemu što je pre 10 godina rečeno na nekoj sasvim drugoj temi, naravno.



To nije nikakva optužva, već konstatacija činjenice.

Pa nije valjda da pokušavaš da negiraš sopstvene provokacije? Ili svađe? :roll:
Screenshot_2025_0223_153832.png

2-3 странице назад све прочиташ После ме питај о Римљанима шта те занима нису они овде тема уопште.
Имаш много тема од @Khal Drogo о Римљанима па прочитај.
 
2-3 странице назад све прочиташ После ме питај о Римљанима шта те занима нису они овде тема уопште.
Имаш много тема од @KhallDrogo о Римљанима па прочитај.

I na tim temama je Khal Drogo pisao o antičkim štamparijama u Rimskom carstvu? :lol:

Ajde, ne izmišljaj više, molim te. :hahaha:
 
Друго ако човек добије монопол за штампу не значи да преводи сам већ група стручњака под његовим именом који немају право да дистрибуирају али могу бити плаћени од даље дистрибуције.

Ni ovo ti nije tačno. Broj ljudi koji su mogli tako nešto da rade, na prste se mogao nabrojati. To nije bila apsolutno nikakva grupa stručnjaka nikada, već neka osoba od ugleda kojoj bi bio poveren zadatak.

Sam Levenklau je bio delimično klasični filolog. Već je 1572. godine bio objavio prevod spisa Mihaila Glike. Nema nikakve logike da traži nekakve neimenovane stručnjake kakvih tada praktično nigde uopšte nije ni bilo, a još manje nekakvu grupu, tobože.

Očigledno je on sâm nameravao da Porfirogenitov Spis o narodima prevede. Nema tu nikakve nepostojeće „grupe stručnjaka“ koju je on nameravao da uposli.
 
I na tim temama je Khal Drogo pisao o antičkim štamparijama u Rimskom carstvu? :lol:

Ajde, ne izmišljaj više, molim te. :hahaha:

Нико није писао о штампаријама у Риму нити македонском царству нити Византији говорили смо о преписимс и преводима.
Да и Цетиње има штампарију од 1493. Ние ли то дивно?
Римљани су имали папирус , кожу пергамент , воштане плочице , оловне , бронзане.
За документе и библиотеке су коришћени свици папируса.

Имаш још нешто да ме просветлиш што ми није јасно?



Какво измишљање чега?
Овде ти је објашњено већ шта су Римљани имали.Ти си тврдио да нису имали папир имали су папирус и пергамент.
 
Нико није писао о штампаријама у Риму нити македонском царству нити Византији говорили смо о преписимс и преводима.
Овде ти је објашњено већ шта су Римљани имали.

Na šta se odnosi ova rečenica:

Тако су и Римљани преводили за своје потребе аадаптације дела некад штампали кроз своја дела.
 
Na šta se odnosi ova rečenica:
Добро нсправио сам грешку што де види из предходних постова аки си пратио.
Да ли има још нека реч да се објасни да се пише још 10 страна или је то то?
Сви знамо кад је настала штампарска машина нико не мисли да је Енума Елиш Угаритске таблице дед ди скролс Алекдандријска библиотека и све остало била штампана дела.

То је идентично овоме што си написао!
РИМЉНИ НИСУ ИМАЛИ ПАПИР!


" Римљани
 
Poslednja izmena:
Какво измишљање чега?

Paljenje biblioteka, najčešće se na ovom potforumu koristi kao izgovor za izmišljanje nekih stvari. Najčešće se može čuti požar u Narodnoj biblioteci Srbije 1941. godine kao jedno ošte mesto, generički izgovor da se bukvalno bilo šta izmisli. Kaže se npr. „Atanasije Stojković je izvršio prevod Herodotove Istorije ili _____ i _____ se desilo“ i onda „ali, požar u NBS 1941. godine“. To je klasični izgovor da se izbegne dokazivanje bilo čega, jer se prvo hipotetički pretpostavi postojanje dokaza za nešto, pa se onda izađe sa tim da su dokazi uništeni i da je zbog toga tvrdnja nedokaziva, ali da bi je svejedno trebalo uvažiti zato što se zasniva na premisi o hipotetičkom postojanju nepostojećeg dokaza.

U dukljanomontenegrinskim krugovima najčešće se koristi za Vojislavljeviće. Kao bajagi, pošto su Stefan Nemanja i njegovi naslednici sve uništili, to je razlog zašto su ta silna izgubljena dela sva popaljena i nestala sa lica zemlje.

Uglavnom se požari takvog tipa, bilo nasilni bilo slučajni, koriste kao izgovori za pravljenje konstrukcija. „Ne mogu da dokažem, jer mi je dokaz izgoreo u požaru pre hiljadu godina, iako uopšte ne mogu da dokažem ni da je ikada postojao i da ga je iko ikada video“, ukratko.

Добро нсправио сам грешку што де види из предходних постова аки си пратио.

Onda nemoj da pišeš niko nije pisao o štamparijama u Rimu. Ne, ne vidi se da si konstatovao grešku (bilo da se radi o tome da si stvarno mislio da je štamparija postojala u antičkom Rimu, bilo da je reč o lapsusu koji je trebalo da zameni nešto drugo). :roll:
 
Paljenje biblioteka, najčešće se na ovom potforumu koristi kao izgovor za izmišljanje nekih stvari. Najčešće se može čuti požar u Narodnoj biblioteci Srbije 1941. godine kao jedno ošte mesto, generički izgovor da se bukvalno bilo šta izmisli. Kaže se npr. „Atanasije Stojković je izvršio prevod Herodotove Istorije ili _____ i _____ se desilo“ i onda „ali, požar u NBS 1941. godine“. To je klasični izgovor da se izbegne dokazivanje bilo čega, jer se prvo hipotetički pretpostavi postojanje dokaza za nešto, pa se onda izađe sa tim da su dokazi uništeni i da je zbog toga tvrdnja nedokaziva, ali da bi je svejedno trebalo uvažiti zato što se zasniva na premisi o hipotetičkom postojanju nepostojećeg dokaza.

U dukljanomontenegrinskim krugovima najčešće se koristi za Vojislavljeviće. Kao bajagi, pošto su Stefan Nemanja i njegovi naslednici sve uništili, to je razlog zašto su ta silna izgubljena dela sva popaljena i nestala sa lica zemlje.

Uglavnom se požari takvog tipa, bilo nasilni bilo slučajni, koriste kao izgovori za pravljenje konstrukcija. „Ne mogu da dokažem, jer mi je dokaz izgoreo u požaru pre hiljadu godina, iako uopšte ne mogu da dokažem ni da je ikada postojao i da ga je iko ikada video“, ukratko.



Onda nemoj da pišeš niko nije pisao o štamparijama u Rimu. Ne, ne vidi se da si konstatovao grešku (bilo da se radi o tome da si stvarno mislio da je štamparija postojala u antičkom Rimu, bilo da je reč o lapsusu koji je trebalo da zameni nešto drugo).
Не знам да ли је изговор или није многа су дела нестала кроз историју у пожарима може посебна тема о томе.
На 1941. је коментарисао Тибор Живковић који је то назвао огромном штетом и недостатком домаћих извора сем из друге руке.
Сад не знам да ли се он на то вадио или није стварно не знам.
 

Back
Top